REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Put Mulina 1, Trogir

Poslovni broj: Pp-4156/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sutkinji Željki Matkov, uz sudjelovanje sudske savjetnice Josipe Grge i Milenke Vičić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ZM, zastupane po braniteljici Zvjezdani Barić, odvjetnici u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji 2017 (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjiv po članku 22. stavku 5. točki 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Trogir, Klasa: 211-07/25-5/5508, Urbroj: 511-12-33-25-1 od 20. ožujka 2025., nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 3. ožujka 2026., u nazočnosti okrivljenice i braniteljice okrivljenice, a u izočnosti predstavnika ovlaštenog tužitelja te objavljene u izočnosti stranaka dana 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon),

Okrivljenica: ZM, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći Z i R, rođena **.**.1978. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, domaćica, uzdržava se od iznajmljivanja apartmana, udana- u postupku brakorazvodna parnica, majka dvoje djece, dobrog imovnog stanja, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

da bi

dana 2. ožujka 2025. u 13:00 sati u dvorištu u mjestu Marina, općina [adresa], počinila nasilje u obitelji naspram svog svekra RM (1952.g.) koji je osoba starije životne dobi, na način da je istom uz viku i galamu uputila riječi: „majku vam jebem, svih ću vas u zatvor poslat“, što je kod istog prouzročilo uznemirenost te povredu dostojanstva,

pa da bi time okrivljenica počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 5. točki 3. istog Zakona.

II. Temeljem odredbe članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Trogir podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice pod brojem navedenim u uvodu presude, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenica ZM ispitana pred ovim Sudom na glavnoj raspravi navela je da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Sa mužem ima narušen odnos te je u tijeku brakorazvodna parnica, a isti ima i mjere opreza zabrane približavanja njoj i njihovoj dvoje djece. Također, isti je i udaljen iz doma u kojoj stanuju njih troje, a kao žrtve kaznenih djela. U odnosu na odnos s svekrom RM može kazati da su imali korektan odnos za vrijeme dok je brak između nje i njegovog sina trajao, međutim isti je također narušen od trenutka kada je njihov sin PM prvi put otišao u zatvor zbog kaznenih djela počinjenih naspram nje i djece. Kritične prigode ona je vidjela, a nalazila se u dvorištu svoje kuće jer je išla iz jedne kuće u drugu kuću nešto obavljati, da se RM nalazio na ćošku svoje kuće na otvorenom dijelu. Nikakav kontakt nisu ostvarili, niti su se obratiti jedan drugome, a za istaknuti je da je kritične prigode istome bila na snazi zabrana prilaska njoj i djeci, budući da joj je nedugo prije događaja isti psovao majku ispred djece, zbog čega ga ja prijavila policiji. Dakle, izričito navodi kako se kritične prigode ona dotičnom nije obratila niti mu izgovorila ijednu riječ, a kamoli ove koje joj se predmetnim optužnim aktom stavljaju na teret.

2.1. Braniteljica okrivljenice ističe: "Prijavitelj je, i prije nego što je podnio ovu prijavu, imao zabranu pristupa naspram optužene te je bio sklon nasilju koje je vršio nad članovima svoje obitelji, suprugom i kćerkom, i u tom pogledu su se vodili kazneni postupci. Stoga, ova prijava nije ništa drugo nego odmazda zbog činjenice da je okrivljena trpeći obiteljsko nasilje od strane, prije svega, svog supruga PM, a potom i prijavitelja poduzela korake prema institucijama kako bi zaštitila sebe i vlastitu djecu od njihova nasilničkog ponašanja. Zbog navedenog, predlaže se ovom Sudu već u ovoj fazi postupka obustaviti isti, a tek po potrebi izvesti daljnje dokaze. U spis je u dokazne svrhe priloženo i Rješenje Kvm-100/2025 od 12. rujna 2025. iz kojeg proizlazi istinitost prethodnih činjeničnih navoda u odnosu na supruga, a u odnosu na prijavitelja se od strane PP Trogir obvezuju pribaviti dokazi za sve naprijed navedeno."

