REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
P-5118/2023-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Branku Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja AN pok. RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Miroševiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženice ANG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Mislavu Baliću, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 26. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tužene, 6. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju nekretnina zaključen između ON OIB: [osobni identifikacijski broj] u svojstvu darovatelja s jedne strane i RNG, OIB: [osobni identifikacijski broj] u svojstvu daroprimca (tužene) dana 03. 04. 2012. god na kojem je ovjeren potpis darovatelja po javnom bilježniku Zoranu Jelaviću iz Zagreba pod brojem: OV-3670/2012 od 03. 04. 2012. pa posljedično ne proizvodi pravne učinke.
II. Utvrđuje se da je tužitelj AN pok. RN (OIB: [osobni identifikacijski broj]) vlasnik i suvlasničkog dijela od 1/12 nekretnine označene kao zem. 5410/1 (kat. oznake zem. 6759/1 KO [katastarska općina]) i zem. 5410/2 (kat. oznake zem. 8105/11 KO [katastarska općina]) obje ZU 6964 KO [katastarska općina] koji suvlasnički dio je upisan na ime tužene a ranije, prije upisa imena tužene, na ONG, te je time tužitelj sveukupno vlasnik ⅚ dijela gore označene nekretnine.
III. Ovlašten je tužitelj neposredno temeljem ove presude izvršiti upis prava vlasništva u odnosu na suvlasnički dio od 1/12 nekretnine označene kao zem. 5410/1 (kat. oznake od 6 7 zem. 6759/1 KO [katastarska općina]) i zem. 5410/2 (kat. oznake zem. 8105/11 KO [katastarska općina]) obje ZU 6964 KO [katastarska općina] koji suvlasnički dio je upisan na ime tužene uz istodobno brisanje istog prava na navedenom suvlasničkog dijela s imena tužene.
IV. Nalaže se tuženici u roku od 15 dana isplatiti tužitelju parnične troškove u iznosu od 2.232,90 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koje teku od 6. ožujka 2026. pa do isplate, prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.
Obrazloženje
1. U tužbi podnesenoj 14. prosinca 2023. navodi se da je tužena upisana kao suvlasnica nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] u naravi kuća, zgrada i dvor površine 640 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisanih u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za 1/12 dijela temeljem ugovora o darovanju od 3. travnja 2012. Taj ugovor tužena je zaključila sa svojim ocem sada pokojnim ON, a koji ugovor nije zaključen u obliku javnobilježničkog akta. Kako nije bilo prave predaje u posjed darovane nekretnine takav ugovor je ništetan.
1.1. Nadalje se navodi da je nakon dovršetka ostavinskog postupka koji se vodio pred Općinskom sudom u Splitu, Stalnom službom u Sinju, O-2961/15 iza smrti pokojnog RN, oca tužitelja i djeda tužene, zaključen sporazum između tužitelja AN i pokojnog ON **.**.2016. kojim sporazumom je tužitelj isplatio predniku tužene njegov naslijeđeni dio iza majke pokojne KN i to 1/12 dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O [katastarska općina] u naravi kuća, zgrada i dvor površine 640 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tužbenim zahtjevom tužitelj traži da sud utvrdi ništetnim ugovor o darovanju kojom prednik tužene istoj daruje 1/12 dijela sporne nekretnine, te da se temeljem spomenutog sporazuma sa prednikom tužene tužitelj utvrdi kao vlasnikom za 1/12 dijela te iste nekretnine.
2. U odgovoru na tužbu tužena navodi kako je još uvijek u tijeku ostavinski postupak iza pokojnog RN. Ne osporava da nije stupila u posjed darovane nekretnine jer živi u [adresa], ali da je tu nekretninu tužitelj zatvorio ogradom, te u dvorište doveo velikog psa i onemogućio pristup. Sporazum temeljem kojeg tužitelj stječe 1/12 dijela nekretnine od svog brata sada pokojnog ON neutemeljen je i nepošten jer je znao da je ON bolestan, a sporazum je zaključen svega mjesec dana prije smrti. U trenutku zaključenja sporazuma ON bio je u lošem psihičkom stanju zbog aneurizme u mozgu koja je bila završnoj fazi zbog čega je bio zaboravljiv, imao lošu percepciju te problema sa zaključivanjem.
