REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2775/2020-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nataliji Horvatić, u pravnoj stvari tužitelja GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Danijel Papak, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupano po punomoćniku Branimir Perić odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 23. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 4. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, da u roku od 15 dana tužitelju GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege isplati iznos od 5.559,43 eura (pettisućapetstopedesetdeveteura i četrdesetčetiri centa) sa zateznim kamatama od 20. lipnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, da u roku od 15 dana tužitelju GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neimovinske štete i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege isplati iznos od 420,00 eura (četristodvadeset eura) sa zateznim kamatama od 20. lipnja 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena."

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 2269484857747, da u roku od 15 dana tužitelju GM, OIB: [osobni identifikacijski broj] , nadoknadi parnični trošak u iznosu od 3.352,55 eura (tritisućetristopedesetdva eura i pedesetpet centi) sa zateznim kamatama od 4. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je povučen dio tužbenog zahtjeva kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 789,43 eura (sedamstoosamdesetdevet eura i četrdesettri centa ), podneskom od 18. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 21. listopada 2020. navodi kako je dana 16. lipnja 2019. u Zagrebu, na raskrižju Selske ceste i Jadranskog mosta, stradao kao pješak, uslijed naleta vozila registarske oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano policom osiguranja kod tuženika.

Tužitelj se kretao pješačkim prijelazom preko južnog kolnika Selske ceste te je dolaskom do sjevernog kolnika Selske ceste nastavio svoje kretanje po pješakom prijelazu za vrijeme dok je na semaforu za pješake bilo upaljeno crveno svjetlo, kojom prilikom je na tužitelja naletjelo vozilo osiguranika tuženika registarske oznake [registarska oznaka], a koje se kretalo kolnikom Selske ceste u smjeru jugozapada. Preglednost ceste iz smjera kretanja osiguranika tuženika je bila dobra te je osiguranik tuženika uočio tužitelja koji je započeo prelaziti pješački prijelaz u trenutku kada je isti od tužitelja bio udaljen 50-100 metara. Slijedom, osiguranik tuženika je pravodobnim usporavanjem, po potrebi i zaustavljanjem vozila, u konkretnoj prometnoj situaciji mogao u potpunosti spriječiti nastanak štetnog događaja. Budući je nesporno da se tužitelj kretao sjevernim kolnikom Selske ceste po obilježenom pješačkom prijelazu dok mu je crvenim svjetlom na semaforu za pješake bio zabranjen prolaz, isti priznaje svoju suodgovornost u omjeru od 40%. Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede, zbog kojih mu je pružena liječnička pomoć. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove i strah, došlo je do smanjenja opće životne i radne sposobnosti, zbog čega trpi duševne boli, zaostalo je naruženje te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

Obzirom na navedeno tužitelj potražuje od tuženika naknadu štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, i to za povredu prava na tjelesno i duševno zdravlje, potražuje pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO -a, vodeći računa o jačini i trajanju izazvanih fizičkih boli i straha, smanjenju životne aktivnosti te zaostalom naruženju, specificirano: za pretrpljene fizičke boli iznos od 1.990,84 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.990,84 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 5.972,52 eura, za zaostalo naruženje iznos od 796,33 eura i za tuđu pomoć i njegu iznos od 796,33 eura, dakle 11.281,44 eura. Obzirom tužitelj priznaje suodgovornost od 40%, isti s osnove naknade neimovinske štete i imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom, potražuje iznos od 6.768,86 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, ali osporava isključivu odgovornost osiguranika tuženika jer je nesporno da je tužitelj u trenutku štetnog događaja imao 1,61 g/kg u krvi, kao i činjenicu da je tužitelj prelazio cestu na crveno svjetlo za pješake na semaforu, dok je osiguraniku bilo upaljeno zeleno svjetlo. Također osporava visinu tužbenog zahtjeva, kao i zatraženi tijek kamata te predlaže tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti.

3. Tužitelj je podneskom od 18. travnja 2024., nakon provedenog medicinskog vještačenja u predmetu, smanjio tužbeni zahtjev, na način da potražuje s osnova neimovinske štete iznos od 8.900,00 eura, a na ime tuđe pomoći i njege iznos od 1.065,72 eura, a uzevši u obzir suodgovornost od 40% traži isplatu u ukupnom iznosu od 5.979,43 eura.

