REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-5797/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Kliničke bolnice Dubrava, OIB: 32206148371, [adresa], zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Ravlić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 20. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 24.466,53 eur sa zateznim kamatama tekućim od 9. lipnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da je osiguranica tužitelja ŽM **.**.2014. doživjela ozljedu na radu kao radnik tuženika poskliznuvši se oko 7 sati ujutro u krugu bolnice prilikom dolaska na posao, da je osiguranica tužitelja kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl. br. Pn-1230/15 vodila parnicu za naknadu štete protiv tuženika temeljem istog štetnog događaja, da je tužitelj, radi posljedica predmetnog štetnog događaja, rješenjem broj 933418 od 16.3.2016. osiguranici tužitelja ŽM priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, a uzrok nastale invalidnosti je 100% ozljeda na radu, da je za prethodno razdoblje isplate mirovine zaključno do 30.6.2020. u tijeku parnica pred ovim sudom pod posl. br. P-3778/22, da je tužitelj u razdoblju od 1.7.2020. do 31.5.2023. isplatio na ime invalidske mirovine iznos od 24.466,53 eur / 186.343,07 kn koji iznos predstavlja štetu za tužitelja, da tuženik odgovara tužitelju za štetu nastalu isplatom invalidske mirovine temeljem odredaba čl. 161. u vezi sa čl. 162. Zakona o mirovinskom osiguranju.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 24.466,53 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

3. U podnesku od 21.2.2025. (str. 192 i 193 spisa) tužitelj navodi da osiguranica tužitelja ŽM nije stekla uvjete za starosnu mirovinu s obzirom da je korisnica invalidske mirovine.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I 141-02/16-01/03367854644, Ur. br.: 341-25-05/16- 10884 od 16.3.2016. odlučeno o pravu osiguranika tužitelja ŽM na invalidsku mirovinu, a kako u tom upravnom postupku tuženik nije sudjelovao, da to rješenje ne stvara učinke u odnosu na tuženika, da osporava osnovanost zahtjeva za naknadu štete, kako u osnovi tako i u visini, jer tužitelj nije dokazao kumulativno određene pretpostavke za naknadu štete, a nije dokazao niti visinu štete, da spori uzročnu vezu između ozljeđivanja osiguranika tužitelja i djelovanja/propuštanja tuženika, a posebno spori vezu između umirovljenja i djelovanja/propuštanja tuženika, da nije sporno da se pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu vodi postupak naknade štete po tužbi osiguranika tužitelja ŽM, ali da se u tom postupku raspravljalo o naknadi štete za dva odvojena i nepovezana štetna događaja, te da je jedan štetni događaj pad na putu do posla 31.1.2014., a drugi je pad 24. veljače 2014. za vrijeme rehabilitacije do čega je došlo prilikom transporta od strane obitelji, za što ne postoji odgovornost tuženika, te da se iz presuda u tom postupku ne može utvrditi razgraničenje između ta dva događaja, u odnosu na uzroke i visinu, pa se iste ne mogu koristiti kao dokaz u ovom postupku.

5. Tuženik je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka tuženika sa zateznim kamatama od donošenja presude do isplate.

6. U dokaznom postupku sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku Damiru Vodopivec (str. 209-211 spisa), te izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu od 31.1.2014. (str. 4-7 spisa), presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pn- 1230/15-124 od 27.5.2021. (str. 8-38 spisa), presudu i rješenje Županijskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Koprivnici posl. br. Gž-1274/2021-2 od 12.5.2022. (str. 39-55 spisa), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revd 4328/2022- 2 od 22.11.2022. (str. 56-59 spisa), Zapisnike Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pn-1230/2015 od 27.4.2016., od 14.10.2016. i od 15.9.2017. (str. 59-67, 76- 79 spisa), Prijepis zapisnika s lica mjesta od 1.3.2017. (očevid) (str. 68-69 spisa), dopis Državnog hidrometeorološkog zavoda od 3.4.2017. (str. 74 i 75 spisa), dopis Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 27.10.2016. (str. 80 spisa), rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I 141-02/16-01/03367854644, Ur. br.:

341-25-05/3-16-10884 od 16.3.2016. (str. 81-82 spisa), Nalaz i mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Samostalnog sektora za reviziju i nadzor medicinskog vještačenja Klasa: 140-01/15-02/3144 od 15.12.2015. (str. 83-85 spisa), Nalaz i mišljenje vještaka o smanjenoj radnoj sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost te djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti Klasa: 141-02/15-01/17627, Ur. br.: 426-04-07/16-15-4 od 1.12.2015. (str. 86-88 spisa), Obračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 6.6.2023. (str. 89 spisa), Policu osiguranja br. [broj police osiguranja] od 15.5.2023. s privitkom (str. 101-104 spisa), Uvjete za osiguranje od izvanuguvorne (javne) odgovornosti Croatia osiguranje d.d. u primjeni od 1.1.2006. (str. 105-108 spisa), ovosudnu presudu posl. br. P-3778/22-25 od 22.2.2024. s potvrdom pravomoćnosti/ovršnosti (str. 117-129 spisa), zdravstveni karton ŽM (str. 206 spisa), ovjerenu presliku spisa o umirovljenju osiguranice ŽM (str. 229-249 spisa), te uvid u spis Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pn-1230/15 i presliku dijela ovosudnog spisa posl. br. P-3778/22.

7. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenje vještačenja po vještaku neurologu, psihijatru i fizijatru iz razloga što sud smatra da provođenje tih vještačenja nije potrebno obzirom da se vještak specijalist medicine rada na glavnoj raspravi usmeno očitovao na sve primjedbe i prigovore koje je tuženik istaknuo na njegov nalaz i mišljenje, te bi provođenje daljnjih dokaza bilo u suprotnosti s odredbom čl. 10. st. 1. ZPP.

8. Sud u dokaznom postupku nije koristio Nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu i sigurnost pri radu TM obzirom da je isti dat za predmet Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pn-1230/15 (str. 70-73 spisa).

9. U pisanom Nalazu i mišljenju od 21.5.2025. (str. 209-211 spisa) vještak dr. Damir Vodopivec navodi da je osiguranica tužitelja u štetnom događaju zadobila natučenje glave sa posljedičnim krvarenjem unutar mozgovine u području bazalnih ganglija te nastankom kljenuti mišića lijeve strane tijela i lica. Navedena ozljeda je priznata ozljedom na radu. Usprkos adekvatnom bolničkom i ambulantnom liječenju osiguranica tužitelja je bila pokretna uz štap sa 4 kraka, pri kretanju lijeva noga joj je zaostala uz cirkumdukciju, a lijevoj ruci je zaostao fini tremor šake, kontraktura u ramenu, laktu i šaci lijeve ruke, koja je bila gotovo nefunkcionalna. Opskrbljena je ortozom za lijevi gležanj jer je lijevo stopalo zaostalo u položaju plantarne ekstenzije, test Ž je pozitivan lijevo, a MTR su na lijevoj ruci i nozi bili povišeni po spastičnom tipu. Temeljem navedenog tužiteljici je priznata invalidnost zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. IK-a je kao uzrok invalidnosti osiguranici tužitelja pored navedenih bolesti navela i prijelom lijeve listne kosti te stanje po operaciji slabinske kralježnice. No, smatra da navedene bolesti nisu imale takovog utjecaja na radnu sposobnost osiguranice tužitelja da bi na bilo koji način utjecale na njenu invalidnost, odnosno osiguranica tužitelja bi bila trajno radno nesposobna kao medicinska sestra da prethodnu navedenu ozljedu i bolest nije zadobila niti liječila. Stoga smatra da postoji direktna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja od 31.1.2014. i umirovljenja osiguranice tužitelja ŽM.

10. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Damira Vodopivec sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je usmeno na ročištu 20.1.2026. (str. 253-255 spisa) obrazložio svoj pisani Nalaz i mišljenje te se očitovao u odnosu na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno obrazloženje i očitovanje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.

11. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

12. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete nastalu isplatom invalidske mirovine, za razdoblje od 1.7.2020. do 31.5.2023., u iznosu od 24.466,53 eur sa zakonskim zateznim kamatama.

13. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja 31.1.2014.,

- da je presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pn–1230/15 od 27.5.2021. utvrđena odgovornost tuženika za nastalu štetu uslijed ozljede na radu.

14. Između stranaka je sporno:

- uzrok invalidnosti osiguranice tužitelja,

- uzročna veza između pada 31.1.2014. i umirovljena,

- je li nastupila zastara potraživanja tužitelja.

