Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Broj: P-1875/2025-17

Petrovac 3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju , po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SHZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], zastupana po punomoćnici Antoniji Erdelez, odvjetnici u Sinju, protiv tuženika: 1/ GRAD TRILJ (OIB: 91648398574) - Poljičke republike 15, 21240 Trilj, 2/ S SH PK. M – odsutan i nepoznata boravišta, 3/ S SH Z PK. M – odsutan i nepoznata boravišta, 4/ S MH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) – R, [adresa] (kao nasljednica upisane ZH pok. Č temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju po javnom bilježniku Vladimiru Delongi pod posl.br. O-172/13 od 6. svibnja 2013. godine), 5/ RH PK. Č – odsutan i nepoznata boravišta, radi prava vlasništva, 06. ožujka 2026.,

p r e s u d i o j e :

Utvrđuje se da je tužiteljica SHZ, za cijelo, vlasnica:

[katastarska općina]

- nekretnine označene kao zk.č.br. 1261 k. o. [katastarska općina], za cijelo,

- novoformirane nekretnine označene kao zk.č.br. 1260/2, površine 29 m2, nastale od dijela nekretnine označene kao zk.č.br. 1260, k. o. [katastarska općina], a sve kako je prikazano na Skici za rješavanje imovinskopravnih odnosa izrađenoj od strane društva Geo Line Systems od siječnja 2025. godine po ovlaštenoj osobi ČH mag.ing.geod. et geoinf., a koja Skica čini sastavni dio ove presude, pa je slijedom toga tužiteljica ovlaštena na temelju ove presude u zemljišnim knjigama nadležnog Suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, za cijelo, na svoje ime i u svoju korist, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva za cijelo s imena tuženika odnosno njihovih pravnih prednika, sve to u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje:

1. Tužiteljica je ovom sudu 12. 05. 2025. podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi se navodi da je tužiteljica SHZ samostalno te putem svojih prednika u mirnom, nesmetanom i zakonitom posjedu:

[katastarska općina]

2.1.U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju, kao suvlasnicu nekretnina označenih kao zk.č.br. 1262, 1259, 105 ZGR, 1254, 1261 i 1260, sve k. o. [katastarska općina] upisana je tužiteljica i tuženici.

2.2. Također, na teret 6. suvlasničkog dijela: Društveno vlasništvo, upisano je pravo korištenja u korist Općine Sinj temeljem Izjave od 4.studenoga 1985.godine.

2.3. Napominje se da su temeljem Odluke Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija od 07.10.1996.g., Klasa: 940-01/95-01/56, Urbroj: 515-96-14., nekretnine sa područja bivše općine Sinj pripale u vlasništvo Grada Trilja (točka I. I V. Odluke, dok je pod točkom X. navedeno da ukoliko predmetnom Odlukom nisu obuhvaćene neke nekretnine bivše Općine Sinj, iste pripadaju u vlasništvo onoj jedinici lokalne samouprave na čijem se teritoriju nalaze). Slijedom navedenog je pod točkom 1. kao tuženik označen Grad Trilj.

2.4. Tužiteljica je predmetne nekretnine stekla nasljeđivanjem i darovanjem.

2.5. Naime, tužiteljica je sa svojim ocem ŠH sklopila Ugovor o darovanju nekretnina „Sinj, 19. veljače 2025. godine“, ovjerenog kod javnog bilježnika Marijane Buljan pod posl. br. OV-1216/2025, a kojim joj je isti darovao nekretnine koje su predmet ovog postupka, a temeljem kojeg je ista i upisana kao suvlasnica predmetnih nekretnina.

2.6. Prednik tužiteljice, njezin otac je nekretnine stekao na temeljem Rješenja o nasljeđivanju po javnom bilježniku Josipu Bradariću pod posl.br.O-13/06 od 23.01.2006. godine, iza smrti svoga oca ŠH UH, majke TH i brata DH (upisani posjednici), a koji su iste stekli nasljeđivanjem iza smrti svojih prednika te diobom koja je izvršena prije više od 100 godina.

2.7. U naravi predmetne nekretnine predstavljaju staru i novu obiteljsku kuću zajedno sa okućnicom te vrtlima koji su u posjedu tužiteljičine obitelji preko 100 godina te su sve nekretnine u cijelosti omeđene suhozidom.

