Poslovni broj 34 Gž Ovr-1743/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 34 Gž Ovr-1743/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sutkinji Slavici Garac, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja I. D. /OIB: …/ iz Z., koga zastupa N. M., odvjetnica u Z., protiv ovršenika F. Ć. /OIB: …/ iz Z., uz sudjelovanje trećih osoba N. B. /OIB: …/ i S. B. /OIB: …/, oboje iz S. V., koje zastupa I. D., odvjetnik u Odvjetničkom društvu L., V. i p., d.o.o iz S.1, radi naplate novčane tražbine ovrhom na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu. Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovr-2516/2022-28 od 6. srpnja 2023., nadnevka 6. studenog 2023.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

          I. Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovr-2516/2022-28 od 6. srpnja 2023.

 

          II. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem odgođena ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Ovr-436/2019 od 14. lipnja 2019. do pravomoćnog okončanja parničnih postupka koji se vode u Općinskom suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-2273/2020, u pravnoj stvari treće osobe N. B. i poslovni broj P-1863/2023, u pravnoj stvari treće osobe S. B., protiv ovrhovoditelja I. D. i ovršenika F. Ć., radi proglašenja nedopuštenom ovrha određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Ovr- 436/19 od 14. lipnja 2019.

 

2. Protiv rješenja žali se ovrhovoditelj iz razloga određenog člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) i člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., u daljnjem tekstu: OZ-a).

 

2.1. Ovrhovoditelj predlaže ukidanje pobijanog rješenja slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak sastava žalbe po punomoćniku odvjetniku i sudske pristojbe na žalbu.

 

3. U odgovoru na žalbu treće osobe predlažu odbiti žalbu ovrhovoditelja i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5. Ispitivanjem pobijanog rješenja nisu utvrđene bitne povrede odredba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi sa člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pogrešna primjena pravila o odgodi ovrhe na prijedlog treće osobe, niti je s tim u vezi činjenično stanje pogrešno utvrđeno.

 

6. Iz stanja spisa proizlazi:

 

-          na prijedlog ovrhovoditelja od 4. lipnja 2019., rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovr-436/2019 od 14. lipnja 2019. određena ovrha na temelju ovršne isprave - Sporazum o naplati od 26. veljače 2019. sklopljen između ovrhovoditelja kao vjerovnika i F. Ć. kao dužnika, a radi naplate iznosa od 2.500.000,00 kn sa zateznim kamatama i troškovima postupka sa zateznim kamatama, na nekretninama upisanim u zk. ul. 4137 k.o. S.2 (1. - 10. suvlasničkih dijelova) i to uknjižbom vlasništva u korist ovršenika, zabilježbom ovrhe, utvrđivanjem vrijednosti nekretnina, prodaja nekretnina i namirenje ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom;

-          N. B. i S. B. podnijeli su kao treće osobe prigovor u kojem tvrde da su oni vlasnici nekretnina koje su predmet ovrhe i da je isprava na temelju koje je određena ovrha ništetna, povodom kojeg su upućeni na pokretanje parnice radi proglašenja nedopuštene ovrhe određenje rješenjem o ovrsi poslovni broj Ovr-436/2019 od 14. lipnja 2019. (N. B. zaključkom od 15. lipnja 2020., a S. B. zaključkom od 4. svibnja 2023.);

-          parnice na koje su treće osobe odlukom ovršnog suda upućene su u tijeku (P-2273/2020 i P-1863/2023);

-          pravomoćno je okončana parnica poslovni broj P-3204/2020 (Gž-774/2021) u kojoj je po tužbenom zahtjevu N. B. protiv ovršenika utvrđeno da je ništetan i da ne proizvodi pravne učinke Ugovor o zajmu sa sporazumom o osiguranju prijenosa prava vlasništva od 11. lipnja 2012., a na temelju kojeg je pravni prednik ovršenika (M. Ć.) na sebe prenio nekretnine koje su predmet ovrhe, te parnica poslovni broj P-4354/2022 u kojoj je nepravomoćno prihvaćen tužbeni zahtjev S. B. usmjeren protiv N. B. i F. Ć. (nasljednika M. Ć.) na utvrđenje da su nekretnine (predmet ovrhe) bračna stečevina N. i S. B. (S. B. u ½ dijela) i da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o zajmu sa sporazumom o osiguranju prijenosa prava vlasništva od 11. lipnja 2012., a na temelju kojeg je pravni prednik ovršenika (M. Ć.) na sebe prenio nekretnine

 

7. Odredbom članka 67. stavkom 1. OZ-a je propisano da će sud na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom, odgoditi ovrhu u pogledu tog predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svog prava i da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena (članak 60.).

