Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: P-315/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Draganu Crnkoviću, odvjetniku iz Siska protiv I. tuženika ŽU, II. tuženika MU i III. tuženika ŠU, svi iz [adresa], zastupani po privremenoj zastupnici Mersihi Mulalić, odvjetnici iz Siska, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 22. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, te privremene zastupnice tuženika, na ročištu za donošenje i objavu presude, dana 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužiteljica CU temeljem dosjelosti stekla pravo vlasništva nad suvlasničkim dijelovima I. tuženika ŽU, II. tuženika MU i III. tuženika UU na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Topolovac kod Zemljišnog odjela Općinskog suda u Sisku i to kč br [katastarska čestica] Zmajne 799 m², kuća i dvorište 799 m², što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se temeljem ovosudne presude izvrši uknjižba prava vlasništva na ime tužiteljice CU uz istovremeno brisanje prava suvlasništva tuženika, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica CU podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika ŽU, MU i ŠU, radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Topolovac, kč br [katastarska čestica] Zmajne 799 m², i kuća i dvorište 799 m². U tužbi je navela kako je upisana kao suvlasnica nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Topolovac kod zemljišnog odjela Općinskog suda u Sisku, u 9/12 dijela i to čkbr.: [katastarska čestica] Zmajne 799 m², kuća i dvorište 799 m², dok su I., II. i III. tuženici upisani svaki u 1/12 dijela. Tužiteljica je u samostalnom posjedu predmetne nekretnine zadnjih 30 godina, konkretno od 1994. godine, dok tuženici nikada nisu bili u suposjedu predmetne nekretnine. S obzirom da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti, jer tužiteljica neprekidno i samostalno uživa posjed nekretnine 20 i više godina, to ista ima pravni interes faktično stanje uskladiti sa stanjem u zemljišnim knjigama, te se utvrditi samovlasnikom predmetne nekretnine. Tužiteljica stoga predlaže da sud udovolji njenom tužbenom zahtjevu u cijelosti.

2. Ovosudnim rješenjem posl. br. P-315/2024-2, od dana 17. siječnja 2025., I. tuženiku ŽU, II. tuženiku MU i III. tuženiku ŠU, kao osobama nepoznatog boravišta, postavljen je privremeni zastupnik u osobi Mersihe Mulalić, odvjetnice iz [adresa]. Privremeni zastupnik ima u postupku sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika, koja prava i dužnosti izvršava sve dok se prvo, drugo i treće tuženik ili njihovi punomoćnici ne pojave pred sudom, odnosno dok Hrvatski zavod za socijalni rad ne obavijesti sud da su istima postavili skrbnika.

3. U svom odgovoru privremena zastupnica tuženika navela je kako iz sadržaja tužbe proizlazi da se tužiteljica poziva na institut dosjelosti te navodi da se nalazi u samostalnom posjedu predmetne nekretnine zadnjih 30 godina te da tuženi nikada nisu bili u suposjedu predmetne nekretnine. U privitku podneska tuženi dostavljaju povijesni zk. izvadak za predmetnu nekretninu iz kojega je vidljivo da je tužiteljica suvlasnički dio predmetne nekretnine stekla 2017.g., temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku, posl. br. O-1034/2005 od 23.06.2017.g., u ostavinskom postupku iza pok. VU, isto kao što su i tuženi stekli svoje suvlasničke dijelove na predmetnoj nekretnini. Isto tako iz posjedovnog lista za predmetnu nekretninu proizlazi da su kao posjednici predmetne nekretnine upisani pored tužiteljice i ovdje tuženi. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (čl.159. st. 1. ZV). Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, a samostalni posjednik je onaj koji tu stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik tj. na takav način da ne priznaje ničiju višu posrednu vlast na stvari. Za izvanrednu dosjelost (na koju se poziva tužiteljica u tužbi) se traži da je posjed pošten i protek 20 godina neprekidnog posjedovanja nekretnine. Ako je tužiteljica i posjedovala predmetnu nekretninu zadnjih 30 godina (kako to navodi u tužbi), njezin posjed nije pošten s obzirom na činjenicu da je pošten posjednik onaj koji ga je stekao, a da nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Iz povijesnog zk. izvatka proizlazi da je predmetna nekretnina bila uknjižena kao vlasništvo VU te su tužiteljica i tuženi stekli suvlasništvo na nekretnini nakon provedenog ostavinskog postupka iza VU, tj. 2017.g., pa je tužiteljici moralo biti poznato, da i pod pretpostavkom da je i u posjedu predmetne nekretnine, da posjeduje nešto što nije njezino i da joj do 2017.g. ne pripada pravo na posjed nekretnine. Vrhovni sud navodi da nepošteni posjednik ne može steći pravo vlasništva nekretnine dosjelošću, i to ni u slučaju redovne ni u slučaju izvanredne dosjelosti (Rev-1519/09-2, od 23. ožujka 2011.). S obzirom na navedeno, tuženici predlažu da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan uz obvezu tužiteljice da tuženima nadoknadi troškove parničnog postupka.

4. U dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u uvid u izvadak iz BZP-a (str. 5 spisa) i povijesni prikaz izvatka BZP-a (str. 21-23 spisa) te su saslušani SU, BU i ZU (str. 39 - 41 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 502/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), Sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim u cijelosti.

6. Između stranaka je nesporno da je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Topolovac kod Zemljišnog odjela Općinskog suda u Sisku i to kč br [katastarska čestica] Zmajne 799 m², kuća i dvorište 799 m², upisana kao suvlasništvo tužiteljice u 9/12 dijela i svih tuženika u ukupno 3/12 dijela.

7. Iz povijesnog zk. izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je tužiteljica suvlasnički dio predmetne nekretnine u 6/12 dijela stekla 2017.g., temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku, posl. br. O-1034/2005 od 23.06.2017.g., u ostavinskom postupku iza pok. VU. Dana 25. siječnja 2005. temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1034/05 tužiteljica je stekla suvlasnički dio predmetne nekretnine iza pok. OU u 3/12 dijela.

8. U svom iskazu svjedok SU navela je kako zna da je utužena čestica bila vlasništvo OU i DU gdje se nalazi njihova kuća, ne zna koji je kućni broj. Oni su oboje umrli, a otkad je umrla OU u toj kući ne živi nitko, već sigurno 10 godina. Prije se ta čestica zvala Zmajne, a sada se zove Sajmište. U [adresa] na tom dijelu postoje 2 ulice i sporna kuća se nalazi u prvoj ulici. S lijeve strane ove nekretnine nalazi se općina, a s desne je nekretnina u vlasništvu C i TU. Tužiteljica živi u [adresa] u svojoj kući, a jedno vrijeme je živjela u kući na utuženoj nekretnini budući joj je OU bila majka, a DU očuh. Tuženici su braća pok. DU. Spornu nekretninu održavaju zet tužiteljice GU, njen suprug ĆU i sin RU iako je kuća u potresu oštećena. Oni održavaju okućnicu na način da ju kose. Sporna kuća na utuženoj čestici sagrađena je od strane OU i DU koji su kupili zemljište s temeljem. Zna da su oni u posjedu ove nekretnine od misli 1972. godine i cijelo vrijeme su neprekidno živjeli na njoj. Tuženici nisu nikada živjeli u [adresa], I. i II. tuženici su živjeli u [adresa], a III. tuženik u Sloveniji, a samo su povremeno dolazili u posjet DU. Nikada nisu uživali niti bili u posjedu sporne nekretnine. Nitko drugi unazad 30 godina nije bio u posjedu sporne nekretnine. Nikada im nitko nije svojatao pravo na posjed niti ih smetao u posjedu. DU je živio u kući na spornoj nekretnini sa OU cijelo vrijeme, umro je prije OU, nije imao svoje djece i uvijek je govorio da će ova nekretnina biti vlasništvo tužiteljice.

9. Svjedok BU u svom je iskazu naveo kako zna tko je tužiteljica, kćer od KU. Zna gdje je čestica Zmajne i na njoj je prva kuća bila tužiteljice. Tužiteljica je živjela u toj kući prije nego što je sagradila svoju kuću 2 km dalje od utužene. U utuženoj kući nastavila je živjeti FU sa svojim suprugom DU. Spornu kuću gradili su ČU i FU i bila je gotova oko 1973. ili 1974. budući je on tada došao tu živjeti. Kada je DU umro FU je ostala živjeti u toj kući, a tužiteljica ju je posjećivala svaki dan. FU je imala samo jednu kćer, tužiteljicu. Tuženici su braća DU i nikada nisu živjeli u [adresa], I. i II. tuženici su živjeli u [adresa], a III. tuženik u Ljubljani. Tuženici nikada nisu uživali spornu nekretninu, znali su samo povremeno doći za vikend u posjet bratu, jednom godišnje. Spornu nekretninu nakon smrti FU održavali su suprug tužiteljice ĆU i njen zet GU na način da su kosili jer bi inače nastala džungla. Nakon FU u spornoj kući nikada nitko nije živio. Oni svi znaju da je to njihovo vlasništvo i nitko ih nikada nije smetao u posjedu sporne nekretnine niti si svojatao pravo na istu. Od početka Domovinskog rata nitko od tuženika više na spornu nekretninu nije dolazio.

10. Svjedok ZU u svom je iskazu naveo kako poznaje tužiteljicu dok tuženike ne poznaje. Ne zna koja je čestica broj 1936/2. Misli da je tužiteljica živjela u kući u [adresa] prije nego što je napravila svoju kuću a u kojoj kući je živjela sa svojom majkom FU i njenim suprugom ČU, za koje ne zna kako su se prezivali. ČU i FU su u toj kući živjeli sve do svoje smrti. FU i ČU sami su izgradili tu kuću u kojoj su živjeli. Sporna kuća može biti kućni broj 2. On živi u kući koja je udaljena oko 300 m od sporne kuće u [adresa]. Ne zna koji je broj moja čestica. U svojoj kući je živio od 1972. godine kada je kuća sagrađena i s prekidima u istoj živi do danas. Jedino viđa obitelj tužiteljice, njenog supruga, sina i zeta da dolaze i održavaju spornu nekretninu. Ne zna tko su tuženici. Nikog drugog na toj nekretnini nije viđao da dolazi. Koliko zna nikada nitko nije smetao tužiteljicu i njenu obitelj u posjedu sporne nekretnine niti si svojatao pravo na istu. Ne zna da li je suprugu od ČU imao djecu.

11. Odredbom čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

12. Odredbom čl. 160. st. 1. i 2. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakonit, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

13. Slijedom ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra kako je tužiteljica dokazala da je dosjelošću stekla pravo vlasništva nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Topolovac kod Zemljišnog odjela Općinskog suda u Sisku i to kč br [katastarska čestica] Zmajne 799 m², kuća i dvorište 799 m², u suvlasničkom dijelu tuženika od 3/12 dijela.

14. Naime, Sud smatra kako je tužiteljica prvenstveno dokazala da je u kvalificiranom posjedu upravo utužene nekretnine i to u površini koju u tužbi navodi. Ovakav zaključak proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka kojima je Sud poklonio svoju vjeru budući ih smatra vjerodostojnima i istinitima jer su susjedi nekretnine koja je predmet ovog postupka pa stoga imaju neposredna saznanja o posjedu iste. Prije tužiteljice (prije 2005. odnosno 2017. godine), kao suvlasnica sporne nekretnine u 9/12 dijela bila je majka tužiteljice VU (OU), koju je tužiteljica naslijedila te je na taj način stekla vlasništvo na utuženoj nekretnini u 9/12 dijela.

15. Posjed tužiteljice na utuženoj nekretnini potvrdili su svi saslušani svjedoci čiji su iskazi suglasni u cijelosti. Svi svjedoci su potvrdili kako znaju gdje se nalazi utužena nekretnina te su detaljno iskazivali što je na istoj izgrađeno, kada i tko je gradio. Naveli su kako su kuću na spornoj nekretnini izgradili majka tužiteljice i njen očuh, a nakon njihove smrti tužiteljica je bila jedini posjednik utužene nekretnine.

16. Slijedom ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra je sa sigurnošću utvrđeno da su navodi tužiteljice dokazani, odnosno da je posjedovala upravo utuženu nekretninu, upravo u površini koju u svojoj tužbi navode i to za vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, zajedno sa svojom prednicom - majkom VU (Čajić). Priložena materijalna dokumentacija u spis predmeta također potvrđuje navode tužiteljice iz tužbe. Stoga Sud smatra kako je tužiteljica dokazala svoj posjed utužene nekretnine, da bi taj posjed imao kvalitetu i trajanje potrebno za stjecanje prava vlasništva nekretnine te da je na taj način stekla vlasništvo utužene nekretnine dosjelošću.

17. Sud stoga tužbeni zahtjev tužiteljice smatra osnovanim u cijelosti.

18. O troškovima parničnog postupka Sud nije odlučivao budući da tužiteljica do zaključenja glavne rasprave nije postavila određeni zahtjev za naknadu istih.

U Petrinji, 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužiteljica, po punomoćniku Draganu Crnkoviću, odvjetniku iz Siska

2. Tuženici, po privremenoj zastupnici Mersihi Mulalić, odvjetnici iz Siska