Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Trg hrvatskih branitelja 1

    47000 Karlovac

    Kzd-41/2025-55

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Karlovcu, po sucu za mladež Tihani Laptalo Medarić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Andreje Vrbanić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog EG, zbog kaznenih djela iz članka 139. stavka 2. i 3. i dr. Kaznenog zakona, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KOz-DO-32/2025 od 23. listopada 2025., na raspravi dovršenoj 5. ožujka 2026., kada je presuda donesena u prisutnosti EGD, zamjenice Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, oštećene SG uz punomoćnika Nikolu Horvata, odvjetnika u Karlovcu, optuženog EG uz branitelja Davorina Ivanjeka, odvjetnika u Zagrebu, po objavi 6. ožujka 2026., u prisutnosti punomoćnika oštećene Nikole Horvata, odvjetnika u Karlovcu i optuženog EG,

    p r e s u d i o  j e

    Optuženi EG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin EG i ZG, rođene ZG, rođen **.**.1997. u [adresa], s prebivalištem u [adresa],  državljanin  Republike  Hrvatske,  bez zanimanja, zaposlen, u izvanbračnoj zajednici, otac četvero malodobne djece

    k r i v  j e

    I. što je

    u vremenu od travnja 2024. do 12. rujna 2025., u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi u [adresa], protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/2017., 126/2019., 84/2021., 114/2022. i 36/2024.), višekratno psihički zlostavljao, vrijeđao, ponižavao i omalovažavao izvanbračnu suprugu SG govoreći joj da je kurva, drolja, šamarao, psovao nju, roditelje i sestru, bacao kletve, govorio da umre i da dobije rak, lupao nogom, pljuskao šakom, gurao, udarao po tijelu i zavrtao ruke, nakon čega ju je 13. rujna 2025. oko 20,00 sati psovao, potom je uhvatio jednom rukom za njezinu kosu a drugom rukom udarao šakom po glavi dok joj je dijete VG rođen **.**.2024. bilo u naručju, nakon čega je SG uzela mobitel kako bi nazvala sestru te joj uzeo mobitel i u cilju da ju zastraši prijetećim glasom rekao da ako dođe policija da će je odrobijati, koje riječi su kod SG izazvale osjećaj straha i uznemirenosti, a nakon toga je SG koja je izašla iz kuće misleći da dolazi policija u nakani da je tjelesno povrijedi udario šakom u korijen nosa tako da je pala s djetetom na pod i zadobila ozljede u vidu oguljotine korijena nosa sa otokom, koja ozljeda je lake naravi, a što je sve kod SG izazvalo osjećaj povrijeđenosti dostojanstva, poniženja, straha i uznemirenosti,

    II. dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njezinu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo, drugoga tjelesno ozlijedio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi, dugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji, opisano u članku 179.a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 -dalje u tekstu: KZ/11), kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, sve u svezi članka 51. KZ/11,

    III. te mu se na temelju članka 179a. KZ/11 za kazneno djelo iz članka 179a. KZ/11

    u t v r đ u j e

    kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

    na temelju članka 117. stavka 2. KZ/11 za kazneno djelo iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11

    u t v r đ u j e

    kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

    a na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11

    u t v r đ u j e

    kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci

    pa se temeljem članka 51. KZ/11 optuženi EG

    o s u đ u j e

    na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 6 ( šest) mjeseci

    IV. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom EG se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme od lišenja slobode od uhićenja 13. rujna 2025. u 21,08 sati, pa nadalje.

    V. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 – dalje u tekstu ZKP/08) optuženi EG je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 u iznosu od 212,17 eura, a iz članka 145. stavak 2. točke. 6. ZKP/08 u iznosu od 75, 00 eura.

    VI. Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08

    optuženi EG

    OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

    da bi:

    u vremenu od travnja 2024. do 12. rujna 2025., u [adresa], u obiteljskoj kući na adresi u [adresa] kao otac djece ČG rođenog **.**.2018., UG rođene **.**.2019. i AG rođene **.**.2020., pristajući ugroziti pravilan psihofizički razboj, ugrozio pravilan psihofizički razvoj djece ČG, UG i AG.

    VII. dakle, zlostavio djecu,

    pa da bi time počinio tri kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – povrede djetetovih prava opisano i kažnjivo po članku 177. stavku 2. KZ/11.

    VIII. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1.-5. ZKP/08 te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava u odnosu na oslobađajući dio presude.

    Obrazloženje

    1. Optužnicom broj KOz-DO-32/2025 od 23. listopada 2025. Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu stavilo je na teret optuženom EG počinjenje kaznenog djelo protiv braka, obitelji i djece -nasiljem u obitelji, označeno po članku 179.a KZ/11, kaznenog djela protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom opisano u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11, kaznenog djela protiv osobne slobode-prijetnjom-opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11 te tri kaznena djela povrede djetetovih prava - označeno po članku 177. stavka 2. KZ/11, sve u vezi članka 51. KZ/11.

    2. Upitan o osnovanosti optužbe, optuženi EG iskazao je da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenih djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret.

    3. U svojoj obrani koju je iznio na raspravi, optuženi EG iskazao je da je kritične zgode 13. rujna 2025. s oštećenom SG bio u gradu, nakon čega je on oko 18,00 – 18,30 sati otišao na proslavu. Ubrzo ga je zvala majka ZG rekavši mu da djeca žele doći na proslavu te joj je rekao da ode kod oštećene kako bi spremila djecu da, zajedno s njegovom majkom, dođu na proslavu. Ubrzo ga je zvala majka rekavši da oštećena ne dozvoljava da djeca idu na proslavu te da će pozvati policiju ako u određeno vrijeme djeca ne dođu kući. Majka ga je zvala u nekoliko navrata pa je nakon nekog vremena, oko 20,30 sati, došao u majčinu kuću jer je prilikom posljednjeg poziva čuo kako djeca plaču, odnosno ČG ga je zvao i rekao da se požuri kući jer se oštećena i njegova majka svađaju. Prije no što je došao u majčinu kuću, zaustavio se na benzinskoj postaji u [adresa], no od poziva do dolaska u majčinu kuću proteklo je svega deset minuta. Dolaskom u majčinu kuću zatekao je majku i djecu ČG, UG i AG. Majka je bila potresena, razbarušene kose, s ponekim tragom krvi, a djeca su bila uznemirena i plakala. Majka mu je rekla da se posvađala s oštećenom te da je došlo do naguravanja između njih. Za to vrijeme oštećena je s VG bila u njihovoj kući i nju nije vidio. Ispred svoje kuće, koja je u neposrednom susjedstvu, vidio je brata i sestru oštećene na cesti preko puta kuće. Nikada se s oštećenom nije svađao pred djecom niti se fizički obračunavao s oštećenom, a smatra da je uzrok svemu ovome činjenica da je oštećena našla poruke koje mu je uputila druga žena, a sve kako bi dobila skrbništvo nad djecom.

    4. U dokaznom postupku ispitana je žrtva SG, pročitan je zapisnik o ispitivanju žrtve SG, ispitani su svjedoci ZG, LG, PG, KG, pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dr. Petra Miloševića te je ispitan dr. Petar Milošević, pročitana je bolnička prijava Opće bolnice Karlovac za SG, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, dopis Hrvatskog zavoda za socijalni rad, PU Karlovac, od 22. siječnja 2026. i 20. veljače 2026., a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženog EG.

    5. Ispitana na dokaznom ročištu pred sucem Županijskog suda u Karlovcu žrtva SG iskazala je da je s optuženim EG u izvanbračnoj zajednici posljednjih osam godina, a imaju četvero zajedničke djece i to ČG (rođenog 2018.), UG (rođenu 2019.), IG (rođenog 2020.) i VG (rođenog 2024.). Nadalje navodi da je 13. rujna 2025. bila s djecom na igralištu, nakon čega je došla kući, a oko 20,00 sati se vratio optuženi. Bio je pod utjecajem alkohola pa je počeo psovati, govorio joj da joj jebe majku i oca, sestre, braću, te ju je primio jednom rukom za kosu, a drugom rukom je tukao šakom po glavi dok joj je dijete bilo u naručju, sve dok starija djeca nisu pobjegla od kuće, nakon čega je optuženi otišao iz kuće. Tada je nazvala sestru i rekla joj da pozove policiju, no u tom se trenutku pojavio optuženi, oteo joj mobitel i rekao joj da ako dođe policija, da će ju odrobijati. Dobila je udarce po glavi, ali ne i vidljive ozljede te je krenula izvan kuće jer je mislila da dolazi policija. Optuženi ju je tada udario šakom u korijen nosa te je pala na pod s djetetom, curila joj je krv iz nosa, a krvi je bilo i po njoj i bebi. Optuženi je i ranije znao ovako postupati prema njoj, a sve je počelo prije otprilike godinu dana kada se rodilo najmlađe dijete. Optuženi ju je znao šamarati, psovati nju, roditelje i djecu, vikati kurva i drolja bacao je na nju kletve, govorio joj da umre, da dobije rak, sve bez ikakva povoda. Znao ju je udariti nogom, pljusnuti šakom, gurnuti je, udarao ju je po tijelu, znao joj je zavrtati ruke kao da će ih slomiti. Ističe da su tim napadima bila prisutna i djeca, no ponekad su djeca i spavala.

    5.1. Ispitana na raspravi oštećena SG je iskazala da nije bila u dobrim odnosima s majkom optuženog, no nikada se nisu fizički sukobljavale niti je ZG dolazila u njezinu kuću, a ni ona kod nje. Ističe da 13. rujna 2025. nije bila u kući ZG, a djeca su, kada se sve počelo događati, izjurila iz kuće, a pretpostavlja da su otišli kod ZG. Tog dana nije kontaktirala s ZG vezano za odlazak djece na proslavu, već je njihov odlazak dogovarala s optuženim.

    6. U svom iskazu svjedokinja ZG, majka optuženog, navodi da živi u kući pored kuće u kojoj živi njen sin, optuženi EG, a s njim je živjela i njegova obitelj sve do događaja kritične zgode. Navodi da je sa sinom i obitelji svakodnevno komunicirala, osim s oštećenom SG, s kojom je u izrazito lošim odnosima, pa tako niti ne ulazi u kuću u kojoj žive, a oštećena niti ne dolazi k njoj. Kritične zgode, 13. rujna 2025., odnosno 12. rujna 2025., bila je kod kuće, a optuženi je otišao na proslavu na Orlovac. Kako su sinovi optuženog htjeli ići na proslavu, to ih je oštećena poslala k njoj da ih odvede na Orlovac jer je ranije ona zvala optuženog rekavši mu da djeca žele ići na proslavu te je on stoga i rekao da ih dovede i da se neće dugo zadržati. Djeca su tada došla do njezine kuće, da bi iz svoje kuće izašla oštećena i rekla da djecu mora vratiti kući do 22,00 sata, jer će u protivnom pozvati policiju. Nalazili su se uz ogradu kuće te je oštećena tada počela galamiti, a ona je ušla s djecom u kuću kako susjedi to ne bi čuli, nakon čega je oštećena došla za njima. Oštećena je nastavila galamiti te je došlo i do naguravanja između nje i oštećene, time da je prije toga oštećena "bacila" AG u zid te je tada pljusnula žrtvu po ruci. Naguravale su se, povukla je oštećenu za kosu, digla ju i gurnula u zid, pa je oštećena gurnula nju, te je došlo do fizičkog obračuna u kojem je pokušala izgurati oštećenu iz kuće te je u konačnici u tome uspjela. Za to vrijeme ČG je zvao optuženog i rekao mu što se događa, te je on došao za desetak minuta, a ubrzo i policija. Prije policije, a nakon optuženog, došla je i sestra optuženog, odnosno njena kćer. Djeca su za to vrijeme bila u kući, a VG je cijelo vrijeme bio u kući oštećene. Po dolasku policije oštećena je bila u svojoj kući, a optuženi je po dolasku bio u njenoj kući.

    7. Svjedokinja LG, sestra optuženog, u iskazu navodi da svakodnevno kontaktira s bratom, njegovom suprugom i djecom, jer žive u neposrednoj blizini te do događaja kritične zgode nije primijetila bilo kakve nesuglasice između optuženog EG i oštećene SG. Kritične zgode, u rujnu, bila je na proslavi na Orlovcu s optuženim kada ga je nazvala majka ZG i rekla da će dovesti djecu, da bi ga nakon 10-15 minuta ponovo zvala i rekla da neće dovesti djecu jer je oštećena rekla da će zvati policiju ako to učini. Nakon petnaestak minuta sin optuženog, ČG, ga je zvao i rekao da su se mama ZG i mama SG potukle, plakao je te je tada optuženi otišao kući, a ona za njim. Po dolasku do majčine kuće svi su bili u kući pa tako i djeca ČG i IG, a majka je pričala kako se potukla s SG te je vidjela na njoj ozljede, odnosno trag krvi na rukavu majice. Uskoro je došla policija te je ona izašla iz kuće i tek tada je vidjela oštećenu kako izlazi iz svoje kuće, no na njoj nije vidjela nikakve tragove krvi. VG nije vidjela, a pretpostavlja da je spavao jer je bilo oko 20,30-21,00 sat.

    8. U svom iskazu PG, sestra oštećene SG, navodi da su se oštećena i optuženi EG ponekad znali svađati, no sve je to bilo uobičajeno do unazad deset dana prije ovog događaja. Tada joj se oštećena prvi puta požalila da ju je optuženi "istukao". U odnosu na događaj 13. rujna 2025. ističe da ju je sestra oko 20,20 sati nazvala i kroz plač joj rekla da će ju EG ubiti i da zove policiju, što je ona i učinila, a nakon toga je zvala i oštećenu, pa kako joj se nije javljala na telefon, tako je u strahu ponovno nazvala policiju kako bi provjerila da li je patrola krenula prema njenoj kući. Tu večer je do kuće oštećene otišla njihova starija sestra KG. Nakon svega oštećena je tu večer došla kod njih, u kuću oca, te od tada živi s njima. Kada je došla u kuću oca tu večer, na njoj je vidjela ozljede i to ogrebotinu iznad lica i nagnječenje vilice sa vidljivim otokom. Što se tiče odnosa optuženog prema njihovoj djece, nikada nije vidjela da bi se optuženi i oštećena svađali pred djecom ili da bi optuženi neprimjereno postupao prema djeci. U odnosu oštećene i majke optuženog ZG bilo je problema, one nisu komunicirale niti se posjećivale, no sukoba ili fizičkog obračuna između njih nije bilo.

    9. Svjedokinja KG, sestra oštećene SG, u svom iskazu je navela da je odnos oštećene i optuženog EG bio normalan, nije bilo sukoba. Imaju četvero djece, a sestra se nikada nije žalila na postupanje optuženog niti je ikada vidjela da bi se optuženi i oštećena svađali i sukobljavali pred djecom, a odnos optuženog i djece je bio normalan. U odnosu na događaj 13. rujna 2025. navodi da je kritične zgode oštećena nazvala sestru PG i rekla joj da zove policiju, da će ju EG ubiti. Otišla je tada kod sestre te je ušla u dvorište u trenutku kada je policija ušla u dvorište. Oštećenu je zatekla na ulazu u kuću kako iz kuće izlazi u dvorište, dok su ČG i VG dolazili u kuću iz smjera kuće bake i djeda. Oštećena je imala vidljive ozljede u vidu porezotine iznad nosa i ogrebotine na obje ruke, te je tada sa oštećenom ušla u kuću, kada je policijskim službenicima ispričala što se dogodilo. U kući nije bilo optuženog niti drugo dvoje djece, a ubrzo je došla hitna te je oštećena otišla s njima, dok su drugi policijski službenici na dvorištu priveli optuženog. Jedan od policijskih službenika donio je oštećenoj mobitel u kuću, koji je bio razbijen. Što se tiče odnosa oštećene i majke optuženog, ističe da one nisu bile u dobrim odnosima, ali nikada nije bilo sukoba jer nisu niti bile u kontaktu.

    10. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola proizlazi da je dana 13. rujna 2025. u 21,22 sata, kod optuženog EG utvrđena koncentracija alkohola od 0,51 g/kg.

    11. Iz bolničke prijave Opće bolnice Karlovac za oštećenu SG proizlazi da je u Opću bolnicu Karlovac 13. rujna 2025. u 21,40 sati zaprimljena SG jer je dovezena od strane Hitne medicinske službe zbog zadobivenih povreda od strane druge poznate osobe, te je postavljena dijagnoza gnječno rezne rane na nosu uz natučenje oba ramena.

    12. Po provedenom sudsko-medicinskom vještačenju ozljeda oštećene SG, po stalnom sudskom vještaku dr. Petru Miloševiću, utvrđeno je da su kod oštećene objektivno postavljene dijagnoze u vidu oguljotine korijena nosa s otokom dana 13. rujna 2025., koja ozljeda predstavlja laku tjelesnu ozljedu. Vještak u nalazu te svom iskazu na raspravi navodi da je navedena ozljeda mogla nastati udarcem šakom, silom slabog do srednje-jakog intenziteta. Ističe da nije vjerojatno da bi konkretna ozljeda nastala povlačenjem, naguravanjem ili potezanjem ili udarcem o podlogu, jer bi tada postojali biljezi i na drugim dijelovima tijela, osim ovih koji su utvrđeni. Ovako utvrđena ozljeda nastala je neposredno prije dolaska na OHBP Opće bolnice Karlovac.

    13. Iz dostavljene dokumentacije Hrvatskog zavoda za socijalni rad, PU Karlovac, proizlazi da je Područni ured postupao u obitelji optuženog EG i oštećene SG u predmetu nasilja u obitelji u listopadu 2025. te je tom prilikom optuženom izrečena mjera Upozorenja na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu, sa svrhom na dužnost suzdržavanja od svakog oblika nasilja i nasilnog ponašanja, stjecanja uvida u vlastito ponašanje i preuzimanje odgovornosti za isto, stvaranje stabilnog i sigurnog okruženja za mlt. djecu te pravovremeno pokretanje sudskih postupaka kako bi se uredio sadržaj roditeljske skrbi. U obitelji optuženog i oštećene Područni ured sudjelovao je i u postupku obveznog savjetovanja prije pokretanja ostalih sudskih postupaka u vezi s djetetom, koji je okončan dostavom izvješća Općinskom sudu u Karlovcu.

    14. Iz provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je optuženi EG počinio kaznena djela nasilja u obitelji, kazneno djelo tjelesnom ozljedom i kazneno djelo prijetnje, dok iz provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja nije dokazano da je optuženi počinio kazneno djelo povrede djetetovih prava u odnosu na djecu ČG, UG i IG.

    15. Sud je cijenio istinitim iskaz oštećene SG, budući je iskazivala jasno, detaljno i okolnosno, a njen iskaz u skladu je sa materijalnom dokumentacijom, posebice prijavom ozljeda, ali i nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Petra Miloševića, koji sud isto tako cijeni istinitim jer je učinjen u skladu s pravilima struke, objektivan i u skladu s ostalim provedenim dokazima. Isto tako, iskaz oštećene potvrđen je i iskazima svjedokinja PG i KG, koje sud u cijelosti prihvaća jer su u međusobnom suglasju.

    16. S druge strane sud ne prihvaća iskaz svjedokinje ZG, već ga u pretežnom dijelu cijeni neistinitim budući je u pretežnom dijelu u suprotnosti sa iskazima naprijed navedenih svjedoka, ali i materijalnom dokumentacijom, te ga cijeni jedino i isključivo usmjerenim na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti optuženog EG, budući je, kao majka optuženog, nedvojbeno zainteresirana za ishod postupka. Iskaz ove svjedokinje sud prihvaća jedino i isključivo u dijelu u kojem je navela da je u lošim odnosima s oštećenom SG i da ne ulazi u njezinu kuću, kao ni ona u njenu, jer je u tom dijelu iskaz ove svjedokinje u skladu s iskazom oštećene, PG, LG i KG. U odnosu na iskaz svjedokinje LG, sud njen iskaz smatra djelomično istinitim i to samo u dijelu u kojem je navela da je bila na proslavi na Orlovcu s optuženim dok u preostalom dijelu iskaz ove svjedokinje, dakle sestre optuženog, sud ne cijeni istinitim, već usmjerenim isključivo na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti od optuženog. Isto tako sud niti obranu optuženog EG ne cijeni istinitom, osim u dijelu u kojem se ista odnosi na odnos s djecom jer je u preostalom dijelu njegova obrana u suprotnosti s iskazom oštećene i materijalnom dokumentacijom te evidentno usmjerena na otklanjanje, odnosno umanjenje kaznenopravne odgovornosti.

    17. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. ZKP/08 odbio prijedlog obrane za ispitivanjem svjedoka ĐG, GG i ŠG kao odugovlačeći budući je izvođenje dokaza očigledno usmjereno na odugovlačenje postupka. Ovo iz razloga što iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi utvrđeno činjenično stanje u odnosu na kretanje optuženog 13. rujna 2025. u popodnevnim, odnosno večernjim satima, a posebice kada se uzmu u obzir iskazi saslušanih svjedoka i oštećene SG.

    18. Isto tako sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 3. ZKP/08 odbio prijedlog obrane za pribavljanjem podataka od teleoperatera, odnosno za pretragom mobitela radi pribave snimke razgovora između optuženog EG i majke optuženog ZG **.**.2025. oko 20,00 sati, kao neprikladan, budući se izvođenjem ovog dokaza ne bi mogla utvrditi važna činjenica, odnosno to bi se moglo učiniti s velikim poteškoćama, ovo tim više što se razgovori od strane teleoperatera ne snimaju, već eventualno temeljem naloga suda, što u konkretnom slučaju nije naloženo odlukom suda, pa je stoga prijedlog valjalo odbiti. Sud je odbio i prijedlog obrane za pribavljanjem podataka od teleoperatera, odnosno telekomunikacijskim vještačenjem radi pribave podataka o kretanju optuženog kritične zgode te ostvarivanje kontakata kritične zgode kao odugovlačeći, na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. ZKP/08 budući je izvođenje dokaza očigledno usmjereno na odugovlačenje postupka, tim više što iz dosad provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi utvrđeno činjenično stanje u odnosu na kretanje optuženog kritične zgode te komunikacije s drugim osobama putem mobilnog uređaja. Ujedno je na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08 odbijen i prijedlog obrane za pribavljanjem podataka o lokaciji mobitela optuženog 13. rujna 2025. oko 20,00 sati kao nevažan, budući činjenica koju bi izvođenjem dokaza trebalo utvrditi nije važna za odlučivanje, odnosno ne postoji povezanost između činjenice koju obrana želi utvrditi i odlučnih činjenica ili se ta povezanost zbog pravnih razloga ne može ustanoviti, ovo tim više što je činjenično stanje glede kretanja optuženog kritične zgode i dosad provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno iz iskaza oštećene SG i saslušanih svjedoka.

    19. Sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. ZKP/08 odbio prijedlog obrane za pribavljanjem spisa ovoga suda P Ob-300/2025 kao odugovlačeći budući je izvođenje dokaza očigledno usmjereno na odugovlačenje postupka, tim više što iz dosad provedenog dokaznog postupka nedvojbeno proizlazi utvrđeno činjenično stanje u odnosu na kaznena djela koja se optuženom stavljaju na teret kako glede objektivnih, tako i subjektivnih elemenata kaznenih djela koja se stavljaju na teret optuženom EG, a činjenica zbog koje se predlaže vršiti uvid u predmet P Ob-300/2025, nije odlučna obzirom na utvrđeno činjenično stanje.

    20. Isto tako, sud je na temelju članka 421. stavka 1. točke 3. ZKP/08 odbio prijedlog obrane za ispitivanjem svjedoka djeteta ČG kao neprikladan, budući se izvođenjem ovog dokaza ne bi mogla utvrditi važna činjenica, odnosno to bi se moglo učiniti s velikim poteškoćama, obzirom na životnu dob predloženog svjedoka, a uzimajući u obzir dosad utvrđeno činjenično stanje te bi ispitivanje djeteta u postupku pred sudom narušavalo i stabilnost djeteta, a sve obzirom na mladu životnu dob.

    21. Na temelju članka 421. stavka 1. točke 4. ZKP/08 odbijen je i prijedlog obrane za suočenjem oštećene SG i svjedoka ZG kao odugovlačeći budući je izvođenje dokaza očigledno usmjereno na odugovlačenje postupka, tim više što iz dosad provedenog dokaznog postupka činjenično stanje proizlazi nedvojbeno utvrđenim, a istovremeno suočenje i ponovno ispitivanje žrtve predstavljalo bi dodatnu viktimizaciju žrtve. Osim toga, pitanje vjerodostojnosti iskaza oštećene i svjedoka je pitanje utvrđivanja činjenica i predmetom je provođenja dokaznog postupka, ocjene dokaza te, u konačnici, samog suđenja.

    U odnosu na osuđujući dio presude

    22. Iz ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je optuženi EG u periodu nakon rođenja djeteta VG, koji je rođen **.**.2024., pa do kulminacije odnosa 13. rujna 2025., prema svojoj tada izvanbračnoj supruzi SG postupao protivno odredbi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

    23. Naime, oštećena SG je u svom iskazu jasno i decidirano navela kako je u razdoblju nakon rođenja najmlađeg sina VG optuženi EG prema njoj promijenio ponašanje na način da ju je znao šamarati, psovati, psovati njene roditelje i djecu, obraćati se pogrdnim imenima nazivajući ju kurvom i droljom, bacao joj kletve, govorio da umre, a povremeno bi ju znao lupiti nogom, pljusnuti šakom, udarati po tijelu, zavrtati rukom. Oštećena iskazuje da ovakvo postupanje optuženog nije nitko vidio, samo ponekad su tome znala nazočiti djeca, no rjeđe, jer su uglavnom spavala. Navedeno potvrđuje u svom iskazu i sestra oštećene PG, koja je navela da joj se desetak dana prije događaja 13. rujna 2025. oštećena prvi puta požalila i rekla da ju je optuženi "istukao".

    24. Cijeli odnos optuženog EG i oštećene SG koji je evidentno bio krajnje neprimjeren u smislu ponašanja optuženog prema oštećenoj od rođenja njihovog najmlađeg djeteta VG, kulminirao je upravo kritične zgode 13. rujna 2025. Tom prilikom optuženi EG je, po dolasku s proslave, što je nesporno utvrđeno, pod utjecajem alkohola od 0,51 g/kg, očito nezadovoljan odnosom i postupanjem oštećene, istu vrijeđao, govorio da joj jebe majku i oca, počupao ju te je drugom rukom tukao šakom po glavi. Istinitost ovih navoda oštećene potvrđuje i vještak dr. Petar Milošević u svom nalazu i mišljenju, gdje navodi da su ozljede utvrđene od strane liječnika u OHBP Opće bolnice Karlovac kritične zgode u 21,40 sati, objektivno utvrđene u vidu oguljotine korijena nosa s otokom, te su, po mišljenju vještaka, nastale udarcem šakom silom slabog do srednje-jakog intenziteta. Isto tako, postojanje ozljede na korijenu nosa oštećene u svojim iskazima navode i PG i KG. U trenutku kada je optuženi EG šakom u glavu udario oštećenu SG, dok joj je dijete bilo u naručju, starija djeca napustila su kuću te otišla kod bake ZG. Navedeno potvrđuje činjenica da je po dolasku pred kuću svjedokinja KG zatekla djecu kako izlaze iz kuće bake, a i svjedokinja LG navodi da su djeca bila u kući bake po njenom dolasku.

    25. Pritom iskaz svjedokinje ZG, majke optuženog EG, u kojem navodi da se ona sukobila sa oštećenom SG u svojoj kući gdje je došlo do naguravanja između njih dvije, te je oštećena "bacila" sina AG u zid, te je ona tada pljusnula oštećenu i gurnula ju u zid, te je oštećena gurnula nju, nije niti logičan niti životan te je u suprotnosti sa iskazima saslušanih svjedoka. Ovo iz razloga što je svjedokinja sama u iskazu prvobitno navela da nikada nije bila u kući oštećene niti oštećena u njezinoj kući, da bi nakon toga navela da se cijeli događaj odvio u njezinoj kući. Isto tako, iskazala je da je ozljede koje je oštećena zadobila prouzročila ona, odnosno da je došlo do fizičkog obračuna između njih dvije, što je doista teško za povjerovati obzirom na činjenicu da je po dolasku policije oštećena odmah navela da je ozljede zadobila od strane optuženog. Osim toga, dio iskaza svjedokinje da je oštećena bacila AG u zid nije ničim dokazan, jer bi, da je postupila na navedeni način, dijete zasigurno imalo ozljede koje ni navedena svjedokinja nije prijavila djelatnicima hitne medicinske pomoći kada su došli pružiti pomoć oštećenoj nakon događaja. Isto tako nije niti životno da bi majka četvero djece svoje dijete staro tada pet godina "bacila" u zid. Oštećena u trenutku samog događaja nije imala niti jedan razlog teretiti optuženog, oca svoje četvero djece, dok je s druge strane svjedokinja ZG kao majka optuženog, a istovremeno u lošim odnosima sa oštećenom, svakako imala razloga iskazivati na način da otkloni odgovornost od optuženog. Osim toga, njezin iskaz doveden je u pitanje i iskazom, odnosno nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Petra Miloševića, koji jasno navodi da je do nastanka ozljede na tijelu oštećene došlo udarcem šakom, a nikako ne udarcem u neku podlogu.

    26. Obrana optuženog EG u dijelu koji se odnosi na kazneno djelo nasilja u obitelji, tjelesne ozljede i prijetnje, sve na štetu sada bivše izvanbračne supruge, oštećene SG, nije niti uvjerljiva niti logična te je u potpunosti u suprotnosti sa iskazom oštećene, ali i svjedokinja PG i KG te vještačenjem provedenim po stalnom sudskom vještaku dr. Petru Miloševiću. Osim toga, i iz dopisa Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Karlovac, proizlazi da su u listopadu 2025. postupali u obitelji optuženog upravo zbog nasilja u obitelji. Naime, navodi obrane optuženog da kritične zgode oštećenu SG nije vidio, već tek po dolasku s proslave i to u trenutku kada je izlazila iz kuće dok je policija dolazila u dvorište, nisu logični. Ovo iz razloga što je krajnje neuvjerljiva njegova obrana da je s proslave došao jer ga je sin ČG zvao govorivši mu da su se oštećena i njegova majka ZG posvađale, time da je prije dolaska u kuću stao na benzinskoj postaji. Navedeno nije logično jer doista nije uvjerljivo da bi otac djece u slučaju da je doista došlo do sukoba između njihove majke i bake, išao kući s proslave jer ga zove uplakano dijete, a prije toga ipak stao na benzinsku postaju. Osim toga, iako svjedokinja LG, sestra optuženog, navodi da se uputila s proslave majci, odmah za bratom, niti ne spominje da bi isti desetak minuta zastao na benzinskoj postaji. Neuvjerljivost obrane optuženog proizlazi iz činjenice da je naveo da je po dolasku zatekao majku potresenu i razbarušene kose s ponekim tragom krvi, no niti u jednom trenutku ne navodi da bi za njim došla njegova sestra LG, koja pak navodi da je po dolasku vidjela trag krvi i na rukavu majčine majice. Ovakva obrana optuženog kao i iskaz LG, evidentno su neistiniti i usmjereni na otklanjanje kaznenopravne odgovornosti optuženog, budući je ista doista neživotna, nelogična i u potpunosti kontradiktorna iskazu oštećene, ali i svjedokinje PG i KG.

    27. U ovakvom postupanju optuženog EG prema oštećenoj SG tada izvanbračnoj supruzi dakle, nedvojbeno bliskoj osobi i članu obitelji, kada on učestalo vrijeđa, prijeti, fizički i psihički je zlostavlja dovodeći je pritom u ponižavajući položaj samo u sebi nedvojbeno sadrži sve elemente kaznenog djela nasilja u obitelji koje je evidentno trajalo izvjesno vrijeme. Namjera optuženog se ogleda upravo u njegovom postupanju sa ciljem da u tom periodu od travnja 2024. do rujna 2025. nad oštećenom vrši psihičko, ali i fizičko nasilje koje je očito usmjereno na izazivanje trajnijeg osjećaja straha i poniženja, a koje je u konačnici upućuje na jasan obrazac ponašanja optuženika prema oštećenoj sa očitim ciljem povrede dostojanstva i izazivanja uznemirenosti žrtve, a sve kako bi oštećenu doveo u ponižavajući položaj.

    28. Postupanje optuženog EG prema oštećenoj SG koje je usmjereno jedino i isključivo na ponižavanje i psihičko zlostavljanje, kada traje kroz izvjesni vremenski period, upućuje na njegovu namjeru postupanja na ovakav način, usmjerenu na stvaranje psihički nepovoljnih uvjeta za život oštećene na način da ista živi "u strahu". Njegova namjera ogleda se i u činjenici da je psihičko nasilje bilo popraćeno fizičkim nasrtajem na oštećenu, a sve s očitim ciljem da kod oštećene izazove trajni osjećaj straha, ugroženosti i poniženja. Na ovaj način optuženi je počinio sve elemente kaznenog djela nasilja u obitelji koje mu je stavljeno na teret, kako onih objektivnih, tako i subjektivnih, pri čemu njegova ubrojivost nije ničim dovedena u pitanje.