Tuženik se nije protivio smanjenju tužbenog zahtjeva ali potražuje trošak parničnog postupka u odnosu na povučen i dio tužbenog zahtjeva, pa je odlučeno kao u izreci rješenja.

4. Nadalje, tijekom postupka izveden je dokaz uvidom u dostavljene isprave i to preslik potvrda II. PP Zagreb (l. 5.-6. spisa), presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp P-3332/20 od 7. srpnja 2020. (l. 7.-11. spisa), preslik medicinske dokumentacije (l. 12.-28. spisa.), preslik odštetnog zahtjeva sa povratnicom (l. 29.-32. spisa), saslušani su svjedoci KM i RM i tužitelj kao stranka te je provedeno kombinirano prometno-sudsko medicinsko vještačenje i medicinsko vještačenje.

5. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje ZPP-a), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Dakle, predmet spora u ovom predmetu je naknada štete (neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege ) koju je tužitelj pretrpio zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 16. lipnja 2019.

7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija te nastanak štetnog događaja, uzročno-posljedična veza, kao i suodgovornost tužitelja od 40%.

8. Sporna je međutim osnova i visina štete, dinamika, odgovornost osiguranika tuženika odnosno suodgovornost tužitelja, kao i tijek zateznih kamata.

9. Na okolnost dinamike prometne nesreće saslušani su svjedoci KM, RM i tužitelj kao stranka.

Tužitelj GM, iskazao je da je tom prilikom bio u izlasku i popio par pića. Oko 4 sata ujutro, s prijateljem RM, je prelazio kolnik Selske ulice, južni kolnik, uz tramvajsku stanicu Stjepan Radić dok je još bilo zeleno svjetlo. Dolaskom do sjevernog kolnika upalilo se crveno, no niti jedno vozilo nije dolazilo iz smjera Savske ulice. Prešao je cijelu krajnju lijevu traku kolnika, kao i skoro cijelu srednju traku te ga je dolaskom do krajnje desne trake udarilo vozilo, a prijatelj je uspio prijeći cijeli sjeverni kolnik.

Prije prelaska sjevernog kolnika pogledao je u desno i vidio da ne dolazi niti jedno vozilo, a niti u jednom trenutku, po ulasku na sjeverni kolnik Selske ulice nije započeo vraćanje na mjesto s kojeg je krenuo, a s obzirom na količinu popijenog alkohola bio je dobrog i pribranog stanja. Vidio je da je za njegov smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo, a kretao se normalnim hodom.

Na ročištu dana 18. svibnja 2021. neposrednim opažanjem suda utvrđeno je da tužitelj na desnoj potkoljenici ima ožiljak duž cijele potkoljenice . Ističe da ima ožiljak i na glavi koji se vidi kada je svježe ošišan. Utvrđuje se i da se tužitelju desno uho nalazi odignutije od glave od lijevog uha.

Svjedok KM, iskazao je da se svojim taxi vozilom kretao iz smjera Savske ulice prema Novom Zagrebu. Na križanju Selske ulice i Jadranskog mosta želio je skrenuti u krajnju lijevu traku prema Novom Zagrebu. Uočio je tužitelja i njegovog prijatelja da su mu presjekli putanju, nalazili su se njemu s desna i on je u jednom trenutku osjetio udarac. Tužitelj se počeo vraćati u lijevo i on ga je udario, a kretao se brzinom 40-50 km/h. Uočio je tužitelja no nije stigao reagirati. Tužitelja i prijatelja uočio je da se nalaze na pješačkom prijelazu čim je skrenuo na Selsku sa Savske, a radi o udaljenosti od oko 50 metara. Nije siguran u kojoj je traci bio, ili u krajnjoj lijevoj ili u srednjoj traci.