2.8. Za „staru kuću“ sagrađenu na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 105 ZGR k. o. [katastarska općina] izdano je Uvjerenje Odjela za katastar nekretnina Sinj, Klasa: 938-08/23- 02/191 od 14.9.2023. godine, a kojim je utvrđeno kako je ista evidentirana u katastarskom operatu prije 15.02.1968. godine. Za „novu kuću“ sagrađenu na nekretnini označenoj kao zk.č.br. 1261 k. o. [katastarska općina] izdano je Uvjerenje Odjela za katastar nekretnina Sinj, Klasa: 938-08/24-02/350 od 05.12.2024. godine, a kojim je također potvrđeno kako je ista evidentirana u katastarskom operatu prije 15.02.1968. godine

2.9. U svom razdoblju (preko 100 godina) vršenja posjeda predmetnih nekretnina nitko nije smetao tužiteljicu niti njezine prednike niti je itko niti osporavao posjed.

2.10. Uglavnom, tužiteljica je stekla vlasništvo na predmetnim nekretninama i na temelju dosjelosti.

3. Provjerom kroz službenu evidenciju prebivališta i boravišta JRO MUP RH nije utvrđena adresa prebivališta niti boravišta tuženika: MHZ, S Z, S RH, pa je tuženicima rješenjem ovog suda posl. br. P-1875/2025-2 od 17. rujna 2025. postavljen privremeni zastupnik u osobi Nene Vujević, odvjetnice u Sinju, a na temelju odredbi čl. 82. st. 1. i 2. t. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.,96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u nastavku: ZPP). Predmetno rješenje je dostavljeno Hrvatskom zavodu za socijalni rad, objavljeno na e- oglasnoj ploči suda i u Narodnim novinama br. 133 od 29. listopada 2025. godine, stranica 74, a sve sukladno odredbi čl. 84. i 86. ZPP.

4. Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva na predmetnim nekretninama

5. Tužba je osnovana.

6. Na uviđaju održanom na licu mjesta u [adresa] 6. veljače 2026. godine stalni sudski vještak geometar OH je usmeno iznio svoj nalaz i mišljenje te naveo da je predmetne nekretnine u naravi tužiteljica pokazala što je usporedio sa skicom koja prileži spisu izrađenoj od ovlaštenog geodetskog ureda Geoline iz siječnja 2025. godine, a temeljem koje se predlaže formiranje novonastalih čestica kako je navedeno u tužbi i koje je usporedio sa pokazanim nekretninama na licu mjesta i utvrdio da prikazano na navedenoj skici i pokazano od tužiteljice odgovara predloženim novoformiranim česticama za cijelo.

7. Na licu mjesta su saslušani svjedoci: FH pok. Š, LH pok. Š, PH pok. U.

8. Tuženica pod 4. JH je na očevidu 6. veljače 2026. u cijelosti priznala tužbeni zahtjev.

9. Svjedok FH, pok. Š je iskazao da se on najprije sjeća još od djetinjstva da je ovdje živjela Monikina baka TH koja je tu živjela sa svojom obitelji. Ona je radila i ovaj vrta iza kuće i posjedovala sve ove nekretnine koje su danas pokazane. Nakon TH tu je dolazio njezin sin ŠH i žena mu, oni su Monikini roditelji. Nakon njih ovu staru kuću je uredila SHZ i ona drži cijelo ovo imanje. Uvijek su svi smatrali da je to njihovo i nikada ih nitko u tome nije ometao.

10. Svjedok LH pok. Š je iskazivao identično kao i svjedok FH te je dodatno iskazao da mu je poznato da tužiteljica ima i sestru i da je čuo da su se one podijelile tako da je SHZ Pripalo ovo u [adresa], a sestra je dobila nešto u Splitu.

11. Svjedok PH pok. U je iskazivao kao i prethodno navedeni svjedoci.

12. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka jer su njihovi iskazi neproturječni, a svjedoci imaju neposredna saznanja o činjenicama o kojima su svjedočili jer si im svima neposredno poznate predmetne nekretnine, te osobe koje su ih posjedovale.

