REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-114/2025-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Lordana Ćošića, u pravnoj stvari tužiteljice OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Andreja Srednoselec Pintarić, odvjetnica u odvjetničkom društvu Pintarić i Srednoselec d.o.o. u Zagrebu, Jukićeva ulica 36, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 30. siječnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnice tužitelja ĐP, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženika OPS, dana 6. ožujka 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

'' I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342, da tužiteljici OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 2.410,83 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 41,29 eura od dana 16.01.2020. godine,

-na iznos od 45,07 eura od dana 16.02.2020. godine,

-na iznos od 46,49 eura od dana 16.03.2020. godine,

-na iznos od 37,24 eura od dana 16.04.2020. godine,

-na iznos od 46,29 eura od dana 16.05.2020. godine,

-na iznos od 51,04 eura od dana 16.06.2020. godine,

-na iznos od 46,70 eura od dana 16.07.2020. godine,

-na iznos od 45,07 eura od dana 16.08.2020. godine,

-na iznos od 49,68 eura od dana 16.09.2020. godine,

-na iznos od 47,06 eura od dana 16.10.2020. godine,

-na iznos od 38,55 eura od dana 16.11.2020. godine,

-na iznos od 46,43 eura od dana 16.12.2020. godine,

-na iznos od 47,55 eura od dana 16.01.2021. godine,

-na iznos od 50,54 eura od dana 16.02.2021. godine,

-na iznos od 49,05 eura od dana 16.03.2021. godine,

-na iznos od 41,87 eura od dana 16.04.2021. godine,

-na iznos od 46,65 eura od dana 16.05.2021. godine,

-na iznos od 50,46 eura od dana 16.06.2021. godine,

-na iznos od 45,71 eura od dana 16.07.2021. godine,

-na iznos od 47,40 eura od dana 16.08.2021. godine,

-na iznos od 26,59 eura od dana 16.09.2021. godine,

-na iznos od 39,86 eura od dana 16.11.2021. godine,

-na iznos od 43,54 eura od dana 16.12.2021. godine,

-na iznos od 47,21 eura od dana 16.01.2022. godine,

-na iznos od 52,71 eura od dana 16.02.2022. godine,

-na iznos od 48,37 eura od dana 16.03.2022. godine,

-na iznos od 43,58 eura od dana 16.04.2022. godine,

-na iznos od 50,91 eura od dana 16.05.2022. godine,

-na iznos od 52,36 eura od dana 16.06.2022. godine,

-na iznos od 45,85 eura od dana 16.07.2022. godine,

-na iznos od 48,67 eura od dana 16.08.2022. godine,

-na iznos od 47,33 eura od dana 16.09.2022. godine,

-na iznos od 47,16 eura od dana 16.10.2022. godine,

-na iznos od 44,12 eura od dana 16.11.2022. godine,

-na iznos od 47,11 eura od dana 16.12.2022. godine,

-na iznos od 47,62 eura od dana 16.01.2023. godine,

-na iznos od 50,42 eura od dana 16.02.2023. godine,

-na iznos od 44,91 eura od dana 16.03.2023. godine,

-na iznos od 46,05 eura od dana 16.04.2023. godine,

-na iznos od 51,32 eura od dana 16.05.2023. godine,

-na iznos od 49,50 eura od dana 16.06.2023. godine,

-na iznos od 59,12 eura od dana 16.07.2023. godine,

-na iznos od 55,55 eura od dana 16.08.2023. godine,

-na iznos od 57,21 eura od dana 16.09.2023. godine,

-na iznos od 58,90 eura od dana 16.10.2023. godine,

-na iznos od 54,65 eura od dana 16.11.2023. godine,

-na iznos od 60,16 eura od dana 16.12.2023. godine,

-na iznos od 60,80 eura od dana 16.01.2024. godine,

-na iznos od 55,75 eura od dana 16.02.2024. godine,

-na iznos od 53,36 eura od dana 16.03.2024. godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.''

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 17. siječnja 2025. navodi da je kod tuženika u razdoblju od prosinca 2019. pa do siječnja 2025. radila na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao Zdravstveno-laboratorijski tehničar u odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, pa da joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću. Tužiteljica navodi da kao zdravstveni radnik sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta KBC Zagreb obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu osnovnu analizu mokraće i likvora, kao i hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, laboratorijsku dijagnostiku infarkta miokarda i hitne toksikološke analize (lijekovi i sredstva ovisnosti). Takvom organizacijom rada tuženik je zapravo odredio tužiteljici da radi hitni prijem čime je tužiteljicu rasporedio na poslove za koje je u članku 55. KU propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Tužiteljica kao zdravstveni radnik kod tuženika radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem te isključivo radi u odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika. Tužiteljica stoga potražuje razliku plaće s osnova dodatka za posebne uvjete rada koji joj nije priznat i obračunat u postotku koji joj pripada te predlaže da joj se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 17% obračuna dodatak od 23% temeljem članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (dalje KU). Naime, prema članku 55. KU-a radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a radnicima će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II., III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za 23%. Tužiteljica naglašava da je odredbom čl. 55. KU/18 propisano pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu. Tužiteljica se poziva na Zaključak broj 145. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Dalje u tekstu: Zajedničko povjerenstvo) prema kojemu medicinske sestre i tehničari koji rade i poslove hitnog psihijatrijskog prijema, gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, imaju pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Tužiteljica također navodi da prema Zaključku Zajedničkog povjerenstva broj 4. zdravstveni radnici koji rade na odjelu pedijatrije, a koji u sklopu svog posla obavljaju i hitnu pedijatrijsku ambulantu imaju pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 20%. Nadalje prema Zaključku broj 33 od 17. listopada 2018. zdravstveni radnik koji radi u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenata ima pravo na dodatak na plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 23%. Tužiteljica navodi da su Zaključci Zajedničkog povjerenstva obvezujući. Slijedom navedenoga tužiteljica smatra da ima pravo na Dodatak za posebne uvjete rada od 23%, te da je tuženik tužiteljici pogrešno obračunao i isplatio plaću, a posljedično tome i pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme bolovanja. Slijedom navedenoga tužiteljica u utuženom razdoblju od prosinca 2020. do siječnja 2025. potražuje od tuženika isplatu razlike bruto plaće i naknade plaće u iznosu od 6.000,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, te naknadu parničnog troška s kamatama. Podneskom od 3. studenoga 2025. tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev u skladu sa izračunom tuženika, na način da u utuženom razdoblju od prosinca 2020. do veljače 2024. od tuženika po utuženoj osnovi potražuje isplatu iznosa od 2.410,83 eura bruto sa pripadajućim zateznim kamatama, sve uz naknadu parničnog troška, te slijedom navedenoga predlaže u cijelosti usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te ističe prigovor zastare. Tuženik osporava navode tužiteljice da joj, s obzirom da radi na hitnom prijemu u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku, na temelju čl. 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' broj: 29/2018, 16/2019, 35/2019, 78/2019, 92/2019, 56/2020, 3/2023, 68/2023, dalje u tekstu: KU) pripada pravo na dodatak za posebne uvjete rada u visini od 23% umjesto 17%. Tuženik ističe da su navodi tužiteljice iz tužbe u cijelosti netočni, promašeni i pravno neutemeljeni. Naime prema Zaključku broj 6. Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU od 7. siječnja 2014., laboratorijski tehničar koji radi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju bolnice ima pravo na uvećanje plaće zbog posebnih uvjeta rada od 14%. Nadalje, prema Zaključku br. 45. od 3. ožujka 2014. za isto pitanje, koji dodatak imaju pravo dobiti zdravstveni radnici (laboratorijski tehničari) koji rade u medicinsko-biokemijom laboratoriju bolnice, upućuje se na Zaključak broj 6. Nadalje, tuženik ističe da prema čl. 16. stavku 6. KU Tumačenja povjerenstva obvezna su i imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora. Tuženik dalje navodi da je tužiteljica zaposlena u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijskog tehničara. Prema odredbi čl. 55. KU propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji obavlja poslove na radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Odredbom čl. 55. st. 2. KU propisano je da će se osnovna plaća uvećati radnicima koji obavljaju poslove prema popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, među kojima su radna mjesta I., II., III. i IV. vrste. Prema toč. 5 i za zdravstvenog radnika - medicinska sestra - medicinski tehničar na bolničkim odjelima - dodatak za posebne uvjete iznosi 17%. Sukladno citiranim odredbama KU kao i gore navedenim obveznim Zaključcima Zajedničkog povjerenstva, tužiteljici je ispravno utvrđen i isplaćen dodatak za posebne uvjete u visini od 17%. S obzirom na navedeno tuženik ističe da je tužiteljici plaća pravilno utvrđeno te isplaćivana u skladu sa rješenjima o plaći. Tuženik dodaje da se tužiteljica tuženiku prije podnošenja tužbe nije obratila u zakonskom roku sa zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja o plaći kojim joj je utvrđen dodatak za posebne uvjete rada od 17%, niti je ulagala ikakve prigovore, slijedom čega tuženik iznosi prigovor prekluzije prava. Dodatno se navodi da ne postoji pravni akt – rješenje koji bi tužiteljici davao pravo na isplatu dodatka za posebne uvjete rada u iznosu različitom od onog priznatog rješenjima o plaći, a koja tužiteljica unatoč uputi o pravnom lijeku nije pobijala i koja su postala konačna. Tuženik je podneskom od 13. kolovoza 2025. dostavio platne liste tužiteljice u utuženom razdoblju, te izračun potraživanja, te je u podnesku od 31. listopada 2025. dostavio ispravljeni izračun. Na ročištu 30. siječnja 2026. tuženik je izjavio da visina tužbenog zahtjeva konačno uređena podneskom tužiteljice od 3. studenoga 2025. nije sporna, no sporna je pravna osnova tužbenog zahtjeva, stoga predlaže u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, te potražuje trošak eventualnih sudskih pristojbi.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid Ugovor o radu tužiteljice od 15. lipnja 2015. (str. 7 spisa), rješenje o plaći tužiteljice kod tuženika od 17. svibnja 2023. (str. 8 spisa), rješenje o plaći tužiteljice kod tuženika od 1. srpnja 2015. (str. 9 spisa), obračunske liste plaće (str. 10-17 spisa), rasporede rada tužiteljice i drugih zaposlenika tuženika u utuženom razdoblju (str. 19-129 spisa), izvadak iz Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str. 136- 139 spisa), tuženikov izračun potraživanja (str. 156-157 i 196-197 spisa), Zaključke sa sjednica Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (str. 140-150 spisa), raspravne zapisnike ovog suda u istovrsnim predmetima (str. 202-212 spisa). Na ročištu 3. studenoga 2025. izveden je dokaz saslušanja tužiteljice u svojstvu parnične stranke (str. 215-216 spisa), te su na ročištu 30. siječna 2026. saslušani svjedoci ĆP (str. 257 spisa) i HP (str. 258-259 spisa). Uz suglasnost parničnih stranaka pročitan je iskaz svjedoka VP u istovrsnom predmetu poslovnog broja: Pr-144/2025 (str. 202-203 spisa), zatim iskaz svjedokinje EP (str. 207-208 spisa) i LP (str. 211- 212 spisa) u istovrsnom predmetu poslovnog broja Pr-40/2025. Izvršen je uvid u sudsku praksu i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Sud je u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), na temelju svih izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan iz sljedećih razloga.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice tuženika za isplatom razlike bruto plaće i naknade plaće po osnovi dodatka za posebne uvjete rada od 23%, umjesto isplaćenih 17%, u visini od 2.410,83 eura bruto i to za razdoblje od prosinca 2019. do veljače 2024.

6. U postupku nije sporno da je tužiteljica u cijelom utuženom razdoblju zaposlenik tuženika na radnom mjestu Zdravstveno-laboratorijski tehničar u odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika te da joj je u utuženom razdoblju isplaćivan dodatak za posebne uvjete rada u visini od 17%. Nije sporna visina tužbenog zahtjeva konačno uređena podneskom tužiteljice od 3. studenoga 2025. Sporna je pravna osnova tužbenog zahtjeva, odnosno ima li tužiteljica pravo na dodatak za posebne uvjete rada u visini od 23%.

7. Sud je utvrdio da nije osnovan tuženikov prigovor prekluzije jer je tužbeni zahtjev usmjeren na isplatu razlike plaće pa sukladno čl. 133. St. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/2014 i dr., dalje: ZR), tužiteljica nije bila dužna prije podnošenja tužbe tuženiku podnijeti zahtjev za zaštitu prava. Osim toga pravo tužiteljice na isplatu plaće proizlazi iz čl. 90. st. 1 i čl. 94. ZR-a te i iz odredaba Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kojim je propisan postotak dodatka na plaću za posebne uvjete rada za pojedina radna mjesta. Donošenje rješenja o plaći kojim se između ostalog utvrđuje postotak dodatka na plaću za posebne uvjete rada, nije uvjet za stjecanje prava na dodatak za posebne uvjete rada jer navedeno pravo proizlazi neposredno iz odredaba Kolektivnog ugovora neovisno o donošenju rješenja o plaći koje je deklaratornog karaktera.

8. Nadalje, djelomično je osnovan prigovor zastare tuženika jer je tužba podnesena 17. siječnja 2025., a najstarije potraživanje za prosinac 2019. dospjelo je 16. siječnja 2020., stoga je navedeno potraživanje tužiteljice u iznosu od 41,29 eura u zastari sukladno čl. 139. ZR, dok je u preostalom dijelu prigovor zastare neosnovan.

9. Uvidom u ugovor o radu tužiteljice kod tuženika od 1. srpnja 2015. (str. 7 spisa), utvrđeno je da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, što u postupku nije sporno.

10. Iz rješenja o plaći tužiteljice kod tuženika od 1. srpnja 2015. (str. 9 spisa) proizlazi da tužiteljica ostvaruje pravo na dodatak za posebne uvjet rada u visini od 14%, a prema rješenju o plaći tužiteljice od 17. svibnja 2023. (str. 8 spisa) u visini od 17%.

11. Na ročištu 3. studenog 2025. sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice koja u bitnome navodi da je zaposlena kod tuženika već 46 godina, i to kao zdravstveni tehničar u zavodu za laboratorijsku dijagnostiku u hitnom laboratoriju KBC-a Zagreb. Tužiteljica navodi da je kod tuženika ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem (dalje u tekstu OHBP), unutar kojega je ustrojen hitni laboratorij, kojeg nazivaju ''hitni jedan'', i to za hitne pacijente koji dolaze na OHBP. Zatim je unutar Zavoda za laboratorijsku dijagnostiku, u kojem radi tužiteljica, ustrojen hitni laboratorij, smješten u bijeloj zgradi KBC-a Zagreb, koji se obično naziva ''hitni dva'', koji je namijenjen za pacijente koji leže na bolničkim odjelima kada su potrebni hitni nalazi. Tužiteljica navodi da radi i u jednom i u drugom hitnom laboratoriju ovisno o rasporedu radnog vremena, i to u smjenama od po 12 sati, tako da je u doticaju sa hitnim pacijentima i u jednom i u drugom laboratoriju. Tužiteljica navodi da često takvim pacijentima mora vaditi krv, a nalazi u svakom slučaju moraju biti gotovi najkasnije za 60 minuta. Tužiteljica također navodi da Zavod na kojem radi nije dio OHBP-a, iako radi sa hitnim pacijentima, te kada je ustrojen OHBP sve hitne ambulante su objedinjene unutar OHBP-a osim njihovog Zavoda i Rendgena, pa je svim zaposlenicima OHBP-.a priznat viši dodatak za posebne uvjete rada osim zaposlenicima njihovog Zavoda. Dodaje da njezin Zavod radi isključivo za hitne pacijente, a u svom radu ulazi u izolacijske boksove i u operacijske sale npr. i u Zavod za dječju hematologiju gdje leže djece oboljela od leukemije, zatim u Zavod za hematologiju za odrasle u sterilne jedinice, ponekad i u šok sobu i t.d. Procjenjuje da u svom radu više radi sa pacijentima OHBP-a nego sa bolničkim pacijentima.

12. Na ročištu 30. siječnja 2026. saslušana je svjedokinja ĆP koja u bitnome navodi da je kod tuženika bila zaposlena u razdoblju od 2020. do 2024. godine u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, na radnom mjestu laboratorijskog tehničara, a tužiteljicu poznaje kao radnu kolegicu koja je u vrijeme kada je radila kod tuženika radila na istom radnom mjestu laboratorijskog tehničara u istom zavodu. Svjedokinja navodi da su poslovi hitnog prijema u njihovom zavodu organizirani u bijeloj zgradi KBC-a Zagreb i u OHBP-u i pri tome su, kako ona, tako i tužiteljica najčešće obavljali te poslove tako da su jedan mjesec radili u bijeloj zgradi u hitnom laboratoriju, a jedan mjesec u OHBP-u, ovisno o rasporedu radnog vremena, te su radili smjene od po 12 sati. Svjedokinja navodi da su hitnim pacijentima vadili krv, pri čemu su nalazi morali biti gotovi unutar jednog sata, a isto tako su i odlazili u odjele i operacijske sale, izolacijske boksove, gdje su vadili krv pacijentima koji su svi bili hitni. Procjenjuje da su više vremena provodili u laboratoriju, nego u vađenju krvi pacijentima, Bila je jedna osoba zadužena za vađenje krvi do 15 h koja je više vremena provodila na odjelima, dok su ostali bili više u laboratoriju, a nakon 15 h išli bi po pozivu na odjele, te dodaje da su svi pacijenti koji su obrađivani u hitnom laboratoriju i na odjelima, bili hitni pacijenti.

13. Svjedok HP, saslušan na ročištu 30. siječnja 2026. u bitnome navodi da je u radnom odnosu kod tuženika od 1996., a od 2010. radi na KBC Rebro na radnom mjestu medicinsko-biokemijskog laboranta u hitnom laboratoriju, i to u tzv. Hitnom II, u Klinici za laboratorijsku dijagnostiku. Tužiteljicu poznaje kao radnu kolegicu koja također radi kao medicinsko biokemijski laborant u hitnom laboratoriju kod tuženika, u istoj klinici, s tim da tužiteljica i radi u hitnom laboratoriju II koji se nalazi na drugom katu bijele zgrade i u hitnom laboratoriju I koji se nalazi pri OHBP-u. Svjedok navodi da on i tužiteljica vade krv hitnim pacijentima na odjelima, a tužiteljica i na OHBP-u, te moraju sačiniti nalaze u roku od sat vremena. Kada rade u hitnom laboratoriju II, idu po odjelima na poziv i vade krv hitnim pacijentima, a tužiteljica i druge kolege kada su na hitnom laboratoriju II vade krv i djeci, na odjelu pedijatrije, i na dječjoj hematologiji, ulaze u sterilne jedinice, gdje moraju obući i posebna zaštitna odijela, a isto tako idu i na sve druge odjele po pozivu za hitne pacijente. Navodi da tužiteljica radi u turnusima 12-12-12-48. Procjenjuje da u svome radu više provode vremena u laboratoriju, a po pozivu idu vaditi krv na odjele.

14. Sud je iskaz tužiteljice ocijenio vjerodostojnim jer je životan, logičan i uvjerljiv, te suglasan sa iskazima saslušanih svjedoka i dokumentacijom u spisu. Sud je iskaze svjedoka ĆP i HP također ocijenio vjerodostojnima jer su životni i uvjerljivi te suglasni sa iskazom tužiteljice.

15. Uz suglasnost parničnih stranaka pročitani je iskaz svjedoka VP u istovrsnom predmetu poslovnog broja: Pr-144/2025 (str. 202-203 spisa), zatim iskaz svjedokinje EP (str. 207-208 spisa) i LP (str. 211- 212 spisa) u istovrsnom predmetu poslovnog broja Pr-40/2025, te su na prijedlog i uz suglasnost stranaka navedeni iskazi upotrijebljeni kao dokazi u ovom postupku.

16. Iz iskaza svjedokinje VP u predmetu poslovnog broja: Pr- 144/2025 (str. 202-203 spisa), proizlazi da radi na Rebru kao zdravstveno laboratorijski tehničar u Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretragu uz bolesnike, u hitnom laboratoriju, koji se sastoji od hitnog laboratorija 1 i hitnog 2. Hitni 2 je laboratorij za sve bolničke pacijente a Hitni 1 za hitni objedinjeni prijem. Nalazi moraju izaći za 60 minuta, a u slučajevima reanimacije i ranije, što je razlika u odnosu na redovne pacijente, za koje nalazi mogu biti gotovi sljedeći dan. Navodi da u svom radu vadi krv djeci iz prsta, zatim onkološkim pacijentima i drugim težim pacijentima kojima se krv vadi iz prsta a ne iz vena, te obrađuje samo hitne pacijente, na odjelima i na objedinjenom hitnom prijemu. Svjedokinja dodaje da je medicinskim sestrama na OHBP-u koje rade uz liječnika priznat predmetni dodatak na plaću, dok zaposlenicima koji rade u laboratoriju taj dodatak nije priznat. Svjedokinja također navodi da oni ne rade iste poslove kao i medicinske sestre u hitnom prijemu ali rade sa istim pacijentima. Iako su dislocirani njihov posao je povezan na način da moraju raditi i u jednom i u drugom laboratoriju, koji su međusobno udaljeni jednu autobusnu stanicu.

17. Iz iskaza svjedokinje EP (str. 207-208 spisa) i iskaza svjedokinje LP (str. 211-212 spisa) u istovrsnom predmetu poslovnog broja Pr- 40/2025 suglasno proizlazi da je Objedinjeni hitni bolnički prijam (dalje: OHBP) zasebna ustrojstvena jedinica unutar KBC Zagreb. Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika je jedan od odjela u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a što je različita ustrojbena jedinica od OHBP-a. Taj odjel pruža 24-satnu uslugu na dvije lokacije i to u jednoj većoj lokaciji, i jednoj manjoj lokaciji unutar OHBP-a, i te lokacije su u različitim zgradama, s tim da se na navedenim lokacijama u laboratoriju ne vrši prijem pacijenata već se samo radi analiza uzoraka, i to za hitne pacijente. Zaposlenici odjela ponekad vade krv pacijentima, a prema procjeni svjedokinje EP na vađenje krvi otpada samo 10% radnog vremena, a u ostalom dijelu zaposlenici su u laboratoriju. Vađenje krvi se vrši na način da se iz laboratorija ide u određenu ambulantu gdje je smješten pacijent, a posao u vezi vađenja krvi mora se odraditi u roku od jedan sat.

18. Iskaze svjedoka VP, EP i LP sud je također ocijenio vjerodostojnima jer su međusobno suglasni te suglasni sa iskazom tužiteljicom i svjedoka ĆP i HP.

19. Na temelju priložene dokumentacije u spisu i iskaza tužiteljice i svjedoka ĆP, HP, VP, EP i LP sud je utvrdio da je tužiteljica zaposlena kod tuženika na radnom mjestu zdravstveno- laboratorijski tehničar na Odjelu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, a dio radnog vremena provodi u obavljanju prijema hitnog materijala, vađenju krvi po odjelima, obradi materijala i izdavanju nalaza za hitne pacijente. Tužiteljica radi na dvije lokacije, na hitnom laboratoriju koji se nalazi u sklopu OHBP-a, takozvani Hitni laboratorij I, te u hitnom laboratoriju unutar Zavoda za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, takozvanom hitnom laboratoriju II, i to prema rasporedu radnog vremena, pri čemu obrađuje samo hitne pacijente te nalazi moraju bioti gotovi unutar 60 minuta.

20. Odredbom čl. 55 Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine 29/2018, dalje u tekstu KU) propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Navedenim člankom propisan je popis radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na taj dodatak. U popisu pod točkom 2 određena su radna mjesta II, III i IV vrste te je određeno da pravo na dodatak na plaću ima zdravstveni radnik gdje hitni prijem nije ustrojen kao objedinjeni hitni bolnički prijem i to u iznosu od 20%.

21. Odredbom čl. 21. Dodatka II Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 1. rujna 2019. (Narodne novine 92/2019) izmijenjen je članak 55 KU iz 2018. godine na način da je u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak, za radna mjesta I, II, III i IV vrste određeno da zdravstveni radnik u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak od 23%, stoga se od 1. rujna 2019. navedeni dodatak iznosi 23%.