Svjedok RM, iskazao je da su toga dana bili u noćnim satima u izlasku, nakon toga su krenuli prema križanju Savske i tamo dolje je bio Jadranski most, krenuli su u prelazak preko pješačkog prijelaza od juga prema sjeveru, a to su tri kolne trake, jedan za motorna vozila zatim sa tramvaj i opet jedan za motorna vozila, na trećoj kolnoj traci se dogodio udes automobila i pješaka na sredini pješačkog prijelaza, on je prešao prije svog prijatelja GM, on je bio iza njega, vidio je aute koji su prošli prije njih, a na tom prijelazu su bile tri prometne trake, on je bio u tom trenutku okrenut leđima ali je čuo udarac, vidio je sam kraj pada, odbacio ga je auto, te je priskočio u pomoć, bilo je puno ljudi i prvoj osobi koju je vidio je rekao da nazove hitnu.

Do nesreće je došlo unutra te treće kolne trake, to je bilo u sredini pješačkog prijelaza što otprilike znači druga prometna traka. Njemu je bilo vidljivo u trenutku započinjanja prelaska na pješački prijelaz vozilo koje je nailazilo sa desne strane, jer su bili jutarnji sati i bila su upaljena svijetla od automobila, u trenutku udarca on je već prešao cestu to jest pješački prijelaz. I danas je prijatelj sa tužiteljem, koji studira u Splitu, pa se znaju sresti u parku, kafiću i sl.

10. Radi utvrđivanja dinamike prometne nesreće, kao i da li je tužitelj mogao zadobiti navedene ozljede u predmetnom događaju provedeno je kombinirano sudskomedicinsko i prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Zvonku Ivašiću i dr. G.

Dipl. ing. Zvonko Ivašić je provedenom analizom i proračunima utvrdio da je u trenutku nesreće vozilo osiguranika tuženika naletjelo sredinom prednjeg dijela, brzinom od oko 45 km/h na desnu bočnu stranu tijela tužitelja, koji je prelazio kolnik vozilu od lijeva udesno, tj. od juga u pravcu sjevera. Do naleta vozila osiguranika tuženika na tužitelja uslijedilo je na pješačkom prijelazu sjevernog kolnika Selske ceste, u produžetku lijeve vozne trake, za skretanje ulijevo, u položaju tužitelja 1,8 m sjevernije od južnog ruba kolnika. Od lijevog ruba kolnika do mjesta naleta vozila osiguranika tuženika, tužitelj je prelazio kolnik na putu od oko 1,8 m, brzinom od oko 5 km/h, u vremenu od oko 1,3 sek. U trenutku stupanja tužitelja na lijevi rub kolnika, vozilo osiguranika tuženika nalazilo se udaljeno od mjesta naleta na tužitelja za oko 16,3 m. Pri utvrđenoj brzini kretanja od 45 km/h, moglo se vozilo osiguranika tuženika intenzivnim kočenjem zaustavljati sa prosječnim usporenjem od oko 7,5 i zaustaviti na putu od oko 19,2 m. U trenutku stupanja tužitelja na lijevi rub kolnika, vozilo osiguranika tuženika nalazilo se udaljeno od mjesta naleta na tužitelja za oko 16,3 m, na kojoj udaljenosti osiguranik tuženika nije mogao kočenjem, pri brzini kojom se je kretao, izbjeći nalet na tužitelja, već bi mu to bilo moguće da se kretao brzinom do najviše 40 km/h. U trenutku kada je tužitelj započeo prelaziti kolnik vozilo osiguranika tuženika bilo je u vidnom polju tužitelja.

Tako izrađenom nalazu i mišljenju prigovorio je tužitelj u podnesku od 11. studenog 2021.

U dopuni od 18. siječnja 2022. je vještak naveo da je kretanje vozila osiguranika tuženika vidljivo i na snimci nadzorne kamere, ali nejasno. Priložen je snimak trenutka nesreće u položaju vozila osiguranika tuženika na lijevoj voznoj traci sjevernog kolnika Selske ceste. Za slučaj kretanja vozila osiguranika tuženika srednjom prometnom trakom, za što ne postoje nikakvi materijalni dokazi, proizašlo bi da je do naleta vozila osiguranika tuženika na oštećenog uslijedilo u produžetku srednje prometne trake, u položaju tužitelja na oko: Sp = 5 m sjevernije od južnog ruba kolnika, u koji je položaj tužitelj došao nakon kretanja preko kolnika te bi proizašlo da se u trenutku stupanja tužitelja na kolnik, vozilo osiguranika tuženika nalazilo istočnije od mjesta naleta za oko: Zn = 45 m, na kojoj je udaljenosti osiguranik tuženika mogao izbjeći nalet na tužitelja i prikočivanjem, pri brzini kojom se je kretao.