 

8. Dakle, prema navedenoj odredbi ovrhu je moguće odgoditi ako se kumulativno ispune tri pretpostavke i to: da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava na predmetu ovrhe; opasnosti da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, pri čemu se pod nenadoknadivom štetom podrazumijeva ozbiljnija ireparabilna šteta (šteta koja je nepopravljiva, nepovratna, trajno izgubljena), a pod teško nadoknadivom (reparabilnom) šteta koja je teško popravljiva ili nadoknadiva i da je po trećoj osobi pokrenuta parnice na koju je upućena.

 

9. Suprotno žalbenim navodima ovrhovoditelja prvostupanjski je sud pravilno zaključio da su se u okolnostima konkretnog slučaja kumulativno ispunile pretpostavke da se predmetna ovrha odgodi na prijedlog N. i S. B. (trećih osoba) do pravomoćnog okončanja parničnih postupka koji se vode u Općinskom suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru poslovni broj P-2273/2020, u pravnoj stvari treće osobe N. B. i poslovni broj P-1863/2023, u pravnoj stvari treće osobe S. B., protiv ovrhovoditelja I. D. i ovršenika F. Ć., radi proglašenja nedopuštenom ovrha određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Ovr- 436/2019 od 14. lipnja 2019.

 

10. Naime, pored činjenice da je u zemljišnim knjigama na temelju rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kir-20/2013 od 4. siječnja 2013. bila evidentirane mjere zabrane otuđenja i opterećenje predmetnih nekretnina (šest godina prije sklapanja Sporazuma od 26. veljače 2019. /ovršne isprave/), da se prednik ovršenika (M. Ć.) fiducijarnim prijenosom upisao vlasnikom nekretnina (predmeta ovrhe), na temelju Ugovora o zajmu sa sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva od 11. lipnja 2012. za koji je u sudskom postupku po zahtjevu trećih osoba utvrđeno da je ništetan (P-3204/2020 i P-4354/2022), da ovrhovoditelj osporava trećim osobama prava na predmetnim nekretninama, da su treće osobe po odluci ovršnog suda pokrenule parnice radi proglašenja nedopuštene ovrhe određenje rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj Ovr-436/2019 od 14. lipnja 2019., ne mogu se prihvatiti žalbeni navodi ovrhovoditelja da je prvostupanjsko rješenje proizvoljno jer da se istim pogoduje trećim osobama, da treće osobe nisu učinile vjerojatnim svoja prava na predmetnim nekretninama, niti pokušale pribaviti podatke o njegovim prihodima i imovini i da on u trenutku pokretanja ovrhe nije imao spoznaju o navodnim pravima trećih osoba glede predmetnih nekretnina.

 

11. Naprotiv, prvostupanjski je sud ispitao argumente i navode iznesene po strankama i dao ocjenu njihove mjerodavnosti za predmetnu odluku, a koje pravo je zadržano za sud.

 

12. U prilog neodrživosti žalbenih navoda ovrhovoditelja treba imati u vidu da postoji mogućnost da se predmetne nekretnine prodaju na javnoj dražbi prije nego li se u parničnom postupku donesu odluke, da bi u tom slučaju treće osobe zaštitu naknadno mogla ostvariti samo u vidu novčane naknade štete, koja bi zaštita za njih bila nepotpuna i nedovoljna, i kao takva suprotna načelu djelotvornosti i jednakosti (članak 47. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, članak 4. Ugovora o Europskoj uniji, članak 141. c stavak 3. i članak 141. d. Ustava Republike Hrvatske), kao općim načelima koja služe za osiguranje da će se i pravo Europske unije osiguravati na koherentan način u državama članicama i da će se time pružiti svim građanima Unije jednaka zaštita prava i obveza koja proizlaze iz prava Europske unije i da se samo odgodom ovrhe može otkloniti /bitno ublažiti/ opasnosti od nastupanja štete za treće osobe.

 

13. Stoga je odbijena kao neosnovana žalba ovrhovoditelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru poslovni broj Ovr-2516/2022-28 od 6. srpnja 2023., odnosno odlučeno kao pod stavkom I. izreke (članak 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a).

 

14. Ovrhovoditelju nisu priznati troškovi žalbe jer nije uspio sa istom (članak 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a), zbog čega je odlučeno kao pod stavkom II. izreke (članak 166. stavak 1. u vezi s člankom 381. ZPP-a i člankom 21. stavkom 1. OZ-a).

 

 

U Zagrebu 6. listopada 2023.

 

           Sutkinja:

Slavica Garac, v.r.