15. Dakle, nije sporno da je osiguranica tužitelja ŽM ozlijeđena na radu 31.1.2014., kada se prilikom dolaska na posao poskliznula u krugu bolnice.

16. Iz Prijave o ozljedi na radu od 31.1.2014. (str. 4-7 spisa) proizlazi da je Klinička bolnica Dubrava, kao poslodavac, prijavila ozljedu na radu ŽM, u kojoj prijavi je navedeno da je ŽM ozlijeđena 31.1.2014., a kao vrijeme ozljede navodi se 6,00-6,59 sati, na adresi [adresa], na ulazu u krug i parkiralište KB Dubrava, pri dolasku na posao, kojom prilikom je hodala po skliskom kolniku zaleđenom od ledene kiše.

17. Povodom predmetnog štetnog događaja kod Općinskog suda u Novom Zagrebu pod posl. br. Pn-1230/15-124 od 27.5.2021., po tužbi ŽM protiv tuženika Kliničke bolnice Dubrava, vođen je postupak radi naknade štete (neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, imovinske štete za tuđu pomoć i njegu te rente za trajnu tuđu pomoć i njegu), te je presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. Pn-1230/15-124 od 27.5.2021. naloženo tuženiku da tužiteljici, na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti, isplati iznos od 570.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20.8.2015. pa do isplate, na ime imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u razdoblju od 10.3.2014. do 31.12.2014. ukupni iznos od 36.250,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27.5.2021. pa do isplate, na ime rente za trajnu tuđu pomoć i njegu počevši od 1.1.2018. pa nadalje mjesečni iznos od 2.250,00 kn do svakog 10. - og u mjesecu za tekući mjesec sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate te je tuženiku naloženo da tužiteljici naknadi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama, dok je preostali dio tužbenog zahtjeva odbijen, a presudom i rješenjem Županijskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici posl. br. Gž-1274/2021-2 od 12.5.2022. naprijed označena prvostupanjska presuda je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena, kao što je navedeno u izreci te drugostupanjske presude.

18. U tom postupku utvrđena je isključiva odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja uz obrazloženje da je tuženik, unatoč saznanju da se pješaci, među kojima je bila i tužiteljica, te djelatnici tuženika koji dolaze s tramvajske stanice i ulaze u bolnicu iz smjera Avenije Gojka Šuška, uglavnom koriste kolnim ulazom, te je tuženik 31.1.2014. propustio poduzeti radnje kako bi taj ulaz održao u sigurnom stanju, očišćen od leda, jer je nesporno da su djelatnici tuženika zaduženi za pitanje zaštite na radu dan ranije primili obavijest da će drugog dana padati ledena kiša što se i dogodilo.

19. Kao što je već naprijed navedeno gornja utvrđenja u pogledu nastanka štetnog događaja i odgovornosti tuženika za nastanak istog nisu sporna.

20. Uvidom u ovosudu pravomoćnu presudu posl. br. P-3778/22-25 od 22.2.2024. s potvrdom pravomoćnosti/ovršnosti (str. 117-129 spisa) utvrđeno je da je u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv tuženika Kliničke bolnice Dubrava, radi isplate, pravomoćnom presudom naloženo tuženiku da tužitelju isplati iznos od 21.919,47 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7.8.2020. pa do isplate, odbijen je zahtjev tužitelja za isplatu kamata na dosuđeni iznos glavnice od 165.152,27 kn odnosno 21.919,47 eur i određeno je da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

21. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I 141-02/16- 01/03367854644, Ur. br.: 341-25-05/3-16-10884 od 16.3.2016. (str. 81-82 spisa) proizlazi da je označenim rješenjem ŽM, rođ. **.**.1961., kod koje je zbog ozljede na radu nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, određena počevši od 1.12.2015. invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti u svoti od 4.368,41 kn mjesečno, a u obrazloženju označenog rješenja je, pored ostalog, navedeno da je postupak za određivanje invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti pokrenut po službenoj dužnosti te da je rješenjem Područne službe HZMO broj 933418 od 4.1.2016. imenovanoj zbog ozljede na radu priznato počevši od 1.12.2015. pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

22. Što se pak tiče od strane tuženika osporavanja postojanja uzročne veze između pada osiguranice tužitelja 31.1.2014. i umirovljenja, treba reći da je nakon provedenog vještačenja po vještaku medicine rada utvrđeno da je osiguranica tužitelja ŽM u štetnom događaju 31.1.2014. zadobila natučenje glave sa posljedičnim krvarenjem unutar mozgovine u području bazalnih ganglija te nastankom kljenuti mišića lijeve strane tijela i lica. Navedena ozljeda je priznata ozljedom na radu. Usprkos adekvatnom bolničkom i ambulantnom liječenju osiguranica tužitelja je bila pokretna uz štap sa 4 kraka, pri kretanju lijeva noga joj je zaostala uz cirkumdukciju, a lijevoj ruci je zaostao fini tremor šake, kontraktura u ramenu, laktu i šaci lijeve ruke, koja je bila gotovo nefunkcionalna. Opskrbljena je ortozom za lijevi gležanj jer je lijevo stopalo zaostalo u položaju plantarne ekstenzije, test Ž je pozitivan lijevo, a MTR su na lijevoj ruci i nozi bili povišeni po spastičnom tipu. Temeljem navedenog tužiteljici je priznata invalidnost zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. IK-a je kao uzrok invalidnosti osiguranici tužitelja pored navedenih bolesti navela i prijelom lijeve listne kosti te stanje po operaciji slabinske kralježnice. Utvrđeno je da navedene bolesti nisu imale takvog utjecaja na radnu sposobnost osiguranice tužitelja da bi na bilo koji način utjecale na njenu invalidnost, odnosno osiguranica tužitelja bi bila trajno radno nesposobna kao medicinska sestra da prethodnu navedenu ozljedu i bolest nije zadobila niti liječila. Nakon provedenog vještačenja po vještaku medicine rada utvrđeno je da postoji direktna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja od 31.1.2014. i umirovljenja osiguranice tužitelja ŽM.

23. Članak 161. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021 i 119/2022, dalje: ZMO) propisuje da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju. Stavak 2. istog članka ZMO propisuje da naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz toga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja: novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata invalidske mirovine, neovisno o činjenici naknadnog ispunjenja uvjeta na prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu, novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na obiteljsku mirovinu u punom iznosu sve dok traje isplata obiteljske mirovine bez obzira na to bi li umrli osiguranik, da je živ, ispunio uvjete za ostvarivanje prava na prijevremenu ili starosnu mirovinu, novčana davanja na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava. Stavak 3. istog članka ZMO propisuje da zahtjevom za naknadu štete Zavod može obuhvatiti ukupnu svotu štete (kapitaliziranu štetu) ili svotu stvarne štete prema isplatama (pojedinih davanja) koja se odnosi na određeno razdoblje (npr. kalendarska godina).

24. Članak 162. st. 1. ZMO propisuje da Zavod ima pravo na naknadu štete od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe.

25. Članak 230. st. 1. ZPP propisuje da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Stavak 3. istog članka ZPP propisuje da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

26. Ovaj sud je temeljem odredbe članka 12. stavak 1. ZPP vezan za rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: UP/I 141-02/16-01/03367854644 Ur. br.: 341-25-05/3-16-10884 od 16.3.2016. S druge strane, tuženik nije dokazao da su u tom rješenju neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

27. Kako iz Obračuna Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 6.6.2023. (str. 89 spisa) proizlazi da je za osiguranu osobu ŽM u razdoblju od 1.7.2020. do 31.5.2023., na ime invalidske mirovine, ukupno isplaćeno 24.466,53 eur / 184.343,07 kn, sud je, temeljem čl. 161. st. 1. i st. 2. i čl. 162. st. 1. ZMO, naložio tuženiku da tužitelju isplati iznos od 24.466,53 eur sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe tj. od 9.6.2023. pa do isplate.

28. Prigovor zastare nije osnovan. Naime, radi se o stvarnoj šteti koja nastaje sukcesivno svakom mjesečnom isplatom invalidske mirovine, jer tim isplatama dolazi do umanjenja imovine tužitelja, odnosno radi se o naknadi štete pa to potraživanje zastarijeva u roku od tri godine (čl. 230. st. 1. ZOO), a kako se predmetno potraživanje odnosi na isplate invalidske mirovine za razdoblje od 1.7.2020. pa do 31.5.2023., te kako je tužba podnijeta 9.6.2023. nije protekao rok od 3 godine i zastara nije nastupila.

29. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. tužitelju

2. pun. tuženika