3. Među strankama nije sporno da nije došlo do predaje posjeda darovanog dijela nekretnine, niti je sporno da tužena nikada nije živjela ili bila u posjedu kuće koja joj je darovana za 1/12 dijela. Među strankama je sporno da li je zaključen sporazum između tužitelja i prednika tužene, da li je prednik tužene bio sposoban za rasuđivanje prilikom zaključenja sporazuma i da li mu je isplaćena cijena dogovorena navedenim sporazumom.
4. U ovom postupku su mjerodavne niže navedene odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO), Zakon o javnom bilježništvu ("Narodne novine" br. 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16.,.) te Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst).
4.1. Člankom 482. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima propisano je da ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.
4.2. Člankom 53. stavkom 1. točkom 2. Zakona o javnom bilježništvu propisano da je javnobilježnički akt potreban za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.
4.3. Člankom 10. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin je posjednik.
4.4. Člankom 18. stavkom 1. propisano je da poslovno sposobna osoba može vlastitim očitovanjima volje stvarati pravne učinke.
5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem povijesnog izvatka iz zemljišne knjige čest. zem. [katastarska čestica] upisane u ZU 6964 K. O. [katastarska općina], prijepis posjedovnog lista, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sinju, O-173/15 od 26. ožujka 2015. iza pokojne KN i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju O-2961/15 od 22. srpnja 2015. iza pokojnog CN, potvrda o isplati od 14. lipnja 2016., ugovor o darovanju nekretnina od 3. travnja 2012., rješenje o izvedenom stanju Županije Splitsko-dalmatinske, Upravnog odjela za prostorno uređenje ispostave Solin, saslušanjem tužitelja, saslušanjem svjedoka ZN, SN, NN, EN, GN i DN, dok sud nije izveo dokaz čitanjem one dokumentacije dostavljene nakon zaključenja prethodnog postupka ili dostavljenih od strane osoba koje nisu stranke ili punomoćnici. Ujedno nisu saslušani svjedoci na okolnosti koje nisu sporne.
5.1. Tužbeni zahtjev je osnovan.
6. Sukladno čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., ), prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi te su utvrđene slijedeće činjenice temeljem pribavljene dokumentacije:
- ugovor o darovanju nekretnine zaključen 3. travnja 2012. kojim sad pok. UN daruje KNG 1/3 dijela nekretnine upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] čest. zem. [katastarska čestica] . nije sastavljen u obliku javnobilježničkog akta
-sporazumom zaključenim **.**.2016. pok. ON i AN utvrđuju postojanje parničnog postupka Pst-1183/12 te činjenice da je sada pok. ON podnio žalbu protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj O- 2961/15 od 22. srpnja 2015.
-nadalje utvrđuju da danom potpisa sporazuma AN isplaćuje ON 6.700,00 eura, a zauzvrat se ON odriče vlasničkih i posjedničkih ovlaštenja na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] u korist AN. Ujedno utvrđuju da će ON po potpisu ugovora priznati tužbeni zahtjev tužitelja AN u predmetu Općinskog suda u Splitu broj Pst-1183/12 te izjaviti da povlači žalbu podnesenu protiv rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj P-2961/15 od 22. srpnja 2015. iza pok. RN
-izjavom od 14. lipnja 2016. potpisanu od strane AN, ON i NN potvrđuje se da je AN predao ON 5.300,00 eura temeljem sporazuma od 2. lipnja 2016. te da više nema nikakvih daljnjih potraživanja tuženika.
7. Tužitelj u svom iskazu navodi kako su njegovi roditelji još 1960-te godine kupili nekretninu, a na dijelu zemljišta otac je izgradio baraku kamenih blokova približne površine 32 m2. Nakon toga polovicu tog drugog dijela zemljišta otac mu je darovao gdje su zajedno izgradili prizemnu kuću, a tijekom sljedećih godina on je sam izgradio prvi i drugi kat. Brat ON odselio se živjeti u kuću koju je izgradio otac od njegove supruge i nalazi se u neposrednoj blizini. Njegov pokojni otac RN živio je s njim posljednjih 4-5 godina života i prenio mu vlasništvo nad svojim dijelom i dijelom koje je naslijedio iza pokojne majke koja je umrla još 1993. godine. Brat je bio u dobrom zdravstvenom stanju u trenutku zaključenja sporazuma kojeg je zaključio u trenutku kada je živio sa sestrom i njenim suprugom NN. Brat NN razveo se od supruge 6 mjeseci prije smrti, koja ga je izbacila iz kuće. U trenutku zaključenja sporazuma nije znao da ugovor o darovanju kojeg je brat zaključio sa sestrom. Prije zaključenja ovog sporazuma između njega i brata bili su narušeni odnosi iz privatnih razloga koji nisu bitni za ovaj postupak, a sporazum je zaključio upravo na inzistiranje svoga brata NN. Sporazum su zaključili ispred njihove sestre i to za dogovorenu cijenu za 12.000,00 eura, dio od te cijene mu je isplatio odmah, a dio nakon 10-15 dana. Sastavni dio tog sporazuma je bio to da će brat povući žalbu koju je podnio protiv rješenja o nasljeđivanju iza njihovog oca pokojnog RN. Kako je nakon zaključenja sporazuma brat iznenada umro nije stigao povući podnesenu žalbu.
7.1. Svjedok DN navodi kako poznaje tužitelja kojem je jednom popravio auto, a njegovog brata NN poznavao je iz viđenja. Sjeća se jedne situacije kada je sreo NN koji mu je pokazao na svoju torbu i rekao mu da je sada isplaćen. NN mu nije rekao za što je isplaćen, ali mu je on savjetovao da taj novac položi u banku. 2-3 mjeseca nakon toga NN je preminuo, a iste godine je preminuo i njegov brat, a kada je došao u njegovu automehaničarsku radnju jedan drugom su izrazili sućut, pa je on tom prilikom ispričao AN kada je posljednji put vidio NN kojom prilikom mu je rekao o isplati. Vezano za tu isplatu AN mu je spomenuo da jedno vrijeme nije bio sa bratom u dobrim odnosima, a da je to napokon riješio i isplatio svog brata NN. Kada je vidio NN posljednji put bio je dobrog raspoloženja i na njemu nije primijetio nikakve zdravstvene smetnje.
7.2. NN navodi da je bio svjedok sporazuma između pokojnog ON i AN jer je isti zaključen u njegovoj kući u [adresa]. U njegovoj prisutnosti zaključili su sporazum temeljem kojeg ON prepušta svoj suvlasnički dio u kući, a ovaj mu zauzvrat treba isplatiti 12.000,00 eura. ON je tražio 15.000,00 eura, a AN je nudio 10.000,00 eura, pa je on rekao da dogovor bude 12.000,00 eura što su oboje prihvatili. Prilikom zaključenja AN je isplatio 5.400,00 eura, ali nije bio prisutan kada je isplatio preostali iznos do 12.000,00 eura. Poznato mu je da je prema kazivanju AN isplatio i taj preostali iznos. ON mu je spomenuo plan da sa dobivenim novcima namjerava otići u inozemstvo za koje potrebe u kući svjedoka ostavio dva kufera i rekao mu da kada mu se javi iz Zagreba pošalje ta dva kufera. Nekoliko dana nakon toga je saznao da je ON dobio moždani udar. Tužena nikad nije živjela u kući u kojoj živi AN, a njemu ON nikada nije spominjao da je sa svojom kćeri zaključio ugovor o darovanju.
