Posl. broj: Ps-6/2020-75

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Erici Golja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. DC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Irene Zustović, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, protiv tuženika 1. ŽC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆCI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Deanu Velenderiću, odvjetniku u Pazinu, te po protutužbi protutužitelja 1. ŽC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. ĆCI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Deanu Velenderiću, odvjetniku u Pazinu protiv protutuženika ĆC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. DC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Irene Zustović, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Irene Zustović i Ingrid Zustović Batelić, radi iseljenja i isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 22. siječnja 2026. u nazočnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu, te 2. tuženu osobno uz punomoćnika, 6. ožujka 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženima - protutužiteljima da zajedno sa svojoj obitelji isele iz kuće na adresi [adresa] sagrađene na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu upisana kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to iz stana u prizemlju stambene zgrade koji se sastoji od 2 sobe, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila u površini od 140 m2 kao te da isti slobodan od osoba i stvari predaju u posjed tužiteljima kao i konobu koja se nalazi u prizemlju zgrade, u roku od 15 dana,

ali nakon što u istom roku od 15 dana 1. tužiteljica – protutuženica naknadi 1. tuženiku – protutužitelju iznos od 7.547,43 eura, te 2. tuženoj – protutužiteljici iznos od 5.244,83 eura, te nakon što 2. tužitelj – protutuženik naknadi 1. tuženiku – protutužitelju iznos od 7.547,43 eura, te 2. tuženoj – protutužiteljici iznos od 5.244,83 eura, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja na te iznose teče od 6. ožujka 2026. pa do isplate.

II. Nalaže se tuženima – protutužiteljima da zajedno sa svojom obitelji tužiteljima - protutuženima predaju u posjed garažu sagrađenu na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u katastarskom operatu upisanoj kao k. č. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], prvu u nizu gledano sa ceste, u roku 15 dana.

III. Tuženi - protutužitelji su solidarno dužni isplatiti tužiteljima - protutuženicima ĆC i DC, svakom u ½ dijela, iznos od 37.774,71 eura (trideset sedam tisuća sedamsto sedamdeset četiri eura i sedamdeset jedan cent) na ime naknade za korištenje stambenog prostora u prizemlju zgrade na adresi [adresa] koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te naknadu za korištenje pomoćnih prostora konobe i garaže sagrađene na istoj nekretnini, sa zakonskom zateznom kamatom na pojedini mjesečni iznos kako slijedi:

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.05.2020. pa do isplate

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.06.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.07.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.08.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.09.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.10.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.11.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.12.2020. pa do isplate,

- na iznos od 426,42 eura počev od 01.01.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.02.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.03.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.04.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.05.2021. pa do isplate

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.06.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.07.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.08.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.09.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.10.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.11.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.12.2021. pa do isplate,

- na iznos od 461,50 eura počev od 01.01.2022. pa do isplate,

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.02.2022. pa do isplate,

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.03.2022. pa do isplate,

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.04.2022. pa do isplate,

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.05.2022. pa do isplate,

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.06.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.07.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.08.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.09.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.10.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.11.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.12.2022. pa do isplate

- na iznos od 518,48 eura počev od 01.01.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.02.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.03.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.04.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.05.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.06.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.07.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.08.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.09.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.10.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.11.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.12.2023. pa do isplate

- na iznos od 577,08 eura počev od 01.01.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.02.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.03.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.04.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.05.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.06.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.07.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.08.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.09.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.10.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.11.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.12.2024. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.01.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.02.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.03.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.04.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.05.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.06.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.07.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.08.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.09.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.10.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.11.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.12.2025. pa do isplate

- na iznos od 635,51 eura počev od 01.01.2026. pa do isplate,

te plaćati daljnji iznos od 635,51 eura mjesečno koji dospijeva svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec i to za daljnji period počev 01.02.2026. pa nadalje sve do iseljenja, a sve uvećano za kamatu koja teče počev od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate 01-og u mjesecu za tekući mjesec, po stopi koja se od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdobl je koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanc iranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), u roku 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika za solidarnu isplatu iznosa od 1.279,26 eura (tisuću dvjesto sedamdeset devet eura i dvadeset šest centi) na ime naknade za korištenje stambenog prostora u prizemlju zgrade na adresi [adresa], koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te naknade za korištenje pomoćnih prostora konobe i garaže sagrađene na istoj nekretnini, sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos kako slijedi:

- na iznos od 426,42 eura od 1.2.2020. pa do isplate

- na iznos od 426,42 eura od 1.3.2020. pa do isplate

- na iznos od 426,42 eura od 1.4.2020. pa do isplate

V. Nalaže se 1-tužiteljici protutuženici ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1.-tuženiku -protutužitelju HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 7.547,43 eura (sedam tisuća petsto četrdeset sedam eura i četrdeset tri centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 06. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos zatezne kamate za razdoblje od 6. svibnja 2021. do 5 ožujka 2026., te za iznos od 2.909.79 eura (dvije tisuće devetsto devet eura i sedamdeset devet centi) s pripadajućom zateznom kamatom, odbija protutužbeni zahtjev

1. tuženika – protutužitelja kao neosnovan.

VI. Nalaže se 2-tužitelju protutuženiku DC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 1.-tuženiku -protutužitelju HC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 7.547,43 eura (sedam tisuća petsto četrdeset sedam eura i četrdeset tri centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 06. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos zatezne kamate za razdoblje od 6. svibnja 2021. do 5 ožujka 2026., te za iznos od 2.909.79 eura (dvije tisuće devesto devet eura i sedamdeset devet centi) s pripadajućom zateznom kamatom, odbija protutužbeni zahtjev

1. tuženika – protutužitelja kao neosnovan.

VII. Nalaže se 1-tužiteljici protutuženici ĆC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 2.-tuženici -protutužiteljici DCI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 5.244,83 eura (pet tisuća dvjesto četrdeset četiri eura i osamdeset tri centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 06. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos zatezne kamate za razdoblje od 6. svibnja 2021. do 5 ožujka 2026., te za iznos od 2.013.07 eura (dvije tisuće trinaest eura i sedam centi) s pripadajućom zateznom kamatom, odbija protutužbeni zahtjev 2 . tuženice – protutužiteljice kao neosnovan.

VIII. Nalaže se 2-tužitelju protutuženiku DC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da 2.-tuženici -protutužiteljici DCI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 5.244,83 eura (pet tisuća dvjesto četrdeset četiri eura i osamdeset tri centa), zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 06. ožujka 2026. do isplate., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena (čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima), u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu za iznos zatezne kamate za razdoblje od 6. svibnja 2021. do 5 ožujka 2026., te za iznos od 2.013.07 eura (dvije tisuće trinaest eura i sedam centi) s pripadajućom zateznom kamatom, odbija protutužbeni zahtjev 2. tuženice – protutužiteljice kao neosnovan.

r i j e š i o je

I. Dopuštaju se preinake tužbenog zahtjeva tužitelja - protutuženika od 13.3.2023. i 2.5.2025.

II. Utvrđuje se da je tužba tužitelja - protutužitelja povučena u dijelu u kojem tužitelji potražuju naknadu za korištenje stambenog prostora, garaže i konobe za razdoblje od 1.5.2017. pa do 1.2.2020.

III. Odbacuje se prigovor tužitelja – protutuženika radi prebijanja kao nedopušten.

IV. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelji su podnijeli ovom sudu tužbu protiv tuženika. U tužbi navode da su suvlasnici kuće na adresi [adresa], koja je sagrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. ĆC suvlasnica je u 13/24 dijela, dok je ČC upisan kao suvlasnik u 11/24 dijela. Predmetna kuća sastoji se od 2 stana i to jednog stana u prizemlju koji u posjedu drže tuženi, te stana na katu u kojem žive tužitelji. Osim stanova, u kući se nalazi u prizemlju konoba koju koriste tuženi. Na parceli se nalaze tri garaže od kojih prvu do ceste koriste tuženi. Tužitelji su roditelji 1. tuženika. Odnosi između tužitelja i obitelji i tuženika su izrazito loši, a radi čega je bilo više prijava vezano za nasilje u obitelji. Pred Općinskim sudom u Puli pod posl.br. K.209/17 u tijelu je kazneni postupak koji se vodi protiv HC zbog kaznenog djela iz čl. 179A odnosno postupak radi nasilja u obitelji. Osim ovog postupka koji je u tijeku, I. tuženi učestalo vrši nasilje na tužiteljima na način da uništava njihovu imovinu, vrijeđa, prijeti i dr. Tužitelji su se još 2015. obratili 1. tuženiku sa dopisom da se suzdrži od postupaka kojima uznemirava tužitelje te da ukoliko dođe do daljnjeg uznemiravanja da će pokrenuti postupka pred sudom radi iseljenja, no tuženi su i dalje nastavili koristiti stan i uznemiravati tužitelje. Tužitelji su 7. siječnja 2020. uputili dopis I. tuženiku kojim traže da se I. tuženik zajedno sa svojom obitelji iseli i to najkasnije do 1.4.2020. Na primljeni dopis tuženi se nisu očitovali, niti su iselili iz nekretnine, pa tužitelji kao suvlasnici traže od tuženik iseljenje iz nekretnine, odnosno da im tuženi HC, ŽCI, zajedno sa svojom djecom GC rođenoj 2000., sinom UC rođenim 2002., te mldb. RC rođ. 2009. predaju u posjed nekretninu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] odnosno stan u prizemlju stambene zgrade koji koriste, a sastoji se od 2 sobe, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila u površini 140m2, konobu u prizemlju zgrade, te garažu prvu u nizu gledanu sa ceste. Predlažu da sud prihvati tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, a tuženike obvežu da im nadoknade troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su osporili sve činjenične navode iz tužbe. Podnose prigovor retencije, odnosno prava poštenog posjednika na zadržavanje vlasnikove stvari sve dok mu ne budu nadoknađeni nužni i korisni troškovi koje je imao. Tuženici imaju potraživanje prema tužiteljima s osnove ulaganja u stan koji koriste, a koji je u vlasništvu tužitelja, te koji je predmet ovog postupka. Tuženici su kroz godine uložili minimalno 370.000,00 kn, te za minimalno isti iznos povećali vrijednost nekretnine tužitelja. Tuženici su u posjedu stana, konobe i garaže na predmetnoj nekretnini na temelju dopuštenja tužitelja, koji su taj stan i ostale prostorije dali svome sinu i obitelji na korištenje, što znači da su tuženici prilikom useljenja i ulaganja u stan bili pošteni posjedinici, pa prema čl. 164. st.2. imaju pravo zadržati stan u posjedu dok im tužitelji ne isplate naknadu za troškove ulaganja u stan, koji troškovi se smatraju nužnim i korisnim troškovima. Predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, a tužitelje obvezati da tuženima nadoknade troškove parničnog postupka. Ulažu protutužbu u kojoj navode da II- Tuženici-protutužitelji su godinama u posjedu stana, konobe i garaže iz točke I. kao pošteni posjednici na temelju dozvole tužitelja-protutuženika. Naime, radi se o nekretnini roditelja 1. tuženika-protutužitelja HC, koji su dozvolili 1. tuženiku- protutužitelju da zajedno sa svojom obitelji (supruga 2. tuženica-protutužiteljica ŽCI i njihovo troje zajedničke djece) koristi stan, konobu i garažu iz točke I. Oboje tuženika protutužitelja zajedno žive u predmetnom stanu od 2001. godine, nakon sklapanja braka, dok je 1. tuženik-protutužitelj živio u predmetnom stanu sam 3 godine prije nego što se zajedno s njim u stan uselila 2. tuženica-protutužiteljica 2001. godine, sve to uz dopuštenje tužitelja protutuženika. Tuženici-protutužitelji imaju potraživanje prema tužiteljima-protutuženicima s osnove ulaganja u stan koji koriste, a koji je u vlasništvu tužitelja-protutuženika i koji je predmet ovog postupka. Tuženici su kroz godine korištenja predmetnog stana u isti uložili minimalno 370.000,00 kn te za minimalno isti iznos povećali vrijednost nekretnine tužitelja. Tuženici-protutužitelji su stan koji koriste praktički u cijelosti adaptirali odnosno renovirali i u njega su uložili znatna novčana sredstva koja im nisu nadoknađena od strane tužitelja protutuženika. U nastavku se navodi koje su sve radove na adaptaciji/renovaciji predmetnog stana izvršili tuženici-protutužitelji: -zidanje pregradnih zidova, žbukanje fine i grube žbuke, izrada podloga sa izolacijom, montaža i gatanje gipsanih ploča, postava pločica i batiškova, postava unutarnjih i balkonskih vrata, postava 6 pvc prozora i jednih ulaznih vrata, postava aluminijskih grilja, vanjski iskopi za konobu sa betonažom, postavljanje priključka za struju i vodu sa odvajanjem i instalacijom, kompletno bojanje unutarnjih zidova, izrada skele i farbanje fasade. Svi radovi su bili i nužni i korisni. Od toga je 1.tuženik-protutužitelj u razdoblju kada je prije doseljenja 2. tuženice protutužiteljice živio sam u predmetnom stanu na temelju dopuštenja svojih roditelja (period 1998-2000), izvršio radove na fasadi i vanjskom iskopu za konobu u ukupnoj vrijednosti od 70.000,00 kn. Preostali radovi izvršeni su u razdoblju kada su oba tuženika-protutužitelja zajedno živjeli u predmetnom stanu, dakle od 2001. godine do 2019. godine, te su zajednički izvršili sva ostala ulaganja koja imaju ukupnu vrijednost od 300.000,00 kn. Navedenim radovima tuženici-protutužitelji u potpunosti su adaptirali predmetni stan i sve prostorije u njemu i u te su radove uložili minimalno 370.000,00 kn. S obzirom da su tužitelji suvlasnici predmetne nekretnine u ½ dijelova svaki, to su dužni i platiti svaki po polovinu uloženog iznosa, a kako je HC ukupno uložio 220.000,00 kn, a Martina Negri Blašković 150.000,00 kn, to im je svaki od tužitelja dužan platiti polovinu tih iznosa. III- Sukladno članku 164. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, tuženici protutužitelji podnose prigovor retencije, odnosno prava poštenog posjednika na zadržavanje vlasnikove stvari, sve dok mu ne budu nadoknađeni nužni i korisni troškovi koje je imao. Tuženici-protutužitelji ovom protutužbom preciziraju koje su točno troškove ulaganja u nekretninu tužitelja-protutuženika imali i kada su ta ulaganja izvršena, odnosno ovom protutužbom preciziraju visinu ulaganja kao nužne i korisne troškove i ističu činjenicu da su ulaganja izvršena u vrijeme kada su tuženici-protutužitelji bili pošteni posjednici predmetnog stana odnosno predmetne nekretnine. Tuženici- protutužitelji su u posjedu predmetnog stana, konobe i garaže na predmetno j nekretnini na temelju dopuštenja tužitelja-protutuženika, koji su taj stan i ostale prostorije dali u prekarij (pošteni posjed bez obveze plaćanja najma) prethodno svome sinu samostalno, a kasnije njemu i njegovoj obitelji, što znači da su tuženici-protutužitelji prilikom useljenja i prilikom ulaganja u stan bili pošteni posjednici istoga te prema čl. 164. st. 2. ZV-a imaju pravo zadržati taj stan u posjedu dok im tužitelji-protutuženici ne isplate naknadu za troškove ulaganja u stan, koji troškovi se smatraju nužnim i korisnim troškovima. Tuženici-protutužitelji imaju pravni interes na podnošenje tužbe na utvrđenje (točka Vizreke tužbenog zahtjeva) jer su izloženi zahtjevu tužitelja da se isele iz njihove nekretnine, a smatraju da se zbog prava retencije nisu dužni iseliti dok im tužitelji ne podmire vrijednost njihovih ulaganja, pa predlažu da sud prihvati protutužbu i protutužbeni zahtjev i obveže tužitelja – protutužitelja da im naknade troškove postupka.

3. U odgovoru na protutužbu tužitelji – protutuženici u cijelosti su se usprotivili protutužbi i protutužbenom zahtjevu. Navode da tuženik u protutužbi potražuje naknadu za ulaganja u stan no nikakva ulaganja ne potražuje vezano za garažu i konobu, pa u odnosu na ove prostore ne može ni istaknuti prigovor retencije. Osim toga garažu i konobu tuženik koristi bez odobrenja tužitelja. Slijedom navedenog predlaže da se bez provođenja daljnjih dokaza a s obzirom na nespornu činjenicu da su tuženi u posjedu garaže i konobe te u iste nije ulagao, donese djelomična presuda. Prije svega navodi se da radove koji se navode u protutužbi tuženi nisu izvršili onako kako je to u protutužbi navedeno. Napominju da tuženi ne plaćaju naknadu za korištenje pa vrijednost onog što je tuženik uložio je daleko manja od naknade koju bi trebao platiti za korištenje nekretnine vlasništvo tužitelja. Tužitelji su još 2015 godine zbog učestalih uznemiravanja tužitelja od strane tuženika zatražili da uznemiravanje prestane te da u protivnom se traži predaja posjeda. Tuženi nije prestao sa uznemiravanjem. Radi uznemiravanja tužitelja od strane tuženika bila je više puta intervencija PP Labin a pred Općinskim sudom u Puli u tijeku je postupak radi nasilja u obitelji protiv 1.tuženika kao okrivljenika. Tužitelji su prije podnošenja tužbe se ponovno pismeno obratili tuženima sa zahtjevom za iseljenje no ni nakon primitka tog dopisa a koji je tuženi primio 13.01.2020. godine, tuženi nisu iselili a niti plaćaju naknadu. Kako tuženi ne plaćaju nikakvu naknadu za korištenje nekretnine tuženi ovime proširuju tužbu na način da osim iseljenja potražuju naknadu za korištenje stana u iznosu od 300 eura mjesečno u kunskoj protuvrijednosti te konobe i garaže u iznosu od ukupno 200 eura mjesečno u kunskoj protuvrijednosti. Radi svega navedenog, od tuženika – protutužitelja potražuju iznos od 63.000,00 kuna na ime naknade za korištenje stana u prizemlju zgrade, svaki od ½ dijela, solidarno, te 42.000,00 kuna na ime naknade za korištenje konobe i garaže sagrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve u 15 dana.

4. Tuženici – protutužitelji su se usprotivili preinaci tužbe iz podneska 25.4.2022. sve sukladno čl. 190. st. 2. ZPP. U odnosu na navode tužitelja-protutuženika iz podneska od 25.04.2022. godine da tuženici protutužitelji nisu uopće ulagali odnosno da nisu izvršili radove na adaptaciji/renovaciji konobe u prizemlju predmetne nekretnine, ističe se da to nije točno, budući je 1. tuženik protutužitelj u razdoblju kada je živio sam u predmetnom stanu na temelju dopuštenja svojih roditelja (period 1998-2000), izvršio radove na fasadi i vanjskom iskopu za konobu te postavio nadstrešnicu i stepenice na ulazu u konobu u ukupnoj vrijednosti od oko 70.000,00 kn. Isto tako, tuženici-protutužitelji su nakon što su oboje zajedno počeli živjeti u predmetnom stanu, dakle nakon 2001. godine, zajednički uložili u konobu u prizemlju na način da su: zatvorili stari ulaz u konobu koji se nalazio sa vanjske strane stana na prvom katu predmetne nekretnine, postavili nove pločice na podu i na zidovima konobe, izravnali (gletali) zidove koji su prije toga bile gole stijene, proširili jedan od zidova radi vlage. Svi gore navedeni radovi na konobi koje su tuženici-protutužitelji izvršili nakon što su oboje zajedno počeli živjeti u predmetnom stanu imaju ukupnu vrijednost od 20.000,00 kn te su tuženici-protutužitelji još za minimalno taj iznos povećali vrijednost nekretnine tužitelja. Spomenuti radovi na konobi koje su tuženici-protutužitelji izvršili nakon što su oboje zajedno počeli živjeti u predmetnom stanu nisu bili navedeni u odgovoru na tužbu i protutužbi. Tuženici- protutužitelji su u odgovoru na tužbu i protutužbi naveli da je u odnosu na konobu 1. tuženik-protutužitelj izvršio radove na fasadi i vanjskom iskopu za konobu u ukupnoj vrijednosti od oko 70.000,00 kn u razdoblju kada je živio sam u predmetnom stanu na temelju dopuštenja svojih roditelja (period 1988-2000). U odgovoru na tužbu i protutužbi nije navedeno da je 1. tuženik-protutužitelj postavio nadstrešnicu i stepenice na ulazu u konobu pa sada tuženici-protutužitelji preciziraju da je je 1. tuženik-protutužitelj izvršio radove na fasadi i vanjskom iskopu za konobu te postavio nadstrešnicu i stepenice na ulazu u konobu, a što su radovi u ukupnoj vrijednosti od oko 70.000,00 kn, u razdoblju kada je živio sam u predmetnom stanu na temelju dopuštenja svojih roditelja (period 1988-2000). Dakle, u odnosu na ulaganja u konobu, tuženici-protutužitelji su ulaganjem povećali njezinu vrijednost za minimalno 90.000,00 kn, od toga 1. tuženik-protutužitelj sam u iznosu od 70.000,00 kn i tuženici-protutužitelji zajedno u iznosu od 20.000,00 kn. Istina je da su odnosi među strankama u postupku već dulje vrijeme poremećeni, no tuženici protutužitelji uopće ne kumuniciraju s tužiteljima-protutuženicima već više od 8 godina tako da ne postoji nikakvo uznemiravanje od strane tuženika-protutužitelja prema tužiteljima protutuženicima. Nadalje, tužitelji-protutuženici tvrde da bi im tuženici- protutužitelji trebali plaćati naknadu za korištenje nekretnine i proširuju tužbu na način da potražuju naknadu za korištenje stana u iznosu od 300 eura mjesečno te konobe i garaže u iznosu od ukupno 200 eura mjesečno i to na način da navedene iznose potražuju od 01.02.2020. godine pa nadalje. Takva potraživanja tužitelja-protutuženika su u potpunosti neutemeljena. Naime, tuženici-protutužitelji su u posjedu predmetnog stana, konobe i garaže na predmetnoj nekretnini na temelju dopuštenja tužitelja- protutuženika, koji su taj stan i ostale prostorije dali u prekarij (pošteni posjed bez obveze plaćanja najma), prethodno svome sinu samostalno, a kasnije njemu i njegovoj obitelji na korištenje, što znači da su tuženici-protutužitelji prilikom useljenja i prilikom ulaganja u stan bili pošteni posjednici istoga te prema čl. 164. st. 2. ZV-a imaju pravo zadržati taj stan u posjedu dok im tužitelji-protutuženici ne isplate naknadu za troškove ulaganja u stan, koji troškovi se smatraju nužnim i korisnim troškovima. Stoga tužitelji-protutuženici nemaju nikakvu osnovu za potraživanje bilo kakve naknade za korištenje predmetnog stana, konobe i garaže, budući tuženici-protutužitelji prema čl. 164. st. 2. ZV-a imaju pravo zadržanja stana, konobe i garaže u posjedu (bez plaćanja naknade za njihovo korištenje) sve dok im tužitelji-protutuženici ne isplate ukupnu naknadu za nužne i korisne troškove na ime izvedenih radova kojima su znatno povećali vrijednost predmetne nekretnine. Osim toga, tužitelji-protutuženici potražuju naknadu za korištenje predmetnog stana, konobe i garaže od 01.02.2020. godine, no tužitelji-protutuženici su dopisom od 07.01.2020. kojeg su priložili u spis, obavijestili tuženike-protutužitelje da moraju iseliti iz predmetnog stana, konobe i garaže najkasnije do 01.04.2020. godine. To znači da, čak i kada bi njihov zahtjev za naknadu za korištenje stana, konobe i garaže bio osnovan, a što se osporava, oni ne bi mogli potraživati iznose naknade za korištenje do 01.04.2020. godine, budući da su temeljem navedenog dopisa do tog datuma tuženici-protutužitelji bili u posjedu predmetnog stana, konobe i garaže na temelju dopuštenja tužitelja-protutuženika bez obveze plaćanja najma. Glede tog zahtjeva za isplatu i glede zahtjeva za donošenje djelomične presude u odnosu na konobu i garažu, tuženici-protutužitelji opetovano ističu prigovor retencije iz svih već gore navedenih razloga, te ističu da čl. 72. Zakona o obveznim odnosima propisuje da vjerovnik dospjele tražbine ima pravo zadržati dužnikovu stvar sve dok mu tražbina ne bude ispunjena. To znači da za postojanje prava retencije nije važno odakle proizlazi tražbina i nije važno da li tražbina i zadržana stvar imaju ikakve veze jedno s drugim. Dakle, za postojanje prava retencije nije nužno da se tražbina odnosi na ulaganje u zadržanu stvar. Pored osporavanja osnove, kao što je naprijed navedeno, tuženici-protutužitelji osporavaju i visinu tužbenog zahtjeva za isplati jer navedeni iznosi daleko premašuju tržišne cijene najma takvih nekretnina, a posebno se ne može poraživati vrijednost u odnosu na sadašnje stanje uređenosti nekretnina (jer su ih uredili sami tuženici) pa u slučaju kada bi i postojala osnova tog zahtjeva, visina bi se trebala računati prema stanju kakvo je bilo prije ulaganja tuženika (jer ne mogu tužitelji bez naknade zarađivati na većem najmu zbog tuđih ulaganja, odnosno zbog ulaganja tuženika). Stoga tuženici-protutužitelji u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev i predlažu da sud tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti odbije kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženicima-protutužiteljima. Preinačuju protutužbu na način da se nalaže 1. i 2. tužiteljima da 1. tuženiku – protutužitelju isplate svaki iznos od 115.000,00 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 6. svibnja 2021. pa do isplate, da se nalaže 1. i 2. tužiteljima – protutuženicima da 2. tuženoj – protutužiteljici isplate iznos od 80.000,00 kuna svaki, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 6. svibnja 2021. pa do isplate, kao i da se utvrdi da tuženici-protutužitelji imaju pravo zadržati u posjedu stan u prizemlju stambene zgrade na adresi [adresa], a koji se sastoji od 2 sobe, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila u površini od 140 m2 kao i konobu u prizemlju zgrade te garažu prvu u nizu gledano sa ceste, sve sagrađeno na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok tužitelji- protutuženici svakome od njih ne isplate ukupnu naknadu za nužne i korisne troškove.

5. Na ročištu održanom 13. ožujka 2023. (stranica 115-119) raspravnim rješenjem odlučeno je da će se u ovoj pravnoj stvari istovremeno raspravljati po tužbi tužitelja ĆC i DC protiv tuženika HC i ĆCI radi iseljenja i po protutužbi tuženika – protutužitelja HC i ĆCI protiv tužitelja- protutuženika ĆC i DC radi isplate, koja je podnesena dana 6. svibnja 2021. godine sve u smislu odredbe čl. 189. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

6. Tužitelji – protutuženici preinačili su tužbeni zahtjev podneskom od 26. travnja.2022. i to na način da osim iseljenja od tuženika – protutužitelja, solidarno, svaki u ½ dijela, zahtjevaju 63.000,00 kuna na ime naknade za korištenje stana u prizemlju, s pripadajućim zateznim kamatama, počev od 1.2.2020. pa do isplate na pojedinačne mjesečne iznose od 2.250,00 kuna, te naknadu za korištenje konobe i garaže u iznosu od 42.000,00 kuna, sa pripadajućim zateznim kamatama na pojedinačne mjesečne iznose od 1.500,00 kuna počev od 1.2.2020. pa do isplate, kao i da se tuženima naloži da solidarno plaćaju tužiteljima iznos od 1.500,00 kuna mjesečno počev od 1.6.2022. pa do iseljenja, svaki prvi u mjesecu za protekli mjesec, uvećano za zateznu kamatu.

7. Tuženici – protutužitelji su podneskom od 12. svibnja 2022. preinačili protutužbeni zahtjev na način da su povisili tužbeni zahtjev, pa sada na ime ulaganja 1. tuženik – protutužitelj od 1. tužitelja – protutuženika i 2. tužiteljice – protutužene potražuje iznos od po 115.000,00 kuna po tužitelju, a 2. tuženica – protutužiteljica od 1. tužitelja – protutuženika i 2. tužiteljice – protutuženice potražuje iznos od po 80.000,00 kuna po tužitelju, sa zakonskim zateznim kamatama od 6. svibnja 2021. do isplate .

8. O preinakama tužbenog i protutužbenog zahtjeva odlučeno je raspravnim rješenjem od 13. ožujka 2023. u skladu s odredbom čl. 190. st. 1. i 3., a iz razloga svrsishodnosti za konačno rješenje odnosa među strankama.

9. Uvođenjem eura kao službene valute u RH, tužitelji - protutuženici su podneskom od 13.3.2023. specificirali svoj tužbeni zahtjev na način da od tuženika – protutužitelja na ime naknade za korištenje stana u prizemlju solidarno potražuju 18.000,00 eura / 135.621,00 kuna, počevši od 1.5.2017. pa do isplate, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, te na ime naknade za korištenje konobe i garaže solidarno potražuju iznos od 12.000,00 eura / 90.414,00 kuna počevši od 1.5.2017. pa do isplate, a navedenim tužbenim zahtjevom više ne potražuju da se tuženima naloži da im solidarno plaćaju iznos od 1.500,00 kuna mjesečno počev od 1.6.2022. pa do iseljenja (podnesak od 13.3.2023). Sukladno čl. 190. st. 3. ZPP -a preinaka je dopuštena radi svrsishodnosti za konačno rješenje odnosa među strankama, pa je odlučeno kao u točki I. rješenja ove presude.

10. Nakon dostave nalaza i mišljenja vještaka, podneskom od 2. svibnja 2025. tužitelji – protutuženici su djelomično povukli tužbeni zahtjev, dok su djelomično preinačili tužbeni zahtjev. Tužitelji su prethodno u točki 2. potraživali naknadu za korištenje stana, dok je u točki 5. potraživana naknada za korištenje konobe i garaže. Obzirom da je vještak utvrdio ukupnu naknadu za stambeni prostor i pomoćne prostore ukupne površine 123,14m2, uređuju tužbeni zahtjev kojim se potražuje isplata ukupno 33.334,38 eura za korištenje prizemlja, konobe i garaže počevši od 1.2.2020. pa do isplate. Na taj je način povučena tužba za isplatu naknade za korištenje stambenog prostora, garaže i konobe za razdoblje od 1.5.2017. pa do 1.2.2020. (čemu se tuženici nisu protivili), te je tužbeni zahtjev povišen, odnosno došlo je do preinake tužbenog zahtjeva. Takvu preinaku valjalo je dopustiti sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a, pa je o preinaci i povlačenju odlučeno u točki I. rješenja ove presude.

11. Podneskom od 22.1.2026. tužitelji – protutuženici su postavili konačni tužbeni zahtjev na način da na ime naknade za korištenje stambenog prostora u prizemlju zgrade na adresi [adresa], a koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te naknadu za korištenje pomoćnih prostora konobe i garaže sagrađene na istoj nekretnini od tuženika – protutužitelja potražuju solidarsno, svakome u ½ dijela, isplatu 39.053,97 eura. O preinaci je odlučeno raspravnim rješenjem od 22.1.2026. i p reinaka je dopuštena sukladno čl. 190. st. 3. ZPP-a.

12. Uvođenjem eura kao službene valute u RH, te izmjenama ZOO -a (NN 114/2022) tuženici – protutužitelji su podneskom od 20.3.2023. (str. 124 spisa) uredili svoj protutužbeni zahtjev na način da su iznose u protutužbenom zahtjevu izrazili u valuti euro, pa na ime ulaganja 1. tuženik – protutužitelj od 1. tužitelja i 2. tužiteljice – protutužene potražuje iznos od 15.263,12 eura po tužitelju, a 2. tužena – protutužiteljica od 1. tužitelja – protutužitelja, i 2. tužene – protutužiteljice potražuje iznos od 10.617,82 eura, sa zateznim kamatama od 6. svibnja 2021. do isplate.

13. Po dostavi nalaza i mišljenja vještaka, podneskom od 20. siječnja 2026. tuženici – protutužitelji su postavili konačni protutužbeni zahtjev, pa tako na ime ulaganja 1. tuženik – protutužitelj od 1. tužitelja – protutuženika i 2. tužiteljice – protutužene potražuje iznos od po 10.457,22 eura od svakog tužitelja, a 2. tuženica – protutužiteljica od 1. tužitelja – protutuženika i 2. tužiteljice – protutuženice potražuje iznos od po 7.275,90 eura od svakog tužitelja, sa zakonskim zateznim kamatama od 6. svibnja 2021. do isplate.

14. Dakle, 1. tuženik je povukao svoj tužbeni zahtjev prema 1. tužitelju i 2. tužiteljici za iznos od 4.805,90 eura (ukupno 9.611,80 eura), a 2. tuženica je povukla svoj tužbeni zahtjev prema 1. tužitelju i 2. tužiteljici za iznos od 3.341,92 (ukupno 6.683,84 ), odnosno ukupno 16.295,64 eura, kojem povlačenju se tužitelji – protutuženici nisu protivili, o čemu je odlučeno raspravnim rješenjem od 22. siječnja 2026.

15. U dokaznom postupku pročitani su dopis sa povratnicom (str. 5), dopis (str. 6), izvadak iz zemljišnih knjiga (str. 15-16), uvid u izvadak iz zemljišnih knjiga za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (listovi 22-23), fotografije (str. 35-52), fotografije (str. 70-100), provedeno je građevinsko vještačenje, te je pročitan nalaz i mišljenje sudskog vještaka Suada Kadrića (str. 234-291), dopuna nalaza i mišljenja sudskog vještaka Suada Kadrića (str. 344-347), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka, te su pročitani iskazi svjedoka pročitani su iskazi svjedoka ĐC, IC, CC, TC, VC, OC, GC, UC (str. 133 - 151), KC, ZC, HCI i EC, ČCI (str. 164-182), pročitani su iskazi parničnih stranaka (str. 183-196), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Puli – Pola K-209/2017, pročitan je iskaz stalnog sudskog vještaka na ročištu 8.12.2025.

16. Predmet tužbenog zahtjeva je zahtjev tužitelja za iseljenje i predaju u posjed stana, konobe i garaže sagrađenih na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ( u katastarskom operatu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), te isplata naknade za korištenje nekretnine u periodu od 1.2.2020. pa do iseljenja. Predmet protutužbenog zahtjeva je zahtjev tuženika – protutužitelja za isplatu ulaganja izvršenih u nekretninu tužitelja – protutuženika u periodu od 1998. do 2000. a istaknut je prigovor zadržanja.

17. Tužbeni zahtjev je osnovan.

18. Protutužbeni zahtjev je osnovan.

19. Između stranaka nije sporno da su tužitelji suvlasnici kuće na adresi [adresa], a koja je sagrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja kuća se sastoji od 2 stana i to jednog stana u prizemlju, te jednog stana na katu, a osim stanova se u prizemlju nalazi konoba i tri garaže, od kojih prvu koriste tuženi – protutužitelji, te da su tuženici – protutužitelji u posjedu stana u prizemlju, garaže i konobe.

20. Sporno je:

- jesu li tuženici – protutužitelji uselili u stan u prizemlju kuće tužitelja – protutuženika uz njihovu suglasnost

- koje radove su vršili tuženici – protutužitelji u stanu u prizemlju i konobi

- jesu li radovi vršeni uz suglasnost tužitelja

- je li 2. tuženik – protutužitelj izvršio radove na fasadi i vanjskom iskopu za konobu u razdoblju od 1998. do 2000.

- Ima li tuženik – protutužitelj pravo na naknadu za djelomično farbanje fasade 2008.

- jesu li postavljeni kulir, te radovi na fasadi u razini prizemnog stana koje su tuženici izveli prije i tijekom 2008. bili nužni i korisni radovi

- jesu li troškovi postavljanja stepenica i kamenih škrila bili nužni i korisni radovi

- imaju li tužitelji – protutuženici pravo potraživati iznos za korištenje nekretnine dok ne isplate iznos ulaganja u slučaju kad se tuženici koriste pravom zadržanja

- visina tužbenog zahtjeva

- visina protutužbenog zahtjeva

21. Iz predmeta K-209/2019 proizlazi da je protiv 1. tuženika – protutužitelja potvrđena optužnica 24.5.2017. zbog kaznenog djela protiv osobne slobode i prava čovjeka i građanina – prijetnjom iz čl. 139. st. 2. u svezi s čl. 139. st. 4. i čl. 87. st. 9. Kaznenog zakona i kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji iz čl. 179. a. KZ, počinjenim na štetu svoje majke ĆC, ovdje 1. tužiteljice, te je presudom Općinskog suda u Puli – Pola posl.br. K-2019/2017-38 1. tuženik – protutužitelj je proglašen krivim i izrečena mu je uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 godine, a presuda je potvrđena presudom Županijskog suda u Osijeku posl.br. Kž - 437/2023-4 od 7.12.2023. (str. 306-311 spisa).

22. Svjedok ĐC pomagao je Ć u izvođenju elektroinstalaterskih radova, savjetovao ga je kako će ih raditi, te je izjavio kako je Ć izvršio 70% elektroinstalaterskih radova sam (postavljanje kablova, štemanje kutija, gipsanje, postavljanje razvodnih ormara i razvodnih kutija), a on je izveo oko 30% radova, te je Ć kupio materijal za radove. Zna da su radili radove na zatvaranju verande, radove na fasadi i zatvorili su verandu aluminijskom bravarijom. Stan je početno imao samo gole zidove, a trebao je imati 2 sobe, 2 kupatila, ulazni hodnik, desno kuhinju, djevni boravak ravno od ulaza u hodnik, te je postojao jedan manji hodnik između spavaćih soba i manjeg kupatila, a veranda je bila kod ulaznih vratiju.

23. Svjedok IC, majka 2. tužene – protutužiteljice izjavila je da su tuženi

– protutužitelji 2001. uredili wc i jednu sobu, te su postavili pločice u hodniku, a postepeno su narednih godina izvodili druge radove. Ožbuklai su stan, postavili pločice u kuhinji,m odvojili su vodu i struju od godrnjeg stana, napravili su sobu dječju, zatvorili ulaz hodnik ili verandu, postavili pločice u svim prostorijama, na verandi koja je i ožbukana, a u dnevnom je betonski pod na kojemu je postavljen tepison. Postavili su štokove i vrata u sve sobe, te im je dosta pomagala financijski. Ć je radio, farbao, zidao, obavljao slične poslove. Zna da Ć koristi konobu. Mijenjali su ulazna vrata, prozor u kuhinji, wc-u, balkonska vrata, postavili pvc stolariju. Postavljeno je 5 unutarnjih vrata sa štokovima, a promijenjena su i kuhinjska vrata. Ć je nabavljao sav materijal, te vrata i pločice. Tuženici – protutužitelji se griju na drva. Zet je popravljao oštećenja na fasadi.

24. Svjedok CC potvrdio je da je stan u prizemlju bio prazan, golih zidova, podova i bez pregrada, a radovi su se počeli izvoditi oko 2000. Na ulazu je postavljena nova stoalrija, napravljena je nadstrešnica, ispod nje su pločice koje je financirao i postavio Ć, a koja je kasnije zatvorena u verandu. Ć je uredio kupatilo, popločio verandu, izgradio pregradne zidove, ožbukao ih je, iskopao je rupu u zemlji na način da se iz prizemnog stana može ući u atomsko sklonište koje su tada po zakonu svi morali imati. Fasada je i ranije postojala ali je bila izblijedila. Sjeća se da je u prizemnom stanu bilo vlage, pa je Ć popravljao s vanjske strane. Pvc prozore su postavili i platili tuženici. Ć je kupio i postavio sva unutarnja vrata, podlogu za izolaciju, postavio je vodovodne instalacije, odvojio vodu i struju od gornjeg stana, farbao je unutarnje zidove. Ć je montirao i gletao gipsane ploče.

25. Svjedok AC navela je da 2000., godine u stanu nisu bili uređeni pod ni zidovi. Pod je bio betonski, a zidovi neuređeni do kraja. Ć je puno vremena potrošio na radove u kupatilu. Sjeća se da je vanjska drvena stolarija zamijenjena aluminisjkom, a sada se stan sastoji od 2 spavaonice, kuhinje, velikog dnevnog boravka i hodnika. Zna da je bila vlaga u kući, pa je Ć popravljao fasadu, unutarnje zidove i sobe u stanu, zgrada je bila obučena fasadom, a Ć je popravljao samo dio gdje se nalazi stan u kojem žive tuženici. Oštećenja od vlage su bila na donjem dijelu. Ć je popločio prilaz prema stanu, napravio stepenice, zatvorio verandu ispred ulaznih vrata, dole gdje je konoba je više puta popravljao. U dnevnom boravku je postavljen tepison preko betonskog poda, dok su u drugim prostorijama postavljene pločice. U wc -u su sanitarije, griju se pomoću peći na drva.

26. Svjedok VC potvrdio je da su radovi započeli 2000. i trajali do useljenja 2001., te je 90% radova na stanu izveo Ć koji po struci nije građevinar, ali zna sve raditi. On i supruga su financijski pomagali koliko je trebalo. Dali su novce za izvođenje radova u stanu, za postavljanje pločica, žbukanje zidova za gipsane ploče. On je izvodio radove za vodovodne instalacije. Kada se kuća gradila, voda je bila dovedena i postavljene su cijevi, pa je trebalo razvući instalaciju vode i sjeća se da je došlo do razdvajanja vode za svaki stan posebno. To razdvajanje je izvršeno u sklopu izvođenja radova u stanu. Materijal su kupili Ć i ĆCI, a svoje radove nije naplatio. Drveni prozori su istrunuli, pa su ih zamijenili PVC stolarijom. Terasa je zamijenjena alu bravarijom. Pločice su postavljene u svim dijelovima stana i terasi, osim u dnevnom boravku, gdje je postavljen betonski pod. Postavljena su nova drvena ili pvc balkonska vrata na nekadašnjoj garaži, u rpostoru današnjeg dnevnog boravka. Keramiku u wc-u je postavio Ć. Radi se o podrumu veličine 3x3 m, te je iskope podruma i postavljanje stepenica s vanjske strane je izveo Ć. Stepenište je popločeno, te je iznad vrata nadstrešnica. 1 garažu koristi Ć. Nadstrešnicu je napravio Ć, te je popločio stepenište u podrum. Ć je krenuo u sanaciju donjeg dijela fasade jer je sve bilo crno od vlage u spavaćoj sobi. Zatvorio je ulaz na terasu aluminijskom ili pvc stolarijom. Škure na kupatilu su zamijenjene, pa prozor u kuhinji. U početku su u stanu postojali goli zidovi bez grune žbuke.

27. Svjedok OC navela je da je vrt kao okućnica sa tri garažna vrata, tamo se nalazi i podrum, te je ulaz u podrum bio u sklopu spavaće sobe Ć i ĆCI kojega su oni zatvorili i s vanjske strane su napravili ulaz u podrum. To je nekada bilo sklonište, pa je zatvorena rupa i napravljen ulaz s vanjske strane u podrum. Prvo su uređivali osnovne stvari – sobu i kuhinju, a postepeno kasnije su uređivali stan. Ć je napravio vnjsko stepenište i ulaz u konobu, farbe drži u prvoj garaži. Poznato joj je da je Ć sam radio radove na vnjskom dijelu fasade jer je u tom stanu bilo crno od vlage i padala je žbuka, te je morao mijenjati laminat u sobi zbog vlaženja. Vanjska stolarija je bila drvena i u lošem stanju, te je voda ulazila u prostor kuh injice. Taj stan danas ima zatvorenu verandu, ulazni hodnik s kuhinjicom, veliki dnevni boravak, manji hodnik sa sobicom za dečke, kupatilom i preko puta spavaćom bračnom sobom. Na zatvorenoj verandi je privremeno zatvoren prostor i uređena soba koja služi kao spavaća soba za kćerku stranaka.

28. Svjedok GC, kćerka tuženika i unuka tužitelja rođena je 2000., pa nije imala detaljnija saznanja o radovima, ali sigurna je da su radovi na fasadi izvedeni prije nego joj je tata napravio sobicu na terasi. Garažu do ceste koristi njezin tata.

29. Svjedok UC, sin tuženika i unuk tužitelja rođen je 2002. , pa se ne sjeća radova koji su se izvodili u stanu. Sjeća se da su prije puno godina radili gipsane ploče u dnevnom boravku, da se uredila sestrina soba na terasi, postavljen je tepison u dnevnom boravku, farban je vanjski zid fasade i sjeća se da je to tada izvodio. Zna da su stepenice popločene. Zna da je otac uređivao podrum jer je voda ulazila i farbao je zidove. U podrumu se nalaze njihove stvari. Baka i djed nemaju ključ. Jednu garažu koristi otac. Od kad se on sjeća, veći radovi nisu izvođeni, ali su kupovali namještaj, održavali stan i farbali zidove.

30. Svjedoci HCI i EC saslušavani su na okolnost kakav je bio stan u prizemlju prije vršenja radova po tuženima – protutužiteljima, što su stranke u daljnjem tijeku postupka učinile nespornim. U stanu u prizemlju nisu bili nakon što je tuženik s obitelji uselio u stan i nemaju saznanja o radovima koje su vršili tuženici – protutužitelji, pa njihovi iskazi nisu bili od važnosti za ovaj postupak.

31. Svjedok KC, kćer tužitelja, sestra 1. tuženika, iskazivala je da misli da njezin brat nije radio radove na uređenju fasade dok je sam živio u prizemnom dijelu, a nakon što se oženio, izvedeni su radovi u razini prizemlja zgrade. Potvrđuje da su tuženici izvodili radove, izgradili pregrade, napravili kupatilo i sobe, ožbukali su se i ofarbali zidovi, uredilo kupatilo i sanitarni čvor, misli da su u spavaćima postavili laminat, zna da je otac dao brodski pod. Prostor kuhinje sa dnevnim boravkom je izmijenjen u odnosu na stanje kako je postjalo prije bratova useljenja i tijekom njegova života kada je tamo sam živio. Tuženici su preuredili taj prostor kuhinje tako što su promijenili namještaj, a ne zna da li su mijenjali postavljene keramičke pločice. Došlo je do izmjene ulaza u konobu jer je to trebalo zatvorilti ako će se na tom mjestu napraviti konoba, pa su zato probili vanjski zid i napravili ulaz u konobu koji je napravljen sa suprotne strane u odnosu na cestu. Izgrađene su betonske stepenice koje su kasnije popločene. U konobi su stvari od brata i njegove obitelji, postavljena su ulazna vrata i zna da je brat izvodio neke radove u konobi, zna da su postavljene pločice. Ne zna kad je rađena fasada na razini prizemlja. Tuženici su pregradili terasu, zatvorili prostor i na suprotnoj strani napravili prozor. Brat koristi garažu do ceste. Radovi na izgradnji soba i kupaone su izvedeni nakon što se tužena uselila. Misli da je iskope radi uređenja vanjskog ulaza u konobu platio brat, a da je ostale radove i stepenište platio otac, a ne zna tko je popločavao stepenice. Posljednji put je u prizemnom stanu bila kad im se rodio najmlađi sin. Na mjestu gdje je bila garaža sada tuženici imaju dnevni boravak, zna da su ga imali i na mjestu garažnih vrata su postavljena balkonska. Jedna mala balkonska vrata su i tamo gdje je kotlovnica. Mijenjana je stolarija u prizemlju. Nije vidjela oca ni brata da bi izvodili radove u vrijeme kad je ona posjećivala roditelje i brata u periodu od 1998. pa do useljenja tuženice. Fasada zgrade je bila žute oker boje, kasnije je otac preuredio fasadu i obojao u bordo višnja boju, a nakon svega je brat sam uređivao fasadu u razini prizemnog stana, s time da je boja slična, ali nije ista kao ostatak.

32. Svjedok BC potvrdila je da su odnosi između stranaka trajno narušeni, te da su roditelji dopustili da tuženici žive u prizemlju. Fasada zgrade bila je uređena prije bratova useljenja u prizemni stan. U prvom prostoru do ceste otac je imao prostor poput skladišta gdje je držao ljestve, te potreban materijal za rad. Njezin je otac financirao radove u prizemlju te je materijal i nabavku financirao otac. Tuženici su prije sigurno 5-10 godina izvodili radove na razni prizemnog stana na fasadi, bez odobrenja roditelja. Mijenjali su vanjsku stolariju, te nisu pitali roditelje za dozvolu da zamijene vanjsku stolariju. Ne zna tko je financirao radove u prizemlju. Ć je oblagao stepenice vani. Otac je financirao radove za konobu jer mu je trebao pristup u konobu. Dopustio je i da Ć koristi garažu. Roditelji nisu davali suglasnost da se glavni ulaz zatvori. U konobi Ć nije izvodio radove nakon useljenja, osim što je kasnije izveo vanjski ulaz u konobu kako je to ranije opisano. U svakoj prostoriji se mogla uključiti struja. Zatvorena je veranda u prizemlju.

33. Sud je iskaze saslušanih svjedoka ocijenio sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku, cijeneći svaki iskaz zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, kao i u vezi s ostalim provedenim dokazima. Svjedoci su u bitnome podudarno iskazivali o ulaganjima i radovima koje su tuženici izvršili u nekretnini tužitelja. Stranke su učinile nespornim izgled stana u prizemlju, kao i činjenicu da su tužitelji dali odobrenje za izvođenje predmetnih radova, slijedom čega sud nije posebno cijenio iskaze svjedoka u odnosu na te okolnosti, budući da iste nisu bile sporne među strankama. Sud je imao u vidu da su pojedini svjedoci u bliskijem odnosu s tužiteljima (kćeri tužitelja), dok su drugi svjedoci u bliskijem odnosu s tuženicima (prijatelji tuženika), što može utjecati na njihovu nepristranost. Međutim, unatoč navedenom, iskazi svih svjedoka su u odlučnim činjenicama bili međusobno suglasni, osobito u pogledu toga da su tuženici doista ulagali u stan, koje su konkretne radove izvodili te da je tuženik osobno obavio većinu radova.Budući da su iskazi u tom dijelu međusobno podudarni i nisu u suprotnosti s ostalim provedenim dokazima, sud ih je u tom dijelu prihvatio kao vjerodostojne.

34 2. tužitelj – protutužitelj ČC, saslušan kao stranka u postupku, potvrdio je da je Ć s 18-19 godina sve više počeo boraviti u stanu u prizemlju, ali je spavao u sobi na katu u jednom periodu, a dok je bio sam nije financirao izvođenje radova u prizemlju već je to materijal nabavljao i plaćao 2. tužitelj – protutuženik, ali potvrđuje da mu je sin pomagao s radovima. Kad su se Ć i ĆCI vjenčali, žurili su se s radovima da taj prostor urede, te je točno da su on i supruga planirali i suglasili su se da će sin i supruga živjeti u tom stanu. U tim prostorima on nije učestvovao u radovima sa podovima. Nije platio radove na plafonu, a osobno je žbukao grubo zidove, te završni sloj, te je financirao materijal. U postavljanju pregradnih zidova (gipsanih ploča), u izgradnji kupatila on nije sudjelovao financijski. On je doveo struju i vodu na mjesto predviđeno za izgradnju kupatila. Cijevi za centralno grijanje su bile također provučene. Nije sudjelovao u radu sa podovima, ni postavljanje tepisona ni laminata. Bila je postavljena drvena vanjska stolarija. 90-ih je uređivao cijelu fasadu, prije nego se Ć oženio i uselio u prizemni stan. Točno je da je Ć izvodio radove na prizemnom dijelu fasade, a njih nije pitao može li to napraviti. On je otvorio ulaz u konobu izvana, napravio je betonske stepenice, potporne zidove, nadstrešnicu, te željezna vrata za unutra. On nije obložio stepenice. U konobu ne može ući jer nema ključ. Nema ključ garaže koju koristi tuženik, kao ni ključ prizemnog stana. Točno je da su tuženici – protutužitelji promijenili prozore i stavili plastične, točno je da su zatvorili verandu i da im je on dao aluminijska vrata i štok, te im je dozvolio da to naprave. Čuo je da su pregrađivali terasu. On im je dao i postavio brodski pod na stropu u verandi. Svugdje u prizemlju je bila postavljena gruba instalacija, te je samo u kuhinji i wc-u bila fina instalacija vode i struje, te je trebalo fino ožbukati i fino postavljanje instalacije vode i struje jer su samo u gruboj instalaciji bile dovedene po svim prostorima, te su Ć zbog toga dolazili radnici i obavljali poslove. On nije stavio vanjsku toplinsku izolaciju, te je nije bilo niti u prizemlju. Tuženičin otac je pomagao kao vodoinstalater u radovima. Prilikom izvođenja fasade na kući 90-ih pomagao mu je Ć, te bivši radnici i naučnici koje je angažirao na izvođenju radova, naročito iza kuće gdje je bila postavljena skela.

35. 1. tužiteljica – protutuženica ĆC u cijelosti se pridružila iskazu 1. tužitelja – protutuženika, te je potvrdila navode o radovima u prizemlju koje su izvodili tuženici – protutužitelji. Nemaju ključ stana u prizemlju, konobe ni garaže.

36. 1. Tuženik – protutužitelj nije pristupio na ročište za glavnu raspravu na kojem je proveden dokaz saslušanjem stranaka, te je po punomoćniku upozoren da se neće izvoditi novi dokaz saslušanja istoga kao stranke u postupku.

37. 2. tuženica – protutužiteljica ŽCI potvrdila je dio iskaza DC u pogledu stanja prizemlja. Tada je Ć tamo boravio, dok se hranio kod majke koja mu je kuhala i prala u gornjem stanu. Kuhinja je bila uređena sa pločicama na podu, uređenim zidovima, pločicama na dijelu gdje je kuhinja i kuhinjskim elementima i sa vetrinom na desnoj strani, centralnim grijanjem i radijatorom ispod prizora. Postojao je wc s lavandinom, ali nije bilo školjke. Voda u wc-u je bila postavljena, struje nije bilo. Vrata nisu postojala na wc-u ni špajzi, te su špajza i wc pretvoreni u jedan prostor. Pregradne zidove je Ć napravio prije vjenčanja, kupatilo se radilo od novaca od vjenčanja koje su dobili kao poklon. Kupljene su sve sanitarije. Cijevi za vodu i struju su bile postavljene, ali je trebalo instalacije za vodu na novo napraviti, što je radio njezin otac vodoinstalater. Deanov prijatelj je napravio radove na instalaciji struje. Finu žbuku su platili njezini roditelji. Podove u sobama je radio Ć. Ć je sam radio radove u hodniku, te su nakon betoniranja postavili keramičke pločice. Postavljene su gipsane ploče, cijevi za grijanje su zatvorene gipsanim pločama, podloga u dnevnom nije napravljena nego su na beton postavili tepison. Radove u dnevnom boravku su oni financirali. Verandu su radili 2004, te je točno da su dobili vrata s nadvojem. Zatvorili su verandu 2008., te su postavili još dva prozora na verandi. ČC je dao brodski pod. Mijenjala su se tri prozora u prizemlju, mijenjali su prizore u kupatilu, i postavili pvc prozore. U prostoru bivše garaže napravili su dnevni boravak, te su postojeća garažna vrata u prizemlju su zamijenili i postavili balkonska vrata. 2006. su renovirali kuhinju, stavili nove pločice na pod i zidove, nove instalacije struje i vode, te je napravljen novi namještaj kuhinje. Ć je radio neke radove na bočnoj fasadi prije vjenčanja. Materijal za renovaciju fasade cijele kuće financirali su Deanovi roditelji, a isto tako je Ć izvodio radove na cijeloj fasadi. Radove na fasadi 2010. Ć je izvodio jer su imali probleme s vlagom, te su morali maknuti laminat na podovima obje sobe i postaviti keramičke pločice. Ć je radio novu fasadu na kući do visine prizemnog stana, a dolje na pod je stavio kulir. Ne zna tko je napravio stepenice, nadstrešnice i pregradne zidove. Ć je mijenjao bravu na konobi. Postepeno su uređivali konobu jer je vlažila. 2 puta su popločili stepenice za konobu, stavili su pašaman, rukohvat radi ulaska u konobu. Ne može potvrditi da je Ć za to pitao dopuštenje roditelja. Nakon prim itka vansudske obavijesti za iseljenje nisu izvodili radove. Ć koristi garažu od kad je ona s njim. PVC prozore kupili su od ABS stolarije. Nakon 2009. Ć je izvodio radove na fasadi do pola kuće, promijenio podove u sobama i postavio pločice, izveo radove u konobi zbog vlaženja i promijenio je i zatvorio prozor na verandi i probio novi prizor iza konobe. Na verandi je napravljena treća soba za kćerku. 2009. je bio incident kad je dolazila policija , a policija je znala doći i kasnije. 2008. – 2009. su odvojili struju i vodu od stanova, pa svaki stan ima svoje mjerilo potrošnje struje i vode. U kupatilu su se kasnije izvodili radovi prilikom odvajanja vodomjera i pregradnje instalacija za gornji stan. Griju se s peći na drva i klima uređajem.

38. Iskaz 2. tužitelja – protutuženika sud je prihvatio u dijelu u kojem je navodio koje su radove tuženici – protutužitelji izveli, obzirom da je iskaz 2. tužitelja u pretežnom dijelu podudaran i sa iskazom saslušanih svjedoka, kao i u dijelu u kojem je govor io o teško narušenim odnosima s 2. tuženim i njegovom obitelji. Prihvaćen je i iskaz 2. tužitelja – protutuženika o tome da ih 1. tuženik nije ništa pitao prilikom izvođenja radova na fasadi (2008.) i da je isto napravio bez pitanja). 2. tužitelj je u svojem iskazu većinom obrazlagao zašto određeni radovi (nesporno) izvedeni po tuženicima – protutuženicima nisu bili ni nužni ni korisni (promjena drvene stolarije, izrada fasade u prizemlju, oblaganje stepenica), ali takve navode sud nije prihvatio jer je to samo osobno stajalište 2. tužitelja, a o potrebi izvođenja takvih radova očitovao se i građevinski vještak u svojem nalazu i mišljenju.

39. U istom dijelu prihvaćen je i iskaz 1. tužiteljice - protutuženice ĆC.

40. 2. tužena – protutužiteljica je u bitnome dosljedno iskazivala o vrsti i opsegu radova koje su ona i suprug izvodili, a njezin iskaz je u suglasnosti i sa iskazima saslušanih svjedoka, pa ga u pogledu izvršenih radova sud prihvaća. Sud nije prihvatio kao istinit navod 2. tužene – protutužiteljice da ona ne zna imaju li tužitelji – protutuženici ključ konobe, da nju tužitelji – protutuženici nisu ništa pitali za ulazak u konobu, te smatra neistinitim navode 2. tužene – protutužiteljice da nije znala je li se 1. tuženik – protutužitelj obraćao tužiteljima – protutuženicima vezano za suglasnost za radove na fasadi, popločavanju stepenica, postavljanju obloga na potpornom zidu.

41. Uspoređujući iskaze tužitelja – protutuženika i 2. tužene – protutužiteljice, u dijelu u kojem su podudarni, i u kojem dijelu su prihvaćeni, sud je utvrdio kako slijedi:

–da su tuženi – protutužitelji u stan u prizemlju uselili nakon vjenčanja 2000. godine, uz suglasnost i potporu tužitelja, a da je do tada 1. tuženik – protutužitelj boravio u prizemnom stanu, a 1. tužiteljica mu je kuhala, prala i pospremala

- da su tuženi – protutužitelji u posjedu prizemnog stana od 2000. godine, konobe posljednjih 15-ak godina, te garaže sve u suvlasništvu tužitelja

- da većina prostorija u prizemnom stanu nije bila završena, već je stan uglavnom bio u roh bau fazi, da je samo u kuhinji i wc-u bila fina instalacija vode i struje, da je trebalo prostor fino ožbukati i fino postaviti instalaciju vode i struje, da je prostor kuhinje i malog wc-a bio dovršen, te je bila postavljena vanjska drvena stolarija

- da su tuženici – protutužitelji vršili radove i ulagali u stan u prizemlju kako bi prostor priveli namjeni odnosno stanovanju jer prostor nije bio uređen da bi se mogao koristiti za stanovanje, te da su navedene radove vršili uz suglasnost tužitelja – protutuženika

-da tužitelji – protutuženici nakon 2000. u stanu u prizemlju kuće nisu financirali radove sa podovima, postavljanjem gipsanih ploča i pregrada, radove na izgradnji kupatila, radove na plafonu, postavljanje tepisona i laminata, postavljanje balkonskih vrata, oblogu stepenica (popločavanje), oblaganje potpornog zida, zatvaranje verande, pregrađivanje terase, zatvaranje verande, postavljanje pvc stolarije

- da je otac 2. tužene – protutužiteljice vršio vodoinstalaterske radove u stanu u prizemlju

- da je 1. tuženik – protutužitelj vršio radove na fasadi oko 2010. godine u razini prizemlja i da je postavio kulir

- da su odnosi između stranaka dulje vrijeme teško poremećeni, te da ne komuniciraju

- da su dopisom od 7.1.2020., a kojeg su tuženici – protutužitelji zaprimili 13.1.2020., tužitelji – protutuženici pozvali tuženike – protutužitelje da im predaju u posjed stan u prizemlju, slobodan od osoba i stvari, kao i konobu i garažu, najkasnije do 1.4.2020., po kojem zahjtevu tuženici – protutužitelji nisu postupili

- da tuženici – protutužitelji nisu nikada plaćali tužiteljima – protutuženicima nikakvu novčanu naknadu za korištenje nekretnine prizemnog stana, konobe, garaže kod ceste

- da je fasada na kući tužitelja – protutuženika renovirana prije vjenčanja tuženika

– protutužitelja oko 1998., te da su fasadu financirali tužitelji, a 1. tuženik je tada izvodio radove na fasadi i pomagao ocu

42. Prvenstveno je potrebno istaći da su tužitelji - protutuženici podnijeli vlasničku tužbu, a sukladno odredbama čl. 161. i čl. 162. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96., 68/98., 173/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje: ZV), radi se o tužbi koju podiže vlasnik protiv osobe koja posjeduje njegovu stvar i kojom traži od te osobe da mu stvar preda u posjed. Tužitelji – protutuženici su dokazali da su suvlasnici predmetne nekretnine, garaže i konobe, te da su tuženici – protutužitelji u posjedu istih, jer konačno tuženici – protutužitelji su u odgovoru na tužbu istaknuli prigovor zadržanja stvari dok im se ne naknade troškovi koje su imala ulaganjem u nekretnine, dakle je priznali su i učinili nespornim da su u posjedu stana u prizemlju kuće tužitelja, konobe i garaže.

43. Iz odredbe čl. 165. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) proizlazi da nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi , te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svog posjedovanja pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario. Nije sporno da su prije pokretanja ovog postupka, tužitelji – protutuženici pozvali tuženike – protutužitelje da im predaju u posjed stan slobodan od osoba i stvari, konobe i garaže, najkasnije do 1.4.2020., te nije sporno da tuženici – protutužitelji do danas nisu postupili po zahtjevu, već su i dalje u posjedu navedenih nekretnina, pa s obzirom da su tuženici – protutužitelji svjesni da nemaju valjanu pravnu osnovu za držanje u posjedu nekretnine u vlasništvu tužitelja, sud ocijenjuje da su isti od 1.4.2020. nepošteni posjednici, slijedom čega su dužni nekretninu predati u posjed tužititeljima, pa je odlučeno kao u izreci pod točkom I., te naknaditi tužiteljima – protutuženicima koristi koje su imali, a koja se u konkretnom slučaju očituje u koristi koja bi se ostvarivala najmom predmetne nekretnine (stana u prizemlju, konobe i garaže) u stambene svrhe.

44. U konkretnom slučaju tuženici – protutužitelji su se usprotivili zahtjevu tužitelja

- protutuženika za predaju u posjed predmetnih nekretnina prigovorom, kao procesnom radnjom, da će stvar zadržati sve dok im tužitelji - protutuženici ne podmire njezino potraživanje, a o prigovor zadržanja u pogledu stana u prizemlju i konobe sud je ocijenio osnovanim, što je obrazloženo u točki 80-81. ove presude, dok je prigovor zadržanja neosnovan u odnosu na garažu, što je obrazloženo u točki 81. ove presude.

45. Na okolnost visine naknade, tužitelji – protutužitelji su predložili provođenje građevinskog vještačenja po vještaku Suadu Kadriću, a koji je u svojem nalazu i mišljenju naveo da u slučaju da su stan u prizemlju, garaža i konoba bili slobodni od osoba i stvari tuženika – protutužitelja, tužitelji – protutuženci mogli su ostvariti novčanu naknadu iznajmljivanjem u razdoblju od 1. siječnja 2020. do ožujka 2025. u iznosu od 33.334,38 eura. U nalazu i mišljenju izvršeno je međuvremensko usklađivanje po godinama , počevši od 1. siječnja 2020. do ožujka 2025. gdje je za svaku godinu uzet godišnji prosjek za četiri kvartala, odnosno korekcija najamnine prema Indexu cijena koji objavljuje državni zavod za statistiku, što je prikazano u tabelarnom prikazu.

46. Tužitelji – protutuženici su u cijelosti prihvatili nalaz i mišljenje vještaka, te su sukladno dostavljenom nalazu i mišljenju postavili tužbeni zahtjev kao u podnesku od 2. svibnja 2025. (stranica 294-297 spisa).

47. Tuženici – protutužitelji su na nalaz i mišljenje dostavili primjedbe jer su smatrali da je iznos određen za najamninu određen prevelikom iznosu, te nije jasno na koji način su utvrdili predmetni iznos najamnine stana i korištenja garaže.

48. S obzirom na dostavljene primjedbe, vještak je usmeno saslušan na ročištu održanom 8. prosinca 2025. Na ročištu je vještak ostao u cijelosti kod svojeg nalaza i mišljenja, te je dao pojašnjenje na koji način su utvrđene korisne površine i neto korisna površina stana, objasnio je način određivanja koeficijenata za garažu, te je objasnio da je kroz sustav e-nekretnine uzeto 7 nekretnina odnosno najmova, te je radio izjednačavanje na dan izrade nalaza i mišljenja u odnosu na datume iz ugovora, pa se radilo kvalitetno izjednačavanje gdje se kod inter kvalitetnog izjednačavanja s obzirom na poredbene nekretnine vrši korekcija u odnosu na položajna svojstva nekretnine, pa dobijemo cijenu najma od 5,35 eura po m2 na dan izrade nalaza. Obzirom da je zadatak bio da se utvrdi najam mjesečni i po godinama u tablici srednjoj na str. 10 nalaza uzet je prosjek za svaku godinu državnog zavoda za statistiku koji je vidljiv na str. 7 nalaza gdje je za 2020. prosjek 126,55 za četiri kvartala i tako sve do 2024. kada je rađen nalaz i mišljenje. Tako je na str. 10 nalaza u srednjoj tablici za 2020. godinu izvršena korekcija u odnosnu na 2025. sa 5,35 eura na 3,46 eura i dalje se može vidjeti u tablici kako je to raslo na 5,35 eura za 2025. godinu. Dalje u nalazu na str. 10. uzevši u obzir indekse cijena stam. nekretnina kao prosječan iznos za svaku godinu za koju treba utvrditi mjesečni najam te je izvršena korekcija sa indeksom cijena drugog kvartala 2024. kada je zadnji objavljen na str. Državnog zavoda za statistiku dobila se korekcija cijena najma po godinama te je u sljedećoj tablici na dnu str. 10 matematičkim izračunom utvrđeno množenjem površine, broja mjeseci i jedinične cijene po m2 dobila se u rubrici mjesečna najamnina i u zadnjoj rubrici najam ukupno godišnja najamnina po god inama i zbir je dao rezultat od 33.334,38 eura.

49. Vještak je, dakle, procijenio naknadu za korištenje nekretnine u vlasništvu tužitelja pa je za 2020. godinu utvrdio mjesečnu najamninu u iznosu od 426,42 eura, za 2021. godinu u iznosu od 461,50 eura, za 2022. godinu u iznosu od 518,48 eura, za 2023. godinu 577,08 eura, za 2024. godinu u iznosu od 635,51 eura, za 2025. godinu u iznosu od 635,51 eura. Obračun je izvršen do dana 31.03.2025. pa je tako ukupno potraživanje utvrđeno u iznosu od 33.334,38 eura.

50. Na nalaz i mišljenje vještaka nije bilo dodatnih prigovora, a stranke su imale mogućnost vještaka ispitati na sve okolnosti koje je bilo potrebno razjasniti. Ocjena je suda da je vještak u cijelosti ispunio svoju zadaću i izradio nalaz i mišljenje objektivno i prema pravilima struke, pa je nalaz u cijelosti prihvaćen kao vjerodostojan.

51. Sukladno nalazu vještaka tužitelji – protutuženici su preinačili tužbeni zahtjev kojim se potražuje isplata (22. siječnja 2026). Tužitelji su prethodno u točki 2. potraživali naknadu za korištenje stana, dok je u točki 5. potraživana naknada za korištenje konobe i garaže, a obzirom da je vještak utvrdio ukupnu naknadu za stambeni prostor i pomoćne prostore ukupne korisne površine 123,14 m2, tužitelji su uredili tužbeni zahtjev na način da se navedena ukupna naknada od 39.059,97 eura odnosi na sve prostore koje tuženi koriste,

52. Budući mjesečna najamnina dospijeva zadnjeg dana u tekućem mjesecu, sukladno čl. 29. ZOO prema kojem dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate, tužitelji – protutuženici su imali pravo potraživati zatezne kamate na mjesečnu najamninu od svakog prvog u mjesecu za prethodni mjesec, što im je i dosuđeno (točka III. izreke presude)

53. Tuženici – protutužitelji usprotivili su se tužbenom zahtjevu tužitelja – protutuženika za isplatu naknade prigovorom da tužitelji nisu u mogućnosti valjano potraživati iznos za korištenje nekretnine dok se tuženici koriste pravom zadržanja, što sud ne smatra osnovanim iz razloga kako slijedi.

54. Pravo zadržanja (retencije) uređeno je odredbom čl. 72. -75. ZOO-a.

55. Prema odredbi čl. 72. st. 1. ZOO-a vjerovnik dospjele tražbine u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar ima pravo zadržat je dok mu ne bude ispunjena tražbina. Prema odredbi čl. 75. ZOO-a vjerovnik koji drži dužnikovu stvar na temelju prava zadržanja ima pravo naplatiti se iz njezine vrijednosti na isti način kao založni vjerovnik, ali je dužan prije nego što pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dužnika.

56. Smisao instituta zadržanja (retencije) jest zaštita vjerovnika u realizaciji njegove dospjele tražbine prema dužniku, u smislu da se vjerovniku dopušta zadržati stvar dužnika dok mu ovaj ne ispuni dospjelu tražbinu. Ukoliko je dužnik ne ispuni, vjerovnik se od vrijednosti zadržane stvari može naplatiti u postupku i na način kao založni vjerovnik.

57. Dakle svrha zadržanja tuđe stvari je omogućiti vjerovniku da se iz njezine vrijednosti namiri ukoliko dužnik ne ispuni dospjelu tražbinu, a ne podrazumijeva i pravo vjerovnika da za vrijeme dok ima pravo zadržanja stvari se tom stvari i koristi. Institut zadržanja sadržajno jest ograničenje prava vlasnika zadržane stvari, dok na njoj postoji pravo zadržanja u korist trećeg kao vjerovnika. Upravo zato se sadržaj instituta zadržanja treba tumačiti u granicama koje su odredbama ZOO-a izričito propisane, a ne ekstenzivno.

58. Sadržaj odredbe čl. 75. ZOO-a ne upućuje na to da pravo zadržanja uključuje i nenaplatno korištenje zadržane stvari od strane vjerovnika, a dok on na njoj ima pravo zadržanja (tako i Županijski sud u Varaždinu, Gž-1603/16-2 od 14. rujna 2016., te Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev- 4063/2019-2 od 29. ožujka 2022.).

59. S obzirom da je sud utvrdio da su tuženici – protutužitelji postali nepošteni posjednici 1.4.2020., to tužiteljima – protutuženicima naknada pripada za razdoblje od 1.4.2020. nadalje, odnosno za utuženo razdoblje (stranica 361-364 spisa) od 1.4.2020. (kamata od 1.5.2020) pa do isplate (točka III. presude). Slijedom navedenog, sukladno točki IV. izreke presude, odbijen je zahtjev tužitelja – protutuženika za isplatu iznosa 1.279,26 eura s pripadajućom zateznom kamatom s obzirom da su tuženici – protutužitelji u razdoblju do 1.4.2020. bili pošteni posjednici.

60. Pritom je sud našao osnovanim i dio zahtjeva kojim tužitelji - protutuženici od tuženika - protutužitelja traže solidarno plaćanje, jer iz dokaznog postupka ne proizlazi da bi njihova obveza bila djeljiva, niti da bi svaki od tuženika koristio točno određenu polovicu, što dovodi do primjene odredbe čl. 64. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 125/21, 114/22 i 156/22 - dalje u tekstu ZOO

61. U smislu odredbe čl. 164. st. 2. ZVDSP ukoliko vlasnik zahtijeva da mu posjednik preda stvar, pošteni posjednik može tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje je imao, te stvar zadržati dok mu oni ne budu naknađeni. U slučaju kada vlasnik potražuje stvar, a što je slučaj u ovom predmetu, a posjednik tj. tuženici - protutužitelji zahtijevaju naknadu troškova ulaganja, tada se primjenjuju odredbe ZVDSP kao lex specialis u odnosu na odredbe Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, dalje ZOO) o pravu retencije (čl. 72. do 75.).

62. S obzirom da su tužitelji – protutuženici u svojim iskazima potvrdili da su tuženici – protutužitelji u stan uselili uz njihovu potporu i suglasnost, te da su bili suglasni da vrše radove, to sud smatra da su za vrijeme izvršenih ulaganja tuženici – protutužitelji bili pošteni posjednici i to sve do 1.4.2020., kao što je prethodno obrazloženo, pa u smislu čl. 164. st. 2. ZVDSP imaju pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova.

63. Sud je neosnovanima ocijenio navode 1. tužiteljice – protutuženice da su još 2015. pozvali tuženike – protutužitelje da im predaju nekretninu u posjed jer o tome nisu dostavili nikakav pisani dokaz, 2. tužitelj unatoč upitu suda o navedenoj činjenici nije iskazivao.

64. Na okolnost utvrđenja vrijednosti izvršenih ulaganja po tuženicima – protutužiteljima 1. i 2. na nekretnini tužitelja – protutuženika 1. i 2., te jesu li ti radovi bili nužni i korisni, proveden je uviđaj na licu mjesta s građevinskim vještakom, te su stranke pokazivale koje radove su izvršili tužitelji – protutuženici, a koje radove tuženici – protutužitelji.

65. Na uviđaju na licu mjesta održanom 7.12.2023. stranke su učinile nespornim:

- izgled i stanje prizemnog stana prije nego što su tuženici – protutužitelji započeli s radovima oko 2000. godine

- da su struja i voda u konobi bili postavljeni od prije 2000.

- da je 1. tužitelj izradio trotoar oko kuće, a da su tuženici – protutužitelji popločili dio od vanjskog zida zgrade do drugog kraja zgrade gdje se nalazi konoba

- da je wc preko puta kuhinje u stanu onakav kakvog ga je izradio 1. tužitelj, te da su tuženici stavili vrata i kameni prag, te dovukli instalacije vode do wc-a, a struje nema

- da je tuženik 2010. vršio radove na fasadi u visini prizemnog stana, te da je popločavao pločicama stepenice za konobu, kao i da je postavljen kulir

- da su tužitelji betonirali i izradili stepenište u konobu sa pregradnim zidom i nadstrešnicom, a da su tuženici – protutužitelji stepenice popločili, ofarbali zid, nadstrešnicu i stavili inox rukohvat, te da su tuženici popločili dio od vanjskog zida zgrade do drugog kraja zgrade gdje se nalazi konoba

- da su na pješčanu podlogu postavljeni tlakavci po tuženicima - protutužiteljima

- da na garaži nisu vršeni radovi

66. Ono što je među ostalo sporno su troškovi radova na fasadi kompletne kuće izvedene 1998., za koju tuženik 1. tvrdi da je o svom trošku izveo kompletne radove na cijeloj fasadi kuće – bojanje, dok tužitelj 1. tvrdi da je kao majstor struke svojim obrtom i kupljenim materijalom izvodio radove na fasadi cijele kuće, a da mu je tuženik pomagao u izvođenju radova – djelomično, te su sporni radovi na fasadi kuće 2008. kada su tuženici o svom trošku i materijalu izveli radove na fasadi kuće u razini prizemnog stana, jesu li troškovi koje su izveli tuženici prije i tijekom 2008. bili nužni i korisni, jesu li radovi oblaganja stepenica bili nužni i korisni radovi.

67. Glede navedenog provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Suadu Kadriću, a koji je u nalazu i mišljenju utvrdio da su prostoriji dnevnog boravka ukupne površine 30,11 m2 izvršeni su slijedeći radovi u periodu od 2005. do 2006. godine. Izvršeno je nabacivanje špruca na zidove, postavljanje zidnih obloga sistemom knauf, zatim oblaganje stropa knauf pločama, postavljanje klima uređaja, izveden razvod struje, a na poziciji postojećih garažnih vrata, ugrađena su balkonska vrata sa škurama i zatvaranje zida blok opekom u otvoru garažnih vrata i ugrađenih balkonskih vrata. Na podu nisu izvođeni radovi. U prostoriji hodnika ukupne površine 15,75 m2 izvršeni su slijedeći radovi u periodu od 2001. do 2003. godine. Izvedena je podna betonska podloga i hidroizolacija, postavljene su podne keramičke pločice s keramičkom coklom, zidovi su ožbukani i obojeni, na stropu su postavljene gipsane ploče i postavljene su elektroinstalacije. U prostoriji sobe (lijevo) ukupne površine 13,57 m2 izvršeni su slijedeći radovi u periodu od 2001. do 2002. godine. Postavljen je kameni prag od crnog granita, postavljena su sobna vrata, izvedena je podna betonska podloga i postavljen EPS, na podu je postavljena podna keramika s coklom, zidovi su ožbukani grubom i finom žbukom i obojani, ugrađen je PVC prozor s aluminijskim škurama, postavljena je unutarnja kamena klupčica, izvedeno je zatvaranje otvora u zidu prema verandi dimenzija 140 x 140 cm, izvršeno je zatvaranje instalacija ispod stropa u dužini 1,75 + 2,85 dimenzije 25 x 25 cm knauf pločama, izvedene su elektroinstalacije. Tuženik navodi da je u sobi prethodno bio laminat koji je zamijenio zbog vlage u sobi, ali to nije moguće utvrditi, pa takvi radovi nisu obračunavani. U prostoriji sobe (desno) ukupne površine 10,91 m2 izvršeni su slijedeći radovi u periodu od 2001. do 2002. godine. Postavljen je kameni prag od crnog granita, postavljena su sobna vrata, izvedena je betonska podloga na podu, postavljena je podna keramika s coklom, zidovi su ožbukani grubom i finom žbukom i obojani, novi prozor nije postavljan. Izvedeno je zatvaranje instalacija ispod stropa postavljanjem knauf obloge u dužini 4,05 m dimenzija 25 x 25 cm. U prostoru kupaonice površine 6,71 m2, izvršeni su slijedeći radovi tijekom 2001. godine. Ugrađena su ulazna vrata, postavljen je ulazni prag od crnog granita, ugrađen je PVC prozor s unutarnjom kamenom klupčicom. Na stropu je izvedena obloga od knauf ploča. Na zidovima je postavljena zidna keramika do stropa. Na podu je izvedena betonska podloga. U kupaonici je ugrađena slijedeća sanitarna oprema: ležeća kada s tuš baterijom, umivaonik s miješalicom, wc školjka s daskom i niskom vodokotlićem, bide s miješalicom, priključak za perilicu rublja s odvodom, ugrađen električni bojler od 80 l, izvedene je instalacije tople i hladne vode, odvoda vode i elektroinstalacije. U prostoriji sobe ukupne površine 9,33 m2 izvršeni su slijedeći radovi tijekom 2010. godine. Postavljena su sobna vrata, ugrađen je PVC prozor s unutarnjom i vanjskom kamenom klupčicom, izvedena je betonska podloga na podu, postavljena je podna keramika s coklom, zidovi su ožbukani grubom i finom žbukom i obojani i izvedene su elektroinstalacije u sobi. U prostoriji verande ukupne površine 13,30 m2 izvršeni su slijedeći radovi tijekom 2005. godine. Postavljen se podne pločice bez cokle, izvedena je betonska podloga s hidroizolacijom, postavljen je pvc prozor-vrata-prozor i postavljene unutarnje i vanjske kamene klupčice, izveden je zid od staklenih prizmi dimenzija 90 x 250 cm, izvedena je staklena stijena dimenzija 1,50 x 290 cm i postavljena vanjska kamena klupčica. Prema iskazima stranaka u kuhinji nije bilo radova. Prema iskazima stranaka u malom wc-u nije bilo radova osim postavljanja kamenog praga i ulaznih vrata u mali wc. U prostoriji konobe ukupne površine 11,84 m2 s pristupnim stepenicama površine 3,42 m2 izvršeni su slijedeći radovi tijekom 1998 – 1999. godine. Postavljena je podna keramika, zidna keramika, izvedeni su unutarnji potporni zidovi koji su obloženi keramičkim pločicama. Na jednom dijelu tih zidova postavljene su kamena klupčice. Zatvoren je otvor u ploči dimenzija 100 x 120 cm armiranim betonom, izvedena je ploča dimenzija 125 x 100 cm iznad ulaza debljine 16 cm, izvršen je iskop za stepenice, izveden je otvor u zidu za vrata za pristup konobi izvana, ugrađena ulazna vrta, ozidani su zidovi nadstrešnice, ožbukani su zidovi ulaznih stepenica, postavljen je rukohvat od inox materijala, postavljena linijska rešetka za prihvat oborinskih voda ispred stepenica za konobu. U prostoriji pokazane garaže koja čini niz garaža, površine 16,10 m2 nije bilo ulaganja od strane tuženika. Na vanjskim površinama izvedena je kompletno bojanje fasade oko 1998. godine i ponovno bojanje fasade u razini prizemlja oko 2008. godine. Tom prilikom je izvedena izolacija xps-om podnožja kuće i navučen kulir kao završni sloj. Izvedene su polukružne stepenice i obložene kamenim škrilama, a na mjestu postojećih koje su bile pravokutnog oblika a koje su se uklonile. Izvršeno je popločenje keramičkim pločicama trotoara oko kuće kao i prilazna staze koja je izvedena s betonskim opločnikom. ovom nalazu i mišljenju specificirani su svi radovi prema navodima tuženika, gdje je uzeta u obzir amortizacija za vremenski period od ulaganja do izrade nalaza i mišljenja. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosi 57.871,18 eur bez uključenog PDV- a. Uzimajući u obzir umanjenje za amortizaciju ( starost), umanjenje izvedenih radova iznosi 29.984,14 eur bez uključenog PDV-a. Obzirom na vrijeme kad je većina radova izvedena do danas proteklo je dosta godina ( cca prosjek 24 godine), te sukladno prilogu 15. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina primijenjen je održivi vijek ugrađenih materijala na temelju čega je dobivena današnja vrijednost izvedenih radova u iznos od 27.887,04 eur bez uključenog PDV-a. S uključenim PDV-om vrijednost radova bi iznosila 34.858,80 eur. Radovi opisani u stavkama II/5 (izvođenje betonskih vanjskih polukružnih stepenica s izradom betonske temeljne stope, beton, oplata, armatura) , III/8 (dobava i zidanje zida od staklenih prizmi), te XI/3 (bojanje pročelja fasadnom bojom u razini prizemlja 2008.), ne smatraju se nužnim već korisnim radovima.

68. Na dostavljeni nalaz i mišljenje tužitelji – protutuženici nisu imali primjedbi i nalaz su u cijelosti prihvatili, dok su tuženici – protutužitelji imali primjedbe jer vještak nije uzeo u obzir ulaganja u kuhinju.

69. Vještak Suad Kadrić usmeno je saslušan na ročištu 8. prosinca 2025. Vještak je na osnovu iskaza svjedoka i pokazanom na licu mjesta po drugotuženici-protutužiteljici izradio nalaz i mišljenje na način da je u nalazu uzeto u obzir prozor kuhinje na str. 12 nalaza i mišljenja, zatim razvod hladne i tople vode u kuhinji na str. 13 kao i odvod vode. U nalazu i mišljenju nije vrednovao zidne pločice i podne pločice koje su tuženici izveli u prostoru kuhinje, pa će po potrebi dopuniti nalaz s time. Vještak je utvrdio da se nije radilo o nužnim već o korisnim radovima, a svakako se ne radi o luksuznim ulaganjima. U doba nastanka zasigurno su se stavljale keramičke pločice između donjih i gornjih kuhinjskih elemenata zbog održavanja higijene i funkcionalnosti kuhinje, te smatra da je to nužni i korisni rad dok za podne ne zna da li su bile oštećene. Prozor je uključen na str. 12 u prvom dijelu nalaza i mišljenja. Vrijednost utvrđivanja na današnju vrijednost na dan izrade nalaza i mišljenja sa svaku vrsta radova rađeno je umanjenje za amortizaciju obzirom na održiv vijek materijala. Današnju vrijednost umanjio je za amortizaciju sukladno pravilniku odnosno prilogu pravilnika o procjeni vrijednosti nekretnina za održiv vijek materijala. Na svakoj vrsti radova prikazano je umanjenje. Tako smo dobili vrijednost radova kroz amortizaciju s obzirom na vrijeme nastanka. U spis dostavlja ispravljenu rekapitulaciju radova iz mape 1 na str. 16 nalaza i mišljenja (str. 250 spisa). Jediničnu cijenu utvrđuje na bazi iskustava na temelju baze podataka koje je vlastite stvorio obzirom da kroz svoj posao radi i poslove nadzornog inženjera pa je stalno na informacijama ugovora i troškovnika koje pregledava da li su ispunjeni tijekom radova, tako da su cijene utvrđene po nekom iskustvenom i realnom okviru cijena koje su trenutno na tržištu. U građevini se cijene uvijek iskazuju bez PDV-a na koje se kasnije obračuna PDV zbog prijenosa porezne obveze osim kod fizičkih osoba.

70. Vještak je dostavio dopunu nalaza i mišljenja (str. 344-347 spisa) kojim je utvrdio vrijednost ulaganja u podne i zidne pločice u kuhinji, te da procijeni je li se radilo o nužnim i korisnim radovima. Vještak je utvrdio da je vrijednost navedenih radova s umanjenjem 485,96 eura, te se radilo o korisnim radovima. Ukupna vrijednost radova iznosi 55.313,68 eur bez uključenog PDV-a. Uzimajući u obzir umanjenje za amortizaciju, umanjenje izvedenih radova iznosi 26.940,68 eur bez uključenog PDV -a. Obzirom na vrijeme kad je većina radova izvedena do danas proteklo je dosta godina (cca prosjek 24 godine), te sukladno prilogu 15. Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina primijenjen je održivi vijek ugrađenih materijala na temelju čega je dobivena današnja vrijednost izvedenih radova na iznos od 28.373,00 eur bez uključenog PDV-a, a s uključenim PDV-om vrijednost radova bi iznosila 35.466,24 eura.

71. Na dopunu nalaza i mišljenja vještaka stranke nisu imale primjedbi, a tuženici

– protutužitelji su sukladno nalazu i mišljenju vještaka postavili konačni protutužbeni zahtjev, odnosno 1. tuženik – protutužitelj je povukao svoj tužbeni zahtjev prema 1. tužitelju i 2. tužiteljici za iznos od 4.805,90 eura (ukupno 9.611,80 eura), a 2. tuženica je povukla svoj tužbeni zahtjev prema 1. tužitelju i 2. tužiteljici za iznos od 3.341,92 (ukupno 6.683,84), odnosno protutužba je povučena za iznos od 12.295,64 eura, kojem povlačenju se tužitelji – protutuženici nisu protivili, o čemu je odlučeno raspravnim rješenjem od 22. siječnja 2026.

72. Nalaz i mišljenje vještaka, te njegovu dopunu sud je u cijelosti prihvatio jer je izrađen u cijelosti prema pravilima struke, a vještak je na raspravi odgovarao na pitanja stranaka i obrazložio svoju procjenu.

73. Dakle, kako iz postupka proizlazi da su tuženici – protutužitelji do 1.4.2020. bili pošteni posjednici, te da su ulaganja u nekretninu tužitelja vršena uz suglasnost tužitelja - protutužitelja, tuženici – protutuženici kao pošteni posjednici su sukladno čl. 164. st. 2. ZVDSP ovlašteni zahtijevati naknadu za nužne i korisne troškove koje su napravili za nekretninu tužitelja - protutuženika u vrijeme dok su je pošteno posjedovali. Nužnim troškovima valja smatrati troškove bez kojih bi stvar propala, pogoršala se ili bi joj se vrijednost smanjila. Korisni troškovi su oni koji su pridonijeli povećanju vrijednosti stvari.

74. 2. tužitelj – protutuženik isticao je da nije bilo potrebno mijenjati stolariju, oblagati stepenice, uređivati fasadu na prizemlju 2008., ali vještak je utvrdio kako su svi radovi vršeni po tuženicima – protutužiteljima bili nužni ili korisni, odnosno da luksuznih radova nije bilo, pa po ocjeni ovog suda, prigovori tužitelja – protutuženika nisu osnovani. Također sud je mišljenja da su navedeni radovi također vršeni uz (barem prešutnu) suglasnost tužitelja – protutuženika jer neovisno što tuženici – protutužitelji nisu pitali za suglasnost za izvođenje radova, oni ih nisu izričito zabranili niti su poduzimali radnje da bi im se takvi radovi zabranili ili da se radovi obustave i stvari vrate u prijašnje stanje.

75. Dakle, tuženici – protutužitelji su izvršili nužne i korisne radove u iznosu od ukupno 28.373,00 eura, odnosno 35.466,24 eura s PDV-om, a protutužbom potražuju da im se taj iznos isplati u omjeru 59% (1. tuženik – protutužitelj) – 41% (2. tužena – protutužiteljica).

76. Što se tiče troškova radova na fasadi kompletne kuće, izvedene 1998., sud je iz iskaza stranaka 2. tužitelja – protutuženika i 2. tuženice - protutužiteljice zaključio kako se ne radi o troškovima tuženika - protutužitelja, već da je 2. tužitelj – protutuženik ČC nabavio materijal i financirao cjelokupne radove fasade. Nije sporno da je 1. tuženik – protutužitelj ocu pomogao u radovima, što i životno jer su tada bili u dobrim odnosima, zajedno su radili, te je logično i uobičajeno da je sin pomagao ocu tijekom radova, ali fasadu na kući 1998. napravili su upravo tužitelji – protutuženici i takvi radovi nisu priznati tuženicima - protutužiteljima prilikom obračuna. Konkretno, radi se o točki XI. nalaza i mišljenja / fasaderski radovi, stavka 1. dobava, montaža i demontaža fasadne skele za cijelu kuću, 2. bojanje pročelja fasadnom bojom cijele kuće u ukupnom iznosu od 8.580,00 eura. Obzirom da je navedeni iznos umanjen (8.580-(8.580,00 eur X 0.675 odnosno 27 godina – prosječna godina ugrađenog materijala/40 godina – održivi vijek trajanja=0,675)) tuženicima - protutužiteljima nije priznat iznos od 2.788,50 eura, već je priznat samo iznos od 600,61 eur za ulaganja u fasadu 2008. obzirom su takvi radovi ocijenjeni korisnima.

77. Slijedom navedenog, od ukupnih procijenjenih radova u iznosu od 28.373,00 eura valjalo je oduzeti iznos od 2.788,50 eura, koji nije priznat kao trošak izveden po tuženima – protutužiteljima, pa bi vrijednost ukupnih radova iznosila 25.584,50 eura.

78. Iz iskaza 2. tuženice – protutužiteljice proizlazi da je 1. tuženik – protutužitelj bio zaposlen u svojem obrtu i obavljao je zanatske poslove (soboslikar, ličilac, fasader), ali da je obrt bio blokiran i da je radio na crno (bez računa). Dug obrta je „poništen“, odnosno nikad nije plaćen. Ona do 2005. nije radila, zaposlila se 2005., a više -manje sve radove je izvodio Ć. Da je 2. tuženik – protutužitelj većinom sam obavljao radove jer je bio odličan majstor potvrdili su svjedoci ĐC, IC, CC, TC, VC. Također je svjedok ĐC izveo je 30% elektroinstalaterskih radova za koje mu Ć nije ništa platio, a otac 2. tužene – protutužiteljice, VC za vodoinstalaterske radove također nije naplatio svoju uslugu. 2. tužena – protutužiteljica u iskazu je potvrdila da su keramičke pločice na verandi dobivene od nekog čovjeka kojem je Ć obavio posao, pa mu je on zauzvrat dao pločice. Također je sličan navod imala za vrata sa nadvojem, te da je većinu radova obavio Ć s prijateljima, a pomagala ih je financijski i njezina majka. Dio laminata dobili su na poklon, a sanitarije su kupili u trgovini u vlasništvu njezine tetke. Tuženici – protutužitelji nisu u spis dostavili račune za nabavu materijala iz kojih bi bilo vidljivo da je na kupljeni materijal plaćen PDV. Slijedom svega navedenog, sud zaključuje da tuženima – protutužiteljima na izvršene nužne i korisne radove ne pripada zatraženi PDV jer ne proizlazi da bi isti bio plaćen.

79. Sukladno svemu navedenom, osnovan je protutužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja da im kao poštenim posjednicima (u vrijeme kad su ulaganja učinjena) tužitelji – protutuženici nadoknade iznos od ukupno 25.584,50 eura, odnosno 1. tuženiku

– protutužitelju ukupno 15.094,86 eura (svaki od tužitelja iznos od 7.547,43 eura), te 2. tuženoj – protutužiteljici iznos od ukupno 10.489,65 eura ( od tužitelja – protutuženika iznos od 5.244,83 eura), sve u roku od 15 dana.

80. Tuženima – protutužiteljima pripada i zakonska zatezna kamata na navedene iznose, ali ne od 6. svibnja 2021. kako su to zatražili, već od dana donošenja prvostupanjske presude. Naime, kada se troškovi, u smislu članka 164. stavak 6. ZVDSP dosuđuju prema cijenama u vrijeme kada se nadoknađuju, to na taj iznos pošteni posjednik ima pravo i na zateznu kamatu od presuđenja, a ne od nekog ranijeg datuma, neovisno o tome kada je utvrđena novčana protuvrijednost troškova (tako u odluci VSRH Rev-883/13-2 od 27. travnja 2016.).

81. Slijedom svega navedenog, tuženici-protutužitelji, kao pošteni posjednici u vrijeme izvršenih ulaganja, mogu tražiti naknadu za nužne i korisne troškove koje su imali i predmetnu nekretninu zadržati dok im oni ne budu naknađeni, a kako je to i propisano odredbom čl. 164. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugih stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 69/06, 141/06, 168/08, 38/09, 153/09 i 142/12).

82. Kako je osnovan zahtjev tužitelja - protutuženika za iseljenjem posjednika (točka I. izreke presude), ali je istovremeno utvrđena osnovanost prigovora prava zadržanja, to predaja stana u prizemlju i konobe u posjed tužiteljima – protutuženicima nije bezuvjetna, već je u točki I. presude naložena tuženicima – protutužiteljima predaja u posjed ali tek nakon što im kao posjednicima tužitelji – protutuženici isplate naknadu po osnovi ulaganja, obzirom se radi o dilatornom prigovoru koji zaustavlja vlasnički zahtjev za predaju u posjed.

83. S obzirom da u garaži tuženici – protutužitelji nisu vršili ulaganja, što je nesporno, to tuženici – protutužitelji u odnosu na istu nemaju pravo zadržanja, pa je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

84. Na ročištu za glavnu raspravu na kojem je ista zaključena, tužitelji – protutuženici predložili su sudu da ukoliko utvrdi da je protutužbeni zahtjev osnovan, tražbine iz protutužbe prebije s dijelom tražbine iz točke 2. tužbenog zahtjev. Prema ocjeni ovog suda, tužitelji – protuutženici podnijeli su procesnopravni prigovor radi prebijanja, a ne materijalnopravni prigovor prijeboja, ali su u tome prekludirani s obzirom da se takav prigovor može istaknuti samo do zaključenja prethodnog postupka (članak 288.a stavak 6. ZPP-a), te je prigovor odbačen.

85. Paricijski rokovi određeni su sukladno čl. 328. st. 1. ZPP-a.

86. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. ZPP-a, a sve obzirom da su stranke u približno jednakim dijelovima uspjele u postupku, a troškove vještačenja snosile su u jednakim dijelovima.

U Labinu, 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Erica Golja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljima – protutuženicima putem pun.

2. Tuženicima – protutužiteljima putem pun.