    29. U odnosu na kazneno djelo tjelesne ozljede, sud je utvrdio da su se u postupanju optuženog EG kritične zgode ostvarili svi objektivni elementi kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret. Pritom sud, kao što je ranije naznačeno, nije prihvatio obranu optuženog u kojoj navodi da je oštećena SG ozljede zadobila od strane njegove majke ZG, jer je nedvojbeno utvrđeno da je upravo optuženi kritične zgode nanio oštećenoj ozljede jer ju je uhvatio za kosu i udario šakom po glavi, što potvrđuje i medicinska dokumentacija za oštećenu, a posebice nalaz i mišljenje vještaka dr. Petra Miloševića iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je ozljeda oštećene u vidu oguljotine korijena nosa s otokom nastala udarcem šakom u glavu, a nikako ne naguravanjem ili udarcem o podlogu. Samim time, sud nije prihvatio obranu optuženog, a pogotovo ne u svjetlu odnosa optuženog i oštećene koji je još dodatno potpomognut alkoholiziranošću optuženog koja je i nedvojbeno utvrđeno po njegovom uhićenju. Na ovaj način je nedvojbeno utvrđeno da je optuženi počinio kazneno djelo tjelesne ozljede nanijevši lake tjelesne ozljede svojoj izvanbračnoj supruzi, dakle bliskoj osobi, gdje je njegova namjera bila usmjerena na nanošenje tih istih ozljeda, a pri čemu njegova ubrojivost nije ničim dovedena u pitanje.

    30. Sud je stoga utvrdio da je kao kulminacija narušenih odnosa oštećene SG i optuženog EG fizički napad optuženog na oštećenu 13. rujna 2025., dakle supruga koji fizički nasrće na svoju izvanbračnu suprugu, pri tom joj nanoseći lake tjelesne ozljede u predjelu glave, korijena nosa, koje ozljede odgovaraju načinu nastanka kako je to opisala oštećena. Pritom je optuženi uputio oštećenoj i prijetnje smrću, što potvrđuju i PG, sestra oštećene koju je oštećena zvala tom prilikom govoreći joj da zove policiju jer da će ju EG ubiti. Ovako postupanje uz izrečene prijetnje smrću (da će ju odrobijati), koje po svom sadržaju nedvojbeno upućuju na prijetnju smrću, svakako su za cilj imale izazivanje straha i uznemirenosti kod oštećene. Naime, postupanje optuženog prema oštećenoj kada ju kroz period duži od jedne godine i šest mjeseci dovodi u ponižavajući položaj, a sve u konačnici dovodi do kulminacije na način da je optuženi fizički nasrnuo na oštećenu uz prijetnje smrću u trenutku kada ona uzima mobitel da bi potražila pomoć, a on taj mobitel uzima iz ruke uz riječi da ako dođe policija, da će ju odrobijati, nedvojbeno su takve da predstavljaju prijetnju smrću i da za cilj imaju da izazovu strah i uznemirenost kod oštećene te nesumnjivo predstavljaju ozbiljnu prijetnju smrću upućenu izvanbračnoj supruzi, dakle bliskoj osobi. Uzimajući u obzir činjenicu da za počinjenje kvalificiranog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 nije odlučno da li je optuženik kao počinitelj upućujući takve prijetnje takvo što ozbiljno mislio, te kakav je učinak prijetnja imala na osobu kojoj je upućena, sud je u konkretnom slučaju utvrdio da je optuženi svojim postupanjem ostvario subjektivne i objektivne elemente kaznenog djela prijetnje, kako mu je stavljeno na teret, pri čemu njegova ubrojivost tijekom postupka ničim nije dovedena u pitanje.

    31. Temeljem ovako provedenog dokaznog postupka sud je nedvojbeno utvrdio da je optuženi EG počinio kaznena djela nasilja u obitelji, prijetnje i tjelesne ozljede koja djela su mu stavljena na teret optužnici, a kako je to i naznačenu u izreci presude.

    32. Kako je sud po provedenom dokaznom postupku utvrdio da je optuženi EG počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece -nasiljem u obitelji, označeno po članku 179.a KZ/11, kazneno djelo protiv života i tijela – tjelesnom ozljedom, označeno u članku 117. stavku 1. i 2. KZ/11 i kazneno djelo protiv osobne slobode-prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11, to je odlučujući o kaznenopravnoj sankciji utvrđivao sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža u odnosu na počinitelja kaznenog djela (olakotne i otegotne okolnosti). Sud je isto tako cijenio i visine zakonom propisanih kazni, i to za kazneno djelo i članka 179a. KZ/11 kazna zatvora od jedne do tri godine, za kazneno djelo iz članka 139. stavka 2. i 3 . KZ/11 kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, za kazneno djelo iz članka 117. stavka 2. KZ/11 kazna zatvora od jedne do tri godine sve okolnosti počinjenja djela, kao i društvenu opasnost i težinu počinjenog kaznenog djela.

    33. Polazeći od stupnja krivnje koji je na strani optuženog EG maksimalan, budući je bio ubrojiv, a njegova namjera počinjenja kaznenih djela usmjerenih prema istoj žrtvi, oštećenoj SG, majci njegove djece u vremenskom periodu dužem od jedne godine i šest mjeseci, upućuje na maksimalan stupanj krivnje na njegovoj strani koji se ogleda u činjenici brojnosti počinjenih kaznenih djela na štetu žrtve u periodu kada je bila njegova izvanbračna supruga, a sada bivša izvanbračna supruga, no u konačnici bliska osoba. Posebno otegotnom sud cijenio njegovu raniju kaznenu osuđivanost i to za kazneno djelo prijetnje, zbog čega se u odnosu na ovo kazneno djelo radi o specijalnom recidivistu na kojeg dosad izrečene kazne evidentno nisu utjecale u smislu da se kloni protupravnog ponašanja. Isto tako, i njegova osuđivanost u prekršajnom postupku upućuje na neusklađenost njegovog ponašanja sa pozitivnim propisima. S druge strane posebno olakotnih okolnosti na strani optuženog sud nije našao. Pritom valja napomenuti da okolnosti počinjenja kaznenih djela upućuju na bešćutnost i upornost postupanja optuženog prema oštećenoj, a sve sa ciljem dovođenja oštećene u ponižavajući položaj što posljedično nedvojbeno uzrokuje psihičke patnje kod iste. U konačnici ponašanje optuženog upućuje na nepoštivanje normi i društvenih vrijednosti od strane optuženog te takvo ponašanje koje je u negativnom smislu usmjereno na njemu bliske osobe, članove njegove obitelji, što se također ima smatrati otegotnim.

    34. Cijeneći ovako utvrđene otegotne okolnosti, sud je optuženom EG za kazneno djelo nasilja u obitelji, označeno po članku 179.a KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, za kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117. stavka 1. i 2. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. i 3. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci te ga uz primjenu odredbe iz članka 51. KZ/11 osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci.

    35. Prilikom izricanja ove jedinstvene kazne sud je uzeo u obzir cjelokupnu ličnost optuženog, kao i ukupnost počinjenih kaznenih djela, posebice činjenicu da se radi o tri kaznena djela među kojima se u odnosu na kazneno djelo prijetnje u odnosu prema istoj žrtvi javlja kao recidivist, a sva djela u svojoj ukupnosti su usmjerena na ponižavanje, zlostavljanje i napad tjelesnog integriteta bliskih članova obitelji što samo po sebi upućuje na patologiju ponašanja optuženog prema članovima svoje obitelji, dakle njemu iznimno bliskih osoba u izvjesnom vremenskom periodu. Sud je mišljenja da će ovako izrečena kazna u svojoj ukupnosti utjecati na optuženog da se kloni ovakvog protupravnog postupanja i dovesti do toga da isti shvati da je činjenje kaznenog djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno. Odabir sankcije sadrži dostatnu količinu moralne osude za zlo koje je optuženik počinjenjem ovog kaznenog djela nanio društvu u cjelini, a sve ovo imajući u vidu težinu kaznenog djela, prouzročenu posljedicu te nastalu štetu, čime je u cijelosti ostvarena svrha kažnjavanja predviđena Kaznenim zakonom.

    36. U izrečenu kaznu zatvora optuženom EG uračunato je vrijeme od lišenja slobode i to od uhićenja 13. rujna 2025. u 21,08 sati pa nadalje, sve sukladno odredbi članka 54. stavak 1. KZ/11.

    37. Budući je optuženi EG proglašen krivim to ga je sud obvezao na plaćanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. ZKP/08 koji se odnose na troškove vještačenja u iznosu od 212,17 eura, te troškove iz članka145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od 75,00 eura, razmjerno duljini trajanja postupka i složenosti predmeta.

    U odnosu na oslobađajući dio presude

    38. Sud nije našao da bi optuženi EG svojim postupcima u periodu koji mu se stavlja na teret počinio kaznena djela povrede djetetovih prava, odnosno da bi zlostavljao djecu. Naime, oštećena SG u iskazu navodi da ju je ponekad znao vrijeđati u nazočnosti djece, no uglavnom su djeca spavala. Isto tako, svjedokinje PG i KG, kao i LG navode da nikada nisu primijetile niti nazočile bilo kakvim svađama optuženog i oštećene u nazočnosti djece niti su kada svjedočile neprimjerenom ponašanju optuženog prema djeci ČG, UG i IG. Osim toga, svjedokinje su navele da se oštećena nikada nije požalila na postupanje optuženog prema djeci. Isto tako iz provedenog dokaznog postupka ne proizlazi da bi optuženi počinio kazneno djelo povrede djetetovih prava na štetu svoje djece ČG, UG i AG, jer niti oštećena nije navela da bi se neprimjerenost odnosa nje i optuženog, osim te kritične zgode kada su djeca pobjegla iz kuće, dakle 13. rujna 2025., odvijala pred djecom. Također nije utvrđeno niti kojim bi eventualno radnjama i svojim postupcima optuženi uopće počinio ovakvo kazneno djelo jer nije dokazano da bi on svojim postupcima u navedenom periodu poduzeo bilo kakvu radnju koja bi vrijeđala prava njegove djece i predstavljala ugrozu za psihofizički razvoj djece te time oblik zlostavljanja djece

    39. U konkretnom slučaju sud nije našao da bi na strani optuženog EG postojale neprimjerenosti u njegovom postupanju prema mlt. ČG, UG i IG, odnosno da bi zlostavio djecu jer u njegovom postupanju nisu ostvareni bilo objektivni elementi terećenog kaznenog djela niti njegova namjera da svojoj djeci prouzrokuje znatan stupanj fizičke ili psihičke neugode, odnosno subjektivne elemente kaznenog djela. S obzirom na ove činjenice sud je utvrdio da optuženi nije počinio kazneno djelo povrede djetetovih prava koje mu se stavlja na teret, slijedom čega ga je valjalo osloboditi od optužbe.

    40. Budući da je optuženi EG oslobođen optužbe u odnosu na kazneno djelo povrede djetetovih prava, to je sukladno odredbi iz članka 149. stavak 1. ZKP/08 sud odredio da troškovi kaznenog postupka u ovome dijelu padaju na teret proračunskih sredstava.

    U Karlovcu 6. ožujka 2026.

    Sudac za mladež:

    Tihana Laptalo Medarić

    Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

    Dostavljeno:

    1. ODO Karlovac na broj KOz-DO-32/2025

    2. EG, Zatvor u Karlovcu

    3. Davorin Ivanjek, odvjetnik u Zagrebu

    4. SG

    5. Nikola Horvat, odvjetnik u Karlovcu

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.