22. Tužiteljica tvrdi da na temelju činjenice što obavlja poslove Odjela za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika i to laboratorijsku dijagnostiku hitnih stanja uz biokemijske, hematološke i koagulacijske pretrage te hitnu laboratorijsku dijagnostiku vitalnih parametara uz krevet bolesnika, ima pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23%.

23. Prema ocjeni ovog suda tužiteljica nema pravo na dodatak na plaću za otežane uvjete rada od 23%, jer navedeni dodatak sukladno Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja pripada zdravstvenom radniku koji radi na radnom mjestu na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni prijem. Kod tuženika je ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) u kojem tužiteljica ne radi, odnosno nije raspoređena, već radi na radnom mjestu laboratorijski tehničar. Okolnost što tužiteljica dio radnog vremena obavlja poslove prijema hitnog materijala i vađenja krvi na odjelima i na odjelima intenzivne skrbi po pozivu, te vrši obradu materijala, te što jedan dio radnog vremena obavlja poslove u laboratoriju na OHBP-u ne utječe na tužiteljičino pravo na dodatak na plaću, jer pravo na dodatak na plaću za posebne uvjete rada od 23% imaju samo oni zdravstveni radnici koji su zaposleni na hitnom prijemu te su stoga izloženi povećanom riziku. Naime, tužiteljica nije zaposlena neposredno na hitnom prijemu, već za potrebe hitnog prijema obavlja poslove laboratorijskog tehničara, što je različito u odnosu na poslove koje obavljaju zdravstveni radnici koji su zaposleni neposredno na hitnom prijemu. Sud zaključuje da je nužno praviti razliku između stalne prisutnosti na Odjelu hitnog bolničkog prijema, Hitne službe i poslova koji se obavljaju za potrebe Hitne službe i Hitnog bolničkog prijema. Iz provedenog postupka proizlazi da je tužiteljica obavljala poslove u funkciji dijagnostike, koje poslove obavljaju i drugi zaposlenici bolničkog sustava, ali ni jedan od tih zaposlenika nije zaposlenik i neposredni djelatnik hitnog prijema. Nužno je stoga praviti razliku između osobe koje rade neposredno na hitnom prijemu od onih koji ne rade isključivo na hitnom prijemu nego faktički dio radnog vremena rade u funkciji hitnog prijema, kao što je slučaj tužiteljice.

24. Također rješenjima o plaći tužiteljice kod tuženika od 1. srpnja 2015. i 17. svibnja 2023. utvrđeno je da je tužiteljica zaposlena na radnom mjestu zdravstveno-laboratorijski tehničar, Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Odjel za hitnu laboratorijsku dijagnostiku i pretrage uz bolesnika, te da joj sukladno čl. 55. KU pripada uvećanje plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 14% odnosno od 17%. Tužiteljica stoga nema pravo na utuženi povećani dodatak za otežane uvjete rada od 23% u utuženom razdoblju.

25. Slijedom navedenoga, s obzirom da je utvrđeno da tužiteljica nije zaposlena na radnom mjestu na hitnom prijemu kod poslodavca kod kojega nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, već na radnom mjestu laboratorijskog tehničara u Zavodu za hitnu laboratorijsku dijagnostiku, te da za njezino radno mjesto u spornom razdoblju Kolektivnim ugovorom nije propisan dodatak za posebne uvjete rada od 23%, već je propisan dodatak za posebne uvjete rada od 17%, sud je utvrdio da tuženik nije dužan tužiteljici isplatiti razliku između dodataka na plaću za posebne uvjete rada od 17% i dodataka na plaću za posebne uvjete rada od 23%, stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen kao neosnovan, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

26. Odluka o troškovima donesena je na temelju čl. 154. st. 1. ZPP-a. S obzirom da tužiteljica nije uspjela u sporu odbijen je njezin zahtjev za naknadom parničnog troška. Tuženik je postavio nespecificiran zahtjev za naknadom troška eventualnih sudskih pristojbi. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je kao radnik u radnom sporu oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari, stoga je neosnovan i zahtjev tuženika za naknadom troška eventualnih sudskih pristojbi, jer obveza plaćanja sudskih pristojbi za tuženika neće nastati.

27. Slijedom svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka o ročištu za objavu presude uredno obaviještena, bez obzira je li na isto pristupila, a u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćnici

2. Tuženiku