13. U provedenom postupku ovaj sud je utvrdio:

- da su u zemljišnim knjigama na nekretninama koje su predmet postupka kat. čest. [katastarska čestica] zgr, kuća stojna Z. U. [broj ZK uloška], č. zem. [katastarska čestica] ZU 982, č. zem. [katastarska čestica] ZU 980 sve K. O. [katastarska općina] upisani tuženici,

- da je Ugovorom o darovanju sklopljenim 19. 02. 2025. između ŠH, kao darovatelja i SHZ, kao daroprimca, darovatelj darovao daroprimcu predmetne nekretnine koje su predmet ovog postupka,

- da je rješenjem o nasljeđivanju iza smrti ŠH UH umrlog 1944 i njegove supruge TH, Općinskog suda u Sinju, posl. br. O-13/06 od 23. 01. 2006. njih naslijedio na imovini u [adresa] njihov sin ŠH za cijelo,

- da je građevina k. č. br. [katastarska čestica] evidentirana u katastarskom operatu K. O. [katastarska općina] prije 15. 02. 1968.,

- da su saslušani svjedoci potvrdili da su predmetne nekretnine u dugogodišnjem posjed tužiteljičinih prednika još od prednika tužiteljice UH koji je rođen 1889., a umro 1944.

14. Prema tome, nesporno je utvrđeno ne temelju prije navedenih dokaza da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla Ugovorom o darovanju sklopljenim sa svojim ocem ŠH koji je preko svojih prednika u posjedu predmetnih nekretnina još od prije 1944. godine preko njegovog oca VH, majke CH i IH.

15. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da tužiteljica, kada joj se uračuna vrijeme posjedovanja njezinih pravnih prednika (oca, djeda i bake) posjeduje predmetnu nekretninu i na njoj vrši vlasnička ovlaštenja najmanje četrdeset godina što je dovoljno za stjecanje vlasništva nekretnina izvanrednom dosjelošću. Poštenje i samostalnost posjednika, kao zakonsku predmnjevu, nitko u postupku nije osporavao, niti dokazivao suprotno, pa se posjed smatra samostalnim i poštenim.

16. Na temelju ovih činjeničnih utvrđenja, ovaj sud zauzima stajalište da su se na strani tužiteljice ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pri čemu se rok od 40 godina iz čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima "Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006.,141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. – u nastavku: ZV) računa do ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZV- a (17. studenog 1999.) pa prihvaća tužbeni zahtjev.

17. Sudska praksa je u pogledu pitanja dosjelosti prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (OGZ), odnosno posjeda od četrdeset godina do 6. travnja 1941., izmijenjena u skladu s pravnim shvaćanjima Europskog suda za ljudska prava koja su zauzeta u predmetima Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske i Gashi protiv Hrvatske. U odlukama tog suda je izraženo pravno shvaćanje da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno (a radi se o odluci Ustavnog suda RH od 17. studenog 1999. kojom je ukinut čl. 388. st. 4. ZV-a, prema kojemu se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu (što je ovdje slučaj jer su predmetne nekretnine upisane za suvlasnički dio kao društveno vlasništvo, pravo korištenja Općina Sinj, te Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 07. 10.1996. sljednik je Grad Trilj), računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila država, donijevši takav neustavan propis. Treba dodati da je u pogledu dosjelosti na nekretnini u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, 16. prosinca 2021. donesena odluka istog suda u predmetu Grbac protiv Hrvatske (zahtjev broj 64795/19), u kojoj je, u usporedivom slučaju, izneseno istovjetno pravno stajalište u pogledu računanja vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću kao i u ranije donesenim odlukama tog suda.

18. U konkretnom predmetu je nedvojbeno utvrđeno da je u razdoblju od stupanja prednika tužiteljice u posjed prijepora, dakle prije 1944. godine kao dana smrti tužiteljičinog djeda, do dana donošenja odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske 17. studenog 1999. proteklo razdoblje od četrdeset godina kontinuiranog posjedovanja prijepora od strane tužiteljice i njezinih pravnih prednika pa su se stoga ostvarile zakonske pretpostavke iz čl. 159. st. 4. ZV-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, uz napomenu da osim interesa tužiteljice, u ovom slučaju ne postoji neki suprotstavljeni privatni interes treće osobe.

19. Još treba dodati da je za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave dovoljno da je samostalan posjed pošten (čl.159. st. 4 ZV-a), pri čemu je teret dokaza o nepoštenju posjeda bio na tuženicima koji to nisu niti dokazivali ( čl. 18. st. 5. ZV-a).

20. Stoga je ovaj sud primijenio mjerodavno materijalno te je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

U Sinju, 06. ožujka 2026. godine

Sudac:

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. Grad Trilj, [adresa] Trilj, Poljičke Republike 15,

3. Nena Vuejvić, odvjetnica u Sinju, privremena zastupnica tuženika nepoznata boravišta,

4. MH, R, [adresa],

5. Porezna uprava, Ispostava Sinj, nakon pravomoćnosti.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte