Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, T. Masaryka 8

Poslovni broj: Pn-3/2025-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, po sutkinji Ines Hečimović, u pravnoj stvari tužiteljice ĆI (Oib: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zlatku Šimeku, odvjetniku u Koprivnici, A. Nemčića 4a/I, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. (Oib: 22694857747) iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po odvjetnicima u Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, Pisarnica Varaždin iz Varaždina, Zagrebačka 63, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne javne rasprave 17. veljače 2026., temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Oib: 22694857747, da tužiteljici ĆI (rođ. Ć), Oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa] sa boravištem u [adresa], na ime naknade neimovinske štete, isplati iznos od 2.300,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 20. srpnja 2022. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Oib: 22694857747, da tužiteljici ĆI (rođ. Ć), Oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa] sa boravištem u [adresa], na ime naknade imovinske štete, isplati iznos od 1.069,40 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 20. srpnja 2022. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana.

3. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, Oib: 22694857747, da tužiteljici ĆI (rođ. Ć), Oib: [osobni identifikacijski broj], [adresa] sa boravištem u [adresa], na ime naknade parničnog troška, isplati sve prouzročene joj troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku na ime naknade troškova ovog parničnog postupka isplati iznos od 3.416,98 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 6. ožujka 2026., kao dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka u dijelu koji predstavlja razliku dosuđenog iznosa od 3.416,98 EUR i zatraženog iznosa od 4.707,68 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 23. veljače 2022., oko 21,15 sati, upravljala osobnim automobilom marke Volkswagen Golf, reg. oznake [registarska oznaka] ulicom A [adresa] kroz mjesto Jugovo Polje, da je naletjela na divljač – srnu koja je iznenada istrčala na kolnik ceste sa vozačeve lijeve strane, sa područja lovišta čiji je ovlaštenik prava lova Lovačka udruga "Suhopolje", da na cesti nije postavljen znak opasnosti "divljač na cesti", da je u predmetnom štetnom događaju tužiteljica zadobila tjelesne ozljede u vidu dislokacije, iščašenja i nategnuće zglobova ligamenata u području vrata uz bolnu i napetu vratnu muskulaturu, kretnje terminalno ograničene i učestale bolove u vratu, povremene mučnine i dr., da je koristila Schantzov ovratnik, pohađala 15 dana fizikalnih terapija uz korištenje lijekova Normabela, Zodiaca, Nalgesina, Zaldiara, Diazepama i dr., da potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima

– činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova i povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, pretrpljenog straha te imovinsku štetu po osnovu troškova liječenja, tuđe pomoći i izgubljene zarade slijedom čega predlaže da sud tuženika obveže na platež cjelokupnog iznosa imovinske i neimovinske štete koji potražuje ovom tužbom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu nije osporio svoju odgovornost i pasivnu legitimaciju, no protivio se tužbenom zahtjevu smatrajući da ne postoji uzročno – posljedična veza između zdravstvenih tegoba tužiteljice opisanih u priloženoj medicinskoj dokumentaciji i štetnog događaja, ustvrdio je da posljedično nisu osnovani niti ostali vidovi štete ni u osnovi niti u visini, da iz dokumentacije priložene uz tužbu nije utvrdiva visina izgubljene zarade tužiteljice, da nije jasno kako je utvrđena prosječna plaća tužiteljice prije štetnog događaja, kao i to jesu li u nju uračunati neki dodaci, npr. naknada za topli obrok, putni troškovi i slično, predložio je provođenje kombiniranog prometno – tehničkog i medicinskog vještačenja te osporio zatraženi tijek kamata jer da iste mogu početi teći donošenjem prvostupanjske presude. Slijedom svega iznesenog predložio je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Županijski sud u Velikoj Gorici je rješenjem broj Gž-1247/2024-2 od 7. siječnja 2025. ukinuo presudu Općinskog suda u Virovitici broj Pn-77/2022-50 od 18. listopada 2024. i vratio predmet na ponovno suđenje ovom sudu. Pritom je prvostupanjskom sudu dan naputak za provođenje kombiniranog prometno - tehničkog i sudskomedicinskog vještačenja radi utvrđenja postoji li uzročno – posljedična veza između štetnog događaja i tegoba tužiteljice opisanih u tužbi.

4. Tijekom ponovljenog postupka izvedeni su slijedeći dokazi: izvršen je uvid u Potvrdu o prijavi događaja od 15. ožujka 2022. (stranice 5-7), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (stranice 8-18), u obračunske liste plaće tužiteljice (stranice 19-27), u odštetni zahtjev (list 29-32), u fotografije (stranice 41-43), pročitan je raspravni zapisnik od 8. veljače 2023. (stranice 49-51), izvršen je uvid u dopis MUP- a od 15. veljače 2023. te spis MUP-a o štetnom događaju (stranice 56-74), u zdravstveni karton tužiteljice (stranice 75-208), pročitan je raspravni zapisnik od 7. ožujka 2023. (stranice 212-215), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka prof. dr. sc. Božidara Šebečića, zaprimljen u sudu 19. siječnja 2024. (stranice 240-242), pročitan je raspravni zapisnik od 13. svibnja 2024. (stranica 271), raspravni zapisnik od 13. lipnja 2024. (stranice 281-282), pročitan je Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažina, dipl. ing. (stranice 371-373), Nalaz i mišljenje ĆIG, dr. med, spec. sudske medicine (stranice 397-400), Odgovor vještakinje Galić Mihić od 26. siječnja 2026. na podnesak tužiteljice (stranice 413-414), a izvršen je uvid i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

5. Nesporno je da se 23. veljače 2022. na 300 metara zapadno od kbr. 32 u Ulici Branka Klepača u Jugovom Polju dogodila prometna nezgoda u kojoj je došlo do naleta vozila tužiteljice na divljač - srnu.

6. Sporna je visina tužbenog zahtjeva, kao i to jesu li ozljede tužiteljice koje navodi u tužbi u uzročno – posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu nije sporio svoju odgovornost za štetni događaj, da bi na ročištu za glavnu raspravu 20. rujna 2024. promijenio stajalište pozivajući se na odluku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1812/2024-2 od 19. kolovoza 2024., čime je postala sporna i osnova tužbenog zahtjeva. Tuženik je ustvrdio, obzirom na činjenicu da je do naleta na divljač došlo u naselju, da prema Zakonu o lovstvu osiguranik tuženika ne može provoditi mjere zaštite od divljači u naselju i cestama u naselju.

8. Prije svega, sud smatra potrebnim napomenuti da sudovi sude na temelju Ustava, pravne tečevine Europske unije, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava (čl. 5. Zakona o sudovima, čl. 115. st. 3. Ustava Republike Hrvatske).

9. Sudska praksa nije formalni izvor prava, no može djelovati snagom argumenata i autoriteta sudova (viših) koji izražavaju svoja pravna shvaćanja pri tumačenju pravnih normi.

10. Ipak, odluku u svakoj pravnoj stvari u konačnici donosi samostalan i neovisan sud, nakon provedenog dokaznog postupka i primjenom zakona i drugih propisa na utvrđeno činjenično stanje.

11. Točno je, a proizlazi iz Potvrde o prijavi događaja MUP-a, PU Virovitičko – podravske od 15. ožujka 2022. (stranice 5-7) te iskaza tužiteljice saslušane u svrhu dokazivanje pred ovim sudom, da na dijelu prometnice kojim se kretala tužiteljica i na kojem se dogodio štetni događaj, nema znaka "divljač na cesti".

12. Nadalje, temeljem čl. 50. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17; dalje u tekstu ZSPC) pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz čl. 50. st 1. ovoga zakona (šteta trećim osobama zbog naleta na divljač) nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

13. Tuženik niti do zaključenja prethodnog postupka u ovom predmetu niti nakon toga, a u skladu s odredbom čl. 299. st. 2. ZPP-a nije niti tvrdio niti dokazao da je osoba koja gospodari lovištem dostavila zahtjev pravnoj osobi koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionaru, za postavljanje takvog znaka.

14. S obzirom na navedeno, sud nalazi neosnovanim, neutemeljenim i neprimjenjivim na ovaj slučaj, pozivanje tuženika na stajališta Visokog trgovačkog suda izražena u ranije naznačenoj odluci.

15. Za utvrđivanje odgovornosti tuženika za predmetnu štetu mjerodavne su odredbe članka 80. st. 6. Zakona o lovstvu (NN 98/18, 32/19, 23/20; dalje u tekstu ZL) kojim je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara: 1.) vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredaba te 2.) lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

16. Na temelju rezultata dokaznog postupka sud nalazi da u predmetnom štetnom događaju ne postoji odgovornost tužiteljice kao vozačice vozila jer je utvrđeno da nije upravljala vozilom protivno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, iz Potvrde o prijavi događaja MUP-a, PU Virovitičko – podravske od 15. ožujka 2022. proizlazi da je brzina kretanja vozila na cesti na kojoj se dogodio štetni događaj ograničena prometnim pravilom na 50 km/h, a i tužiteljica je uvjerljivo iskazala da se kretala brzinom od nekih 50 km/h jer joj je bilo poznato da na tom području ima divljači pa nije vozila brzo.

17. Tijekom dokaznog postupka nije dokazano (niti su stranke predlagale dokaze u tom pravcu) da bi predmetna šteta nastala zbog provođenja lova.

18. Međutim, na pitanje tko odgovara za štetu u trećoj situaciji, dakle kad nije bilo nepravilnog postupanja vozača i kada šteta nije nastala zbog provođenja lova, ZL ne daje izričit odgovor.

19. Ipak, člankom 76. st. 2. ZL propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj ZL ne propisuje drugačije.

20. Stoga sud nalazi kako na predmetni štetni događaj treba primijeniti Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje u tekstu ZOO), i to čl. 1045. st. 3. ZOO koji propisuje da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i čl. 1064. ZOO prema kojem za štetu od opasne stvari odgovara njen vlasnik. Navedeno stajalište izrazio je i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi broj Pž-146/2023-3 od 26. svibnja 2023.

21. Divljač - srna svojim kretanjem i izlaskom iz lovišta na prometnicu predstavlja opasnu stvar pa prema odredbi čl. 1064. ZOO za štetu od divljači odgovara lovoovlaštenik lovišta iz kojeg potječe divljač odgovara za štetu od opasne stvari, a tuženik je u konkretnom slučaju osiguratelj lovoovlaštenika.

22. Vlasnik opasne stvari može se osloboditi odgovornosti: 1. ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredviđenog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, 2. ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, 3. vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (čl. 1067. ZOO).

23. Budući da iz dokaza izvedenih tijekom postupka, proizlazi da ne postoji isključiva odgovornost tužiteljice za štetni događaj i nastalu štetu, niti njen djelomičan doprinos štetnom događaju, pasivna legitimiranost tuženika u ovom predmetu proizlazi iz čl. 11. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23).

24. Tužiteljica, saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja (stranice 214-215), detaljno je opisala tegobe koje ima nakon predmetne prometne nesreće.

25. Navela je da se predmetna prometna nesreća dogodila u večernjim satima, oko 21 ili 22 sata, da je svojim automobilom vraćala majku i brata u [adresa] te su joj na nekih 300 metara od kuće sa lijeve strane izletjele 3 srne, s tim da su dvije uspjele pretrčati cestu, a na treću je naletjela vozilom, da se uz cestu ne nalazi znak "divljač na cesti", da joj je poznato da na tom području ima divljači pa nije vozila brzo, nekih 50 km na sat, da je u prometnoj nezgodi zadobila ozljede vratne kralježnice, imala je bolove u vratu, vrtoglavice kroz period od 3 mjeseca nakon događaja te je morala nositi Schantzov ovratnik, da se liječniku javila slijedećeg dana te ju je poslao na RTG snimanje vratne kralježnice, a morala je ići i na fizikalnu terapiju kroz 15 dana, da je trošila lijekove protiv bolova, da je na preglede kod liječnika u Viroviticu išla 9-10 puta, da prije ovog događaja nije imala nikakvih zdravstvenih tegoba, a sad joj povremeno zna iskočiti kvrga na desnoj strani vrata, ponekad joj se još javljaju glavobolje, ali ne tako često kao prije, da je na bolovanju bila od kraja drugog mjeseca 2022. do početka srpnja 2022., da joj je naknada za vrijeme bolovanja iznosila od 3.000,00 kuna do maksimalno 3.700,00 kuna, a inače joj plaća iznosi 4.600,00 ili 4.700,00 kuna.

26. Radi utvrđivanja dinamike prometne nezgode od 23. veljače 2022., kao i toga je li tužiteljica tegobe opisane u tužbi i medicinskoj dokumentaciji zadobila u štetnom događaju ili iste datiraju od ranije (posljedica ranijih bolesti i zdravstvenih tegoba koje nisu uzročno povezane sa predmetnom prometnom nesrećom), sud je, u skladu s uputom iz rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1247/2024-2 od 7. siječnja 2025., odredio kombinirano prometno – tehničko vještačenje po vještaku dipl. ing. Mariu Pažinu iz Virovitice, P. Radića 3 i sudsko - medicinsko vještačenje po vještaku izv.prof.dr.sc. AI iz Zavoda za sudsku medicinu, Zagreb, Šalata 4 A. Budući da zbog opterećenosti brojnim vještačenjima navedena vještakinja nije mogla udovoljiti traženju suda u danom roku, sudskomedicinsko vještačenje je povjereno ĆIG, dr. med, spec. sudske medicine.

27. Iz Nalaza i mišljenja vještaka Maria Pažina, dipl ing. od 1. svibnja 2025. stranice 371-373), proizlazi da je u trenutku sudara prednjim dijelom vozila tužiteljice u srneću divljač mase 40 kg koja se kretala okomito na smjer kretanja vozila, promjena brzine (Δv) vozila tužiteljice iznosila 1,22 km / sat pri 0,315 gravitacije.

28. Iz Nalaza i mišljenja ĆIG, dr. med, spec. sudske medicine od 31. listopada 2025. (stranice 397-400) proizlazi, imajući u vidu utvrđenu dinamiku predmetnog štetnog događaja pri kojem je došlo do promjene brzine vozila od svega 1,22 km/h, da tužiteljica nije mogla zadobiti ozljedu u vidu istegnuća mišićja vrata. Ovo stoga što ostvarena promjena brzine od 1,22 km/h ne ispunjava biomehaničke uvjete potrebne za nastanak takve vrste ozljede. Nadalje, da iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužiteljica ranije imala tegobe ili promjene vezane uz vratnu kralježnicu, slijedom čega uzrok tegoba tužiteljice kakav je opisan u medicinskoj dokumentaciji ostaje nejasan. S obzirom da je nakon predmetnog štetnog događaja, kod tužiteljice postavljena i dijagnoza glavobolje praćene vrtoglavicama, za koju se navodi da je nastala posljedično udarcu stražnjim dijelom glave o naslon sjedala, vještakinja je mišljenja, imajući u vidu vrlo malu promjenu brzine i time minimalne sile koje su pritom djelovale, kako nije izvjesno da bi ovakva tegoba mogla nastati mehanizmom utvrđenim prometnim vještačenjem. Moguće je da bi glavobolja nastala kao posljedica psihofizičkog stresa uzrokovanog prometnim događajem, osobito imajući u vidu da se u zdravstvenom kartonu tužiteljice i ranije navodi dijagnoza glavobolje, zbog koje je bila pregledana i od strane neurologa. Drugim riječima, predmetna prometna nesreća mogla je eventualno biti okidač za pojavu glavobolje koja je i ranije bila prisutna kao tegoba kod tužiteljice.

29. Tužiteljica je prigovorila nalazu sudskomedicinske vještakinje jer da vještakinja svoj nalaz bazira isključivo na zaključku prometnog vještaka o utvrđenoj dinamici predmetnog štetnog događaja, zanemarujući pritom medicinsku dokumentaciju tužiteljice, nalaz vještaka Božidara Šebečića, izostanak ranijih ozljeda takvog karaktera, njihovo porijeklo, nastanak materijalne štete na vozilu te posljedično dužinu trajanja rehabilitacijskog ciklusa.

30. Saslušana na ročištu 17. veljače 2026. (stranice 417-418), putem videopoziva, vještakinja je ostala pri svom Nalazu i mišljenju te Odgovoru na podnesak tužiteljice od 26. siječnja 2026., dodatno pojasnivši da je tužiteljici postavljena dijagnoza istegnuće mišićja vrata kao i dijagnoza glavobolje. S obzirom na dinamiku predmetne prometne nesreće u kojoj je došlo do promjene brzine vozila od 1,22 km/h kod tužiteljice ove dijagnoze nisu mogle biti posljedica konkretnog događaja. Za nastanak istegnuća mišićja vrata je potrebno djelovanje znatno većih sila nego što su bile u predmetnom događaju. Glavobolja je mogla biti posljedica psihofizičkog stresa koji bi eventualno mogao nastati uslijed ovakvog događaja, a ne posljedica udarca glavom u naslon vozila. O mogućim uzrocima istegnuća mišića vrata sa sudsko medicinskog stajališta u konkretnom slučaju nije se mogla izjasniti. Uopćeno može reći da istegnuće mišića vrata, osim traume, može biti posljedica degenerativnih promjena kralježnice, ali i psihičke napetosti te dugotrajnog nepravilnog sjedenja.

31. Na temelju svega navedenog, sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještakinje te njeno očitovanje na prigovor tužiteljice, našavši da su sačinjeni objektivno, u skladu s pravilima struke i višegodišnjeg radnog iskustva.

32. U odnosu na prigovor tužiteljice kako je vještakinja Galić Mihić zanemarila Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Šebečića potrebno je istaknuti da iz rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-1247/2024-2 od 7. siječnja 2025. jasno i nedvojbeno proizlazi da "u situaciji kada je sporna uzročno-posljedična veza između nastanka štetnog događaja i pretrpljenih ozljeda nije relevantno što je medicinski vještak utvrdio da je tužiteljica zadobila istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu, budući medicinski vještak nije kompetentan niti je u konkretnom slučaju pozvan ocijeniti uzročno-posljedičnu vezu između ozljede i prometne nesreće koja je odlučna za odgovornost za štetu. Za utvrđivanje uzročne veze mjerodavno je prometno – sudsko medicinsko vještačenje, a ne vještačenje po vještaku kirurgu jer takvo vještačenje izrađuje liječnik specijalista koji raspolaže odgovarajućim stručnim znanjem potrebnim za utvrđenje sporne uzročno-posljedične veze na temelju okolnosti nastanka prometne nesreće utvrđenih od strane za to kompetentnog prometnog vještaka."

33. Dakle, ranija sudska odluka u ovom predmetu je ukinuta po žalbi tuženika upravo zbog toga što je o postojanju uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i tegoba tužiteljice opisanih u tužbi, odnosno o tome je li tužiteljica u štetnom događaju mogla zadobiti u tužbi opisane tegobe, vještačio specijalist kirurgije, ortopedije i traumatologije sa subspecijalizacijom iz traumatologije, a ne sudskomedicinski vještak, koji je s obzirom na svoje specijalističko i stručno znanje jedini kompetentan za utvrđivanje težine ozljeda, mehanizma nastanka ozljeda i intenziteta djelovanja sile, sve ovo kombinirano s rezultatima vještačenja dinamike predmetne prometne nezgode provedenom po prometno – tehničkom vještaku.

34. U pravnoj teoriji pretpostavke odgovornosti za štetu su štetnik (fizička ili pravna osoba odgovorna za štetu), oštećenik (fizička ili pravna osoba koja trpi štetu), štetna radnja štetnika, uzročno - posljedična veza između štete i štetne radnje te protupravnost štetne radnje.

35. Što se tiče hrvatskog zakonodavstva, za odluku u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe ZOO, i to:

- čl. 1045. st. 1. ZOO prema kojem tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje;

- čl. 1046. ZOO koji štetu definira kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti (neimovinska šteta).

36. Iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da je u našem zakonodavnom uređenju upravo uzročnost, odnosno prouzročenje štete, kako je to navedeno u čl. 1045. st. 1. ZOO, temeljna pretpostavka odgovornosti za štetu.

37. Da bi postojala uzročnost, odnosno uzročno – posljedična veza, izvršena štetna radnja mora proizvesti određenu štetu kao posljedicu. Upravo zbog toga se uzročnost naziva i kauzalni neksus jer bez postojanja uzročne veze između štetne radnje i štete ne postoji niti odgovornost za štetu na strani štetnika.

38. S obzirom na navedeno, temeljeno na rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka, a osobito na temelju Nalaza i mišljenja ĆIG, dr. med., spec. sudske medicine, iz kojeg proizlazi da ozljede navedene u tužbi nisu u uzročno - posljedičnoj vezi sa štetnim događajem jer promjena brzine vozila tužiteljice od 1,22 km/h u predmetnom štetnom događaju ne ispunjava biomehaničke uvjete potrebne za nastanak ozljeda i kasnijih tegoba tužiteljice opisanih u tužbi, sud je odbio tužbeni zahtjev.

39. Tijekom postupka je utvrđeno da tužiteljica trpi stanovite tegobe, prvenstveno u vidu glavobolje, no glavobolja, s obzirom na vještačenjem utvrđenu dinamiku prometne nezgode, nije posljedica udarca glavom u naslon vozila u predmetnom štetnom događaju, nego mogućeg psihofizičkog stresa uzrokovanog prometnom nesrećom. Ovo tim više što se u zdravstvenom kartonu tužiteljice i ranije navodi dijagnoza glavobolje, zbog koje je bila pregledana i od strane neurologa. Također, za istegnuće mišićja vrata mogu postojati brojni uzroci, kako je to navela vještakinja (primjerice, degenerativne promjene kralježnice, psihička napetost, fizički stres koji bi eventualno mogao nastati uslijed prometne nezgode), ali zasigurno istegnuće mišićja vrata nije moglo nastati uz navedenu promjenu brzine vozila u štetnom događaju jer je ista premala u biomehaničkom smislu.

40. Uslijed sudskomedicinskim vještačenjem utvrđene činjenice da ne postoji uzročno – posljedična veza između ozljeda i kasnijih zdravstvenih tegoba tužiteljice opisanih u tužbi i predmetnog štetnog događaja, nije bilo potrebno razmatrati visinu tužbenog zahtjeva. Također, neosnovan je i irelevantan za ovaj postupak dokazni prijedlog tužiteljice za provođenjem vještačenja kojim bi se utvrdilo podrijetlo nastanka njenih tegoba.

41. O troškovima postupka odlučeno je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 155. ZPP-a.

42. Vrijednost predmeta spora iznosi 2.985,68 EUR.

43. Odvjetniku uz navedenu vrijednost predmeta spora pripada nagrada u visini od 100 bodova.

44. Vrijednost boda prema Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23; dalje u tekstu OT-a) iznosi 2,00 EUR.

45. Tuženik osnovano potražuje trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. OT-a), trošak zastupanja na ročištima 8. veljače 2023., 13. lipnja 2024. i 11. ožujka 2025. u iznosu od 100,00 EUR po ročištu (Tbr. 9. toč. 2 OT- a), trošak zastupanja na ročištima 20. rujna 2024. i 17. veljače 2026. u iznosu od 200,00 EUR po ročištu (Tbr. 9. toč. 1. OT-a), trošak zastupanja na ročištu 13. svibnja 2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 9. toč. 5. OT-a), trošak sastava podnesaka od 29. veljače 2024., 15. ožujka 2024., 12. lipnja 2024., u iznosu od 200,00 EUR po podnesku (Tbr. 8. toč. 1. OT-a), trošak sastava žalbe od 28. listopada 2024. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 10. toč. 1. OT-a), trošak sastava podnesaka od 17. svibnja 2025. i 5. siječnja 2026. u iznosu od 50,00 EUR po podnesku (Tbr. 8. toč. 4. OT-a), što ukupno iznosi 1.900,00 EUR.

46. Na navedeni iznos obračunava se PDV po stopi od 25 %, što iznosi 475,00 EUR.

47. Tuženiku pripada i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,67 EUR, trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu protiv presude u iznosu od 76,31 EUR te trošak kombiniranog prometno – tehničkog i sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 700,00 EUR.

48. Time je troškovnik tuženika osnovan u iznosu od 3.416,98 EUR.

49. Tuženiku nije dosuđen trošak sastava podneska od 6. ožujka 2023. jer su njime u bitnome ponovljeni navodi odgovora na tužbu te ostali troškovi u iznosu od 40,70 EUR jer nije dokazao njihovu strukturu niti visinu.

50. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude.

U Virovitici 6. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ines Hečimović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Punomoćnik tužiteljice – odvjetnik Zlatko Šimek, Koprivnica, A. Nemčića 4a/!

2. Punomoćnici tuženika – Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Pisarnica Varaždin, Zagrebačka 63