11. Saslušan na ročištu dana 11. listopada 2022. vještak je u cijelosti ostao kod svog nalaza i mišljenja i očitovanja te odgovara da je snimka prometne nesreće koja se nalazi u spisu vrlo slabe rezolucije pri čemu se ne mogu točno vidjeti rubovi kolnika na mjestu događaja pa iz tog razloga se na temelju snimke prometne kamere ne može pouzdano utvrditi mjesto naleta vozila osiguranika tuženika na tužitelja , kao što nije niti moguće isključiti mogućnost da je do naleta na tužitelja došlo i na srednjoj prometnoj traci kolnika Selske ulice. Na snimci je samo skretanje vozila ulijevo nakon naleta na tužitelja. Na mjestu nezgode nije pronađen nijedan materijalni trag na temelju kojeg bi se moglo zaključiti o mjestu naleta , a karakterističan je položaj zaustavljanja vozila osiguranika tuženika nakon nesreće uz lijevi rub kolnika, koji se nalazi u produžetku lijeve prometne trake Selske ulice, pa je to razlog što je u nalazu i mišljenju računao sa naletom vozila osiguranika tuženika na tužitelja u lijevoj prometnoj traci. Tehnički nije moguće isključiti ni mogućnost da je vozilo osiguranika tuženika skrenulo do mjesta zaustavljanja i iz srednje prometne trake, ali je to manje vjerojatno. Vozilo osiguranika tuženika bilo je u vidnom polju tužitelja prilikom stupanja tužitelja na kolnik i to u obje varijante. Mišljenje je da se nalet nije dogodio u krajnje desnoj traci. Put od 50 metara vozilo osiguranika tuženika prevalilo je u vremenu od oko 4 sekunde kroz koje vrijeme su pješaci prevalili put odnosno prvi pješak od 5,6 metara. Cesta je široka 10,6 metara što prilično odgovara polovici širine kolnika, a za ovu procjenu nema tehničkih parametara, ona je dana prema iskazu osiguranika tuženika.

12. U Nalazu i mišljenju od **.**.2021. dr. FM utvrdio je da ozljede (krvni podljev i rana razderotina mekog oglavka tjemeno desno, rana razderotina desne uške, oguljotine lijevog obraza, oguljotine lijeve šake, poprečni prijelom središnjeg dijela desne kosti, viševerni prijelom središnjeg dijela desne goljeniočne kosti, poprečni, s pomakom u stranu za širinu kosti, prijelom vanjske kvrge desne goljenične kosti, ozljeda vanjske pobočne sveze desnog koljena) stoje u uzročno posljedičnoj vezi s predmetnom prometnom nesrećom. Tužitelj je u trenutku naleta bio u nadolazećem vozilu okrenut desnom bočnom stranom tijela, u iskoraku desnom stajnom nogom. Ovakav naletni položaj sugerira nailazak vozilu s lijeve strane. Dinamika naleta odgovora potpunom čelnom naletu. Primarni kontakt uspostavljen je između desne potkoljenice tužitelja i prednjeg dijela vozila, do vjetrobranskog stakla o koje je udario glavom, na što se nadovezalo nabacivanje tijela na prednji dio vozila, a potom odbačaj i pada tijela na kolnik ispred mjesta naleta promatrano u smjeru kretanja vozila. Naletna brzina je, sa sudskomedicinskog gledišta, mogla iznositi oko 45 km/h.

13. Radi utvrđivanja štete, njezinog opsega i okolnosti koje utječu na opravdanost naknade štete, provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku specijalistu kirurgu dr. ĐM koji je izvršio uvid u cjelokupni spis i dostavljenu medicinsku dokumentaciju te je detaljno opisao tijek liječenja i klinički pregled tužitelja.

Vještak je utvrdio da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio višestruki prijelom desne goljenične kosti, prijelom desne lisne kosti, natučenje glave, gnječno razderanu ranu tjemena desno, gnječno razderanu ranu desne uške, ogrebotine lijevog obraza i ogrebotine lijeve šake.

Tužitelju je u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno tjelesno i duševno zdravlje. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo, odnosno mogle su se ocijeniti posljedice predmetnog ozljeđivanja – nakon kontrole kirurga – 21. 02. 2020. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 6 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 15 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 90 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti.

Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 3 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 8 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 28 dana.

U navedenom štetnom događaju tužitelj jer zadobio višestruki prijelom desne goljenične kosti, prijelom desne lisne kosti, natučenje glave, gnječno razderanu ranu tjemena desno, gnječno razderanu ranu desne uške, ogrebotine lijevog obraza i ogrebotine lijeve šake. Navedena ozljeda desne noge i to u području desnog koljenja a i desnog gležanjskog zgloba dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od ukupno realno 16% koja se očitije u ograničenoj pokretljivosti desnog koljena i desnog gležanjskog zgloba te bolovima u desnom koljenu i desnom gležanjskom zglobu kod dužeg stajanja, hodanje penjanja po stepenicama, hoda po neravnom terenu, kod izvođenja čučnjeva.

Tužitelj je u vrijeme štetnog događaja imao 22 godine, po zanimanju je bio student je je navedeno ozljeđivanje utjecalo na njegov svakodnevni život radi dužeg cijeljenja prijeloma desne potkoljenice, duge upotrebe štaka te mu je tijekom liječenja bila ograničena pokretljivost, nemogućnost bavljenja sportom, te prema anamnestičkim podacima danim tijekom kliničkog pregleda kod vještaka nakon štetnog događaja udebljao se oko 22 kg.

Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 3 sata dnevno, zatim radi dugotrajne upotrebe podlaktičnih štaka tuđa pomoć 90 dana po 2 sat dnevno, te još 120 dana po 1 sat za uobičajene kućanske poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Upotreba podlaktičnih štaka bila je do 21.02.2020.

Na desnom uhu – iza uha ožiljak dužine oko 5 cm u boji okolne kože – vidljiv kada se gleda područje iza uha. Lijeva šake – ožiljak u području I MCP zgloba dva ožiljka dužine oko 3 cm a u visini III MCP zgloba jedan ožiljka dužine oko 2 cm u boji kože – vidljivi kada se gleda šaka tužitelja s udaljenosti od 1 metra . Ožiljak u području desne potkoljenice dužine oko 28 cm bjelkaste boje, ožiljak s unutrašnje strane gležanjskog zgloba dužine oko 3 cm širine oko 1,5 cm. Na desnoj petnoj kosti – promjena boje kože s unutrašnje i vanjske strane promjera oko 2 mm tamne boje. – Navedeni ožiljci su vidljivi kada ne nosi duge hlače. Sveukupno opisani ožiljci predstavljaju naruženja na granici između lakog i srednjeg stupnja naruženja.

14. Tuženik je tako izrađeni Nalaz i mišljenje podnio prigovore u podnesku od 13. svibnja 2024., na što se vještak očitovao u svom iskazu na ročištu 23. siječnja 2026. pri čemu je ostao kod svojeg nalaza i mišljenja od 16. ožujka 2024. Tužitelj je u trenutku štetnog događaja imao 22 godine (1997. godište), te s obzirom na njegovu životnu dob kao i učinjenu dijagnostičku obradu – RTG snimke kao i vrstu ozljede koju je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio mogu sa velikom vjerojatnošću iskazati da kod tužitelja nisu postojale degenerativne promjene koje bi utjecale na procjenu smanjenja životnih aktivnosti. Nema podataka u medicinskoj dokumentaciji kao niti na RTG snimkama i EMST obradi desne potkoljenice da postoje degenerativne promjene odnosno da postoji neka ranija ozljeda ozlijeđene desne noge. To su elementi gdje sa velikom vjerojatnošću možemo iskazati da ne postoje degenerativne promjene ranije traume ili bolesti desne noge.

Na pitanje temeljem koje medicinske dokumentacije odnosno objektivnih dijagnostičkih pretraga su utvrđene posljedice navodim da je tijekom liječenja tužitelj u više navrata učinio RTG obradu ozlijeđene noge inicijalno ICT noge. Uvidom u kompletnu medicinsku dokumentaciju, tijek i način liječenja te klinički pregled tužitelja kod vještaka utvrđene su trajne posljedice zadobivenog ozljeđivanja. Metoda koja je upotrjebljena pri izradi nalaza i mišljenja je uvid u postojeću medicinsku dokumentaciju koja je dostavljena u spis, te klinički pregled tužitelja. To su elementi koji su utjecali na posljedicu davanja ocjene trajnih posljedice predmetnog ozljeđivanja.

Ocjena bolova i straha temeljena je na zadobivenim ozljedama, radilo se o višestrukom prijelomu desne goljenične kosti kao i prijelomu desne lisne kosti, dakle radilo se o prijelomu obje kosti potkoljenice. Također je zadobio veći broj gnječno razdernih rana koje su opisane kao i oguljotine po tijelu. Dužina i način liječenja utjecali su na procjenu kako trajanja intenziteta bolova tako i straha. Uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo je kako se tužitelj pridržavao uputa liječnika te da je postojao odgovarajući hodogram vezan za tretiranje zadobivenih ozljeda. Što se tiče pitanja o procjeni bolova jakog intenziteta u trajanju od 6 dana navodim da su bolovi iskazani sumarno, dakle jasno je da bolovi ne traju u kontinuitetu 24 sata nego se oni iskazuju sumarno što je navedeno u pisanome nalazu, uzimajući u obzir zadobivene ozljede, dužinu bolničkog liječenja te opis svih zadobivenih ozljeda te kasnije liječenje nakon napuštanja bolnice smatram da je procjena bolova jakog intenziteta od 6 dana primjerena obzirom na težinu zadobivenih ozljeda. Na pitanje da li je dužina bolničkog liječenja te primjena analgetika utječe na procjenu bolova jakog intenziteta navodim kako sam u pisanom nalazu i mišljenju citirao dužinu bolničkog liječenja kao i primjenu analgetika te sam to uzeo u obzir pri procjeni bolova kako jakog tako srednjeg i manjeg intenziteta.

Na pitanje koje su ozljede participirale u procjeni smanjenja životnih aktivnosti navodi kako je u pisanom nalazu i mišljenju isto navedeno.

Na pitanje koliko postotaka otpada na ograničenu pokretljivost koljenog zgloba, a koliko na ograničenu pokretljivost gležanjskog zgloba navodim da se u stvari radi o jednoj ozljedi prijelomu potkoljenice koja je dovela do ograničene pokretljivosti dva susjedna zgloba, te nije moguće razlučiti u određenim postotcima koliko otpada na ograničenu pokretljivost koljena, a koliko na gležanjski zglob. Pri procjeni smanjenja životnih aktivnosti uzeo je u obzir njegovu životnu dob vezano za moguće degenerativne promjene.

15. Iz iskaza tužitelja i svjedoka suglasno proizlazi da je tužitelj prelazio predmetni dio pješačkog prijelaza dok je na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo za pješake, a zeleno svjetlo za motorna vozila, da je tužitelj bio alkoholiziran, da je do udara došlo na pješačkom prijelazu te navodi da je nailazak vozila i pješaka bio vidljiv drugim sudionicima jer se iskazi osiguranika tuženika i svjedoka RM u tom dijelu podudaraju, pa je stoga sud iskaze tužitelja i svjedoka u tom dijelu ocijenio kao istinite i vjerodostojne obzirom se isti međusobno potvrđuju u prethodno opisanom dijelu, kao i tvrdnja tužitelja da se nije vraćao unatrag (ulijevo), jer je navedena tvrdnja u suglasnosti s materijalnim dokazima u spisu (medicinska dokumentacija) odnosno iz provedenog vještačenje proizlazi da tužitelj ima ozljede koje odgovaraju naletu vozila na desnu stranu tijela tužitelja. Stoga tvrdnja osiguranika tuženika da je tužitelj započeo radnju vraćanