Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj:Ppž-403/2024
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika A1 Hrvatska d.o.o., kao pravne osobe, zbog prekršaja iz čl. 166. st. 1. t. 55. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 76/22), odlučujući o žalbi okrivljenika A1 Hrvatska d.o.o. podnesenoj putem branitelja Igora Borčića, odvjetnika u odvjetničkom društvu Borčić i Majdak Juranović d.o.o. iz Zagreba, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 21. Pp-10455/2022, od 8. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e:
I. U povodu žalbe okrivljenika A1 Hrvatska d.o.o., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela, tako da se djelo okrivljenika iz izreke pobijane presude pravno označava kao prekršaj iz čl. 170. st. 1. t. 55. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 76/22).
II. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika A1 Hrvatska d.o.o. i u pobijanom a nepreinačenom dijelu pobijana prvostupanjska presuda se potvrđuje.
III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22 – dalje PZ), okrivljenik A1 Hrvatska d.o.o. je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 6.636,14 eura / 50.000,00 kuna, zbog prekršaja iz čl. 166. st. 1. t. 55. Zakona o elektroničkim komunikacijama, činjenično opisanog u izreci, uz pravilno upozorenje da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako u određenom roku plati dvije trećine izrečene kazne.
2. Istom presudom okrivljenik je dužan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 eura / 452,07 kuna.
3. Protiv navedene presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
4. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. PZ, ovaj sud je utvrdio da u predmetu nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. PZ, da presudom nisu na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i da nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, te da je činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno, ali da je djelo okrivljenika pogrešno pravno označeno kao prekršaj iz čl. 166. st. 1. t. 55. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 76/22), koji je stupio na snagu 12.7.2022., dakle nakon počinjenja prekršaja i u kojem prekršaj zadržava pravni kontinuitet i za koji je propisana ista kazna za pravnu osobu kao i u čl. 119. st. 1. t. 13. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14, 72/17), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja), od 100.000 do 1.000.000,00 kuna. Međutim, kako je sukladno odredbi čl. 187. Zakona o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, broj 76/22) dana 1.1.2023. stupio na snagu čl. 170. kojim je u st. 1. t. 55. za predmetni prekršaj propisana novčana kazna za pravnu osobu od 13.270,00 do 132.720,00 eura, dakle blaža novčana kazna, ovaj sud je sukladno čl. 3. PZ djelo okrivljenika pravno označio kao u izreci pod točkom I.
7. Nadalje, na temelju obrane okrivljenika i provedenih dokaza prvostupanjski sud je osnovano zaključio da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, za koji je pravilno i zakonito proglašen krivim i kažnjen, o čemu je prvostupanjski sud, suprotno tvrdnji žalitelja, dao dostatne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj sud, a žalbenim navodima u kojima u bitnom ponavlja navode obrane tvrdeći da je sud propustio utvrditi postojanje infrastrukturnog operatora odnosno legitimiranje HT-a kao istog, te da je tužitelj donio dvije oprečne odluke vezano za status infrastrukturnog operatora za spornu trasu (rješenja od 18.3.2022. i 12.5.2022.), zatim da sud zanemaruje činjenicu da okrivljenik spornu trasu, tj. trasu u Vinogradskoj ulici u Dubrovniku koristi temeljem sklopljenog ugovora s Gradom Dubrovnikom i da je uvukao svoje kabele kada je sklopljen taj ugovor još 2004., pa ako je tužitelj stava da je infrastrukturni operator danas HT (što propušta utvrditi), da pogrešno zaključuje i za navedeno ne daje nikakvo obrazloženje, da se okrivljenik koristi kabelskom kanalizacijom bez sklopljenog ugovora u razdoblju od dana uvlačenja svoje elektroničke komunikacijske mreže u kabelsku kanalizaciju HT-a, žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost činjeničnog utvrđenja niti pravilnu primjenu materijalnog prava.
8. Ovo stoga što nije sporno da na predmetnoj ulici postoji EKI i/ili EKV operatora HT, okrivljenika i da dio infrastrukture ima Grad Dubrovnik, te da okrivljenik u Vinogradskoj ulici ima i status infrastrukturnog operatora, pa nije kontradiktorno to što je prema rješenju tužitelja od 18.3.2022., koje se ne odnosi na predmet ovog postupka, okrivljenik utvrđen kao infrastrukturni operator, a rješenjem tužitelja od 12.5.2022., kojim se utvrđuje da okrivljenik ima položene elektroničke komunikacijske vodove u Ulici Vinogradska u Gradu Dubrovniku u elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi infrastrukturnog operatora Hrvatski Telekom d.d. te da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom infrastrukturnog operatera bez sklopljenog ugovora, za što se u ovom slučaju okrivljenik i tereti, utvrđen kao operator korisnik, a iz iskaza svjedoka ĆĐ, inspektora HAKOM-a proizlazi da je očevidom 8.3.2022. utvrdio da u Vinogradskoj ulici u Novoj Mokošici postoji kabelska kanalizacija HT-a u kojoj se nalaze vodovi okrivljenika, te da je infrastruktura HT posebno označena, a da je na očevidu to potvrđeno od strane predstavnika HT-a i da je istom nazočio i predstavnik okrivljenika. Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, od 4.10.2023., broj; UsII-140/22, odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja, okrivljenika za poništavanje navedenog rješenja Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, klasa: UP/I-344-07/22-01/25, urbroj: 376-05-3-22-5, od 12.5.2022., a Ugovorom o pristupu i zajedničkom korištenju kabelske kanalizacije, od 30.1.2023. sklopljenom između Hrvatskog Telekoma d.d., kao infrastrukturnog operatora i okrivljenika, kao operatora korisnika ugovorne strane utvrđuju da je HT infrastrukturni operator na trasama kabelske kanalizacije koja su predmet ovog Ugovora, te da je operator korisnik položio svoje kabele u kabelsku kanalizaciju na trasama kako je navedeno u tablici, pored ostalog u Vinogradskoj ulici.
9. Nije odlučan žalbeni navod da su kablovi postavljeni prije stupanja na snagu Zakona o elektroničkim komunikacijama jer je bitno obilježje predmetnog prekršaja korištenje predmetne infrastrukture, a neprijeporno je utvrđeno da je okrivljenik istu koristio do 8.3.2022.
10. Izrečena kazna okrivljeniku u granicama je zakona, odgovarajuće je obrazložena i nije prestroga, s obzirom da je primjenom čl. 37. PZ znatno ublažena ispod donje granice propisane kazne za predmetni prekršaj.
11. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c PZ, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika i određen je u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13), a s obzirom na složenost i trajanje postupka pred ovim sudom.
12. Iz izloženih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 6. ožujka 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