7.3. Svjedok SN navodi da je poznavao suprugu pokojnog ON prije njega, a s njim je s vremenom postao dobar prijatelj i često su se družili. Bio je u lošim odnosima sa svojim bratom AN zbog imovinsko pravnih odnosa. ON je posljednjih godina imao poprilično zdravstvenih smetnji, bio je u lošem, depresivnom stanju i nije mogao donositi prave presudbe zbog čega ga je on savjetovao da ode kod psihijatra te čak misli da je otišao kod neuropsihijatra. ON mu nikada nije spomenuo da je riješio imovinsko pravni problem sa bratom niti zaključenja bilo kakvog sporazuma, ali mu je poznato da je ON darovao svoj suvlasnički dio u kući svojoj kćeri. Posljednji put je vidio ON 15-20 dana prije njegove smrti kada je bio u jako lošem psihičkom stanju, depresivan i mamuran.
7.4. ZN navodi kako je obrađivao vrt koje se nalazi do zemljišta gdje je živio ON sa svojom obitelji te je sa ON bio u jako dobrim odnosima i o svemu su pričali. Kada je ON dobio moždani udar bio je u vrtu i čuo je dozivanje njegove supruge zbog čega je i on došao, te zvao prvu pomoć. Prije moždanog udara ON je bio u lošem zdravstvenom stanju imao je psihičkih problema, a to je shvatio iz toga da bi mu znao i po pet puta ponavljati istu stvar. ON mu je rekao da odlazi psihijatru, ali mu nije spomenuo kod kojeg. ON je bio uvijek u dobrim odnosima sa svojom suprugom i nikad nije selio iz kuće u kojoj je živio, a supruga GN se od njega razvela kako ne bi raspolagao bračnom stečevinom u tako lošem njegovog zdravstvenom stanju. Nije mu poznato da bi ON zaključio ikakav ugovor sa bratom AN niti da bi mu ovaj dao novac. ON je dobro govorio o svojoj sestri i njenom suprugu NN, a loše jedino za brata AN.
7.5. U iskazu GN navodi da je sa pokojnim NN bila u braku sve do veljače 2016. kada su se samo formalno razveli kako NN ne bi zbog svoje psihičke nestabilnosti prodavao imovinu što predstavlja bračnu stečevinu. Poznato joj je da je NN darovao suvlasnički dio u kući svojoj kćeri, a postojanju sporazuma saznala je na dan sprovoda pokojnog NN. Nema nikakvih saznanja da bi NN primio novac temeljem tog sporazuma, a niti da bi ga zaključio jer se sjeća da je NN govorio da bratu NN neće "ostaviti brokvu iz grede" zbog ponašanja prema njemu i ocu.
7.6. VN navodi da je inače živjela u [adresa], a u mirovini je od 2013. gdje živi veći dio godine sa svojim suprugom NN. Kod njih u kući bi često dolazio brat NN kojeg je bio odličnog zdravlja, fit i aktivan i uvijek spreman pomoći. Takav je bio sve do svoje smrti i njoj nije poznato da bi NN imao ikakve zdravstvene probleme. Sjeća se da joj je u svibnju 2016. pristupio brat NN i rekao da se želi srest sa bratom AN i riješiti imovinsko pravne odnose. Ona je o tome obavijestila brata AN koji je došao kod nje kući i njih dvoje su dugo pričali nakon čega su zaključili sporazum temeljem kojeg je AN pokojnog NN isplatio sveukupan iznos od 12.000,00 eura za njegov suvlasnički dio u kući. Te prigode AN je isplatio 5.400,00 eura, a preostali iznos kod javnog bilježnika. NN i AN su bili do tada u lošim odnosima i to po njenom mišljenju zbog utjecaja Mirkove supruge GN. Nakon zaključenja sporazuma NN je bio dobrog raspoloženja i sjeća se da joj je rekao "sestro srce mi je sada na mistu" , jer je riješio sukob sa svojim bratom, a nedugo nakon toga je preminuo zbog moždanog udara.
8. Uzimajući u obzir iskaze stranaka i samo držanje tužene tijekom postupka nesporno je da nije došlo do prave predaje posjeda tuženoj nakon zaključenja ugovora o darovanju nekretnine koja nije bio u formi javnobilježničkog akta zbog čega je taj ugovor ništetan te je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.
9. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su tužitelj i prednik tužene zaključili sporazum temeljem kojeg prednik tužene pok. ON prenosi u vlasništvo 1/12 dijela sporne kuće, a ovaj mu zauzvrat isplaćuje iznos od 12.000,00 eura. S jedne strane je utvrđeno da je tužitelj ispunio svoju obvezu iz zaključenog sporazuma, odnosno isplatio dogovorenu cijenu dok nije utvrđeno da bi prednik tužene u trenutku zaključenja sporazuma bio nesposoban za rasuđivanja pa da takav pravni posao ne bi imao pravni učinak, odnosno da bi bio ništetan. O postojanju sporazuma i isplati prije svega se dokazuje kako sadržajem sporazuma čiji su potpisi stranaka ovjereni kod javnog bilježnika kao i činjenicom da je o postojanju tog sporazuma i isplati tužitelja svom bratu ON iskazivala njihova sestra VN. Ne samo da je sporazum dogovoren u njenom prisustvu već je na inicijativu pok. ON organizirala susrest dva brata koji do tada nisu bili u dobrim odnosima. Iskaz osobe jednako povezane s jednom i drugom stranom i za koju je prema kazivanju svjedoka ZN pok. ON uvijek imao dobre riječi za sud ima posebnu dokaznu vrijednost. Naime, iz kazivanja svjedoka ZN čiji iskaz u cijelosti ne ide u prilog tužbi ipak proizlazi da je pok. VN bila u jednako dobrim odnosima kako s tužiteljem tako i s pok. ON, prednikom tužene.
9.1. Ujedno je NN, suprug JN, sudjelovao u dogovoru dvoje braće za iznos novca koji je tužitelj bio obvezan predati predniku tužene. Predložio je da to bude 12.000,00 eura što su oba brata i prihvatila. Pred svjedokom je isplaćen dio dogovorenog novca, a poznato mu je da je i preostali iznos isplaćen. Činjenicu o isplati dogovorenog iznosa potvrđuje i svjedok DN koji navodi da mu je pok. ON prilikom slučajnog susreta zadovoljno priopćio kako je isplaćen, a nakon Mirkove smrti AN mu je rekao da je isplatio svoj brata ON jer do ta da nisu bili u dobrim odnosima. Iz navedenih iskaza svjedoka koji se potvrđuju materijalnom dokumentacijom sud utvrđuje kako je sporazum zaključen i dogovorena cijena isplaćena. Manja odstupanja u iskazima svjedoka ne izaziva sumnju u njihovu vjerodostojnost posebice što je od navedenih događaja proteklo približno 10 godina. GN, bivša supruga pok. ON, nije iskazivala o činjenici zaključenja sporazuma jer o tome prema vlastitom kazivanju nije imala saznanja sve do dana pogreba pok. ON. Imenovana za razliku od JN navodi kako je sa suprugom bila u odličnim odnosima dok je neuvjerljiv i nelogičan njen navod da se od supruga razvela jer bi on mogao zbog svog psihičkog stanja raspolagati bračnom stečevinom. Naime, pored činjenice da su prema njenom kazivanju podijelili imovinu prije službenog razvoda to zaista nije bilo potrebe za razvod ukoliko je na taj način mislila zaštiti bračnu stečevinu. Osim toga, prema vlastitom kazivanju pok. NN bio je nesposoban za rasuđivanje pa bi prema tako zauzetom stavu ukoliko je u njega sigurna i svi pravni poslovi koji bi on zaključio bili ništetni.
9.2. U odnosu na istaknutu nesposobnost za rasuđivanje pok. ON za navesti je da tuženica na tu okolnost nije predala medicinsku dokumentaciju niti je predložila vještačenje kojim se utvrđuje nesposobnost za rasuđivanje u trenutku zaključenja pravnog posla. Svjedoci SN i ZN iskazuju o lošem psihičkom stanju pok. ON te oboje spominju da je tuženik odlazio kod neuropsihijatra, ali ne znaju kod kojeg pa takav neprovjerljiv i ničim potvrđen iskaz sud ne uzima kao vjerodostojan, a posebno se isključivo takvim iskazima ne može utvrđivati nečija poslovna nesposobnost pa time i ništetnost nekog pravnog posla. Svjedoci DN, NN i VN ne spominju da su primijetili nekakve zdravstvene smetnje kod tuženika zbog kojih su mogli posumnjati u njegovu sposobnost za rasuđivanje.
9.3. Iako je sporazumom utvrđeno da je pok. ON bio u obvezi povući podnesenu žalbu i priznati tužbeni zahtjev u predmetu Pst-1183/12 to ne utječe na valjanost ispunjenog dijela sporazuma temeljem kojeg je tužitelj isplatio predniku tuženice dogovoreni iznos, a ovaj mu zauzvrat prenio u vlasništvo 1/12 dijela. Uzimajući u obzir da je pok. ON preminuo **.**.2016., a prije toga nekoliko dana bio u bolnici to znači da je imao svega 15-ak dana za poduzeti te dvije radnje od isplate koju je primio 14. lipnja 2016. Neovisno o tome, neispunjenje tog dijela sporazuma od strane pok. ON može biti osnova za postavljanje eventualno obveznopravnog zahtjeva prema njegovom slijedniku jer obveza iz tog dijela sporazuma nije u cijelosti ispunjena. Kao dokaz o ništetnosti navedenog sporazuma tužena ističe očiti nesrazmjer između iznosa novca i vrijednosti prenijetog prava vlasništva, ali niti za tu tvrdnju ne predlaže dokaz kojim bi se utvrdila tržišna vrijednost 1/12 dijela nekretnine u vrijeme zaključenja sporazuma.
10. Parnični troškovi dosuđeni su tužitelju na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da su u cijelosti uspjele u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir naznačena vrijednost predmeta spora u iznosu od 7.000,00 eura.
10.1. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje Tarifa) i temeljem članka 155. Zakona o parničnom postupku tuženiku se priznaju troškovi potrebni za vođenje parnice i to u vrijednosti od 100 bodova za svaku poduzetu radnju.
10.2. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP priznaju se tužiteljicama kao potrebni za vođenje parnice odvjetnički troškovi i to po 100 bodova temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 14. veljače 2023. koji je trošak zatražen u tužbi i za sastav podneska od 26. siječnja 2026. te po 100 bodova temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištu od 18. travnja 2025., 22. svibnja 2025., 9. rujna 2025., 15. listopada 2025., 4. prosinca 2025. i 26. siječnja 2026. što onda iznosi 800 bodova što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 eura iznosi 1.600,00 eura, a s obračunatim PDV-om 2.000,00 eura kojem iznosu je potrebno pridodati troškove sudske pristojbe u iznosu od po 116,45 za tužbu i odluku što sveukupno iznosi 2.232,90 eura.
10.3. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a stopa je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO kao u ostalim odnosima. Zbog navedenog sud je odlučio je kao izreci presude.
11. Zbog navedenog sud je odlučio je kao izreci presude.
U Splitu 6. ožujka 2026.
SUDAC
Branko Karaman
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženice
- u spis