3. Analizirajući obranu okrivljenice te dovodeći istu u svezi sa sadržajem isprava koje priležu spisu, a radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja i navoda iz obrane okrivljenice, Sud je pozvao i svjedoka oštećenika, žrtvu nasilja, BM.

4. Svjedok oštećenik- žrtva RM, ispitan na glavnoj raspravi dana 3. ožujka 2026. godine, u svome iskazu navodi kako se kritične prigode vraćao sa Kupresa te je htio parkirati gdje je i inače parkirao vozilo na parkirnom mjestu, ispred kuće, međutim kritične prigode nevjesta mu nije dozvolila; rekla mu je da napusti posjed jer da se radi o privatnom vlasništvu i pri tome je kazala kako će zvati policiju. Supruga i on izašli su s parkinga vani, nije se htio svađati. Tom prigodom je i kazala riječi: "Svih ću vas u zatvor poslati", a koje su bile upućene direktno njemu, pri tome misleći na sve članove njegovog kućanstva. On joj na to nije ništa uzvratio. Kritične prigode radilo se o agresivnom ispadu nevjeste pri čemu se on nije osjećao ugroženim, a što je izjavio i policijskom službeniku. Najviše ga je pogodilo to što ga je istjerala vani s autom i kazala da je to privatni posjed.

4.1. Na poseban upit Suda o posljedicama koje je navedeno kod njega izazvalo, isti iskazuje da, osim tih nekakvih tjelesnih simptoma; budući je dijabetičar i inače narušenog tjelesnog zdravlja, druge posljedice ne navodi, kao i da kritične prigode nije trebao nikakvu zaštitu.

4.2. Braniteljica okrivljenice upitana ima li primjedbi i pitanja za svjedoka BM, navodi da nema primjedbi, ali postavlja pitanje: "Koliko je kritične prigode okrivljena dugo vikala i galamila?", svjedok odgovara: „Galamila je toliko dugo dok ja autom nisam izašao vani.“

4.3. Na daljnji upit braniteljice okrivljenice: " Da li je ista galamila ili samo glasnije pričala, budući da Vi ne čujete dobro?", svjedok odgovara da je galamila.

4.4. Na daljnji upit braniteljice okrivljenice: "Jeste li Vi dan prije imali prepirku oko parkinga?", svjedok odgovara da se ne sjeća, ali navodi kako nikakve svađe nije bilo jer da su se oni povukli da se ne svađaju.

4.5. Na daljnji upit braniteljice okrivljenice: "Je li Vi želite da gospođa bude kažnjena u ovom postupku?", svjedok odgovara da ne želi, jer da je ona već dovoljno kažnjena u ovom životu; on da želi samo viđati svoje unuke.

5. Sud je izvršio uvid u Optužni prijedlog Policijske postaje Trogir, Klasa: 211- 07/25-5/5508 od 20. ožujka 2025., Obavijest o počinjenom prekršaju serijskog broja 00577834 od 2. ožujka 2025., Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju o obitelji od 2. ožujka 2025., Zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, droga ili lijekova u organizmu serijskih brojeva: [serijski broj] i 02411271, oba od 2. ožujka 2025., Obavijest žrtvi nasilja u obitelji od 22. ožujka 2025., te potvrdu Odjela za prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije iz koje proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana, a izvršen je uvid i u cjelokupan spis

6. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama te je braniteljica okrivljenice u završnoj riječi izjavila: „Iz rezultata provedenog dokaznog postupka razvidno je kako moja branjenica nije počinila prekršaj koji je činjenično i pravno opisan u optužnom prijedlogu. Navedena tvrdnja proizlazi prije svega iz samog iskaza saslušanog svjedoka RM, koji nije potvrdio da su obilježja prekršaja ostvarena onako kako je to u optužnom prijedlogu navedeno. Obrana je tvrdnje da je okrivljenica prijavljena iz razloga što je dan prije sama pozvala nadležnu Policijsku postaju Trogir jer ju je RM uznemiravao upravo na istom mjestu, da bi je potom dan kasnije prijavio za isto i dodao riječi koje ista nikada nije izgovorila. No, saslušani svjedok se tog događaja ne sjeća. Isto tako je kazao da kritični događaj kod njega nije izazvao uznemirenost, niti mu je povrijeđeno dostojanstvo. Također, nije tražio da okrivljena bude kažnjena u ovom postupku. Iz svega proizlazi da je predmetna prijava rezultat odmazde u odnosu na okrivljenu, obzirom da je ista prijavila obiteljsko nasilje u odnosu na nju i djecu od strane svjedokovog sina PM, kojem je nadležni Sud izrekao mjere opreza i koje Rješenje je ovom Sudu priloženo u dokazne svrhe. Okrivljena do sada nikada nije prekršajno ni kazneno gonjena, dok je svjedok počinio prekršaje i kaznena djela sa oblicima nasilja u obitelji. Zbog toga je opravdan njen strah i nije imala snage prisustvovati ročištu i postavljati pitanja pridošlom svjedoku. Zbog svega navedenog predlaže se istu osloboditi od prekršaja koje se okrivljenici ZM stavlja na teret.“

7. Na osnovu provedenog dokaznog postupka, ocjenom obrane okrivljenice, savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima te uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud je ocijenio kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršajima.

8. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

9. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci,

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

9.1. Kažnjivom odredbom članka 22. stavka 1. istog Zakona propisano da tko počini nasilje iz članka 10. ovog Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana. Odredbom članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da ako je nasilje iz stavka 1. ovoga članka počinjeno na štetu djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi, počinitelj će se kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.700,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 70 dana.

10. Za istaknuti je da je psihičko nasilje svaki oblik napada na psihički integritet žrtve koji je doveo do njene uznemirenosti ili povrede dostojanstva, odnosno to je skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad članovima sadašnje ili bivše zajednice uporabom sile, zastrašivanja ili manipuliranja kao oblika emocionalnog zlostavljanja, koje uključuje vrijeđanje, ponižavanje, omalovažavanje i ucjenjivanje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-2603/2025).

10.1. Također, u tom kontekstu potrebno je naglasiti da je psihičko nasilje ono netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; stoga je, dakle, prouzročenje povrede dostojanstva ili uznemirenosti žrtve jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koje čini biće prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Tu je riječ o prekršaju koji je tzv. materijalno kažnjivo djelo koje se ne iscrpljuje u samoj radnji, nego u svom biću sadrži i posljedicu kao učinak na objektu radnje (presuda Visokog prekršajnog suda poslovnog broja Ppž-9335/2024).

11. Imajući u vidu prethodno navedeno, a osobito sadržaj iskaza svjedoka oštećenika, žrtve nasilja, BM, koji iskaz je dan pod kaznenom odgovornošću, valja istaknuti kako isti u bitnome navodi da se kritične prigode radilo o agresivnom ispadu njegove nevjeste, pri čemu se nije osjećao ugroženim niti je tražio bilo kakvu zaštitu. Nadalje, na izričit upit Suda o posljedicama predmetnog događaja, svjedok opisuje zdravstvene tegobe od kojih boluje već dulji niz godina, ističući pritom da drugih posljedica nije bilo. S obzirom na izloženo, razvidno je da tijekom cijelog svog svjedočenja ni u jednom dijelu nije naveo da bi predmetni događaj kod njega izazvao uznemirenost ili povredu dostojanstva, koja posljedica predstavlja jedan od konstitutivnih elemenata bića predmetnog prekršaja. Dakle, u izostanku nastupa propisane posljedice, nema govora o ostvarenju obilježja predmetnog prekršaja, odnosno bez postojanja posljedice djela prekršaja nema ni samog prekršajnog, kažnjivog, djela.

12. Slijedom iznijetog, budući da tijekom postupka nije dokazano da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret, ovaj Sud je, na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenicu oslobodio od optužbe.

13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka, budući je donesena presuda kojom se okrivljenica oslobađa od optužbe, temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, te paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Trogir, 6. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Milenka Vičić, v.r.

Željka Matkov, v.r.

Sudska savjetnica

Josipa Grga, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

- okrivljenici,

- braniteljici okrivljenice Zvjezdani Barić, odvjetnici u Splitu,

- oštećeniku žrtvi BM,

- ovlaštenom tužitelju,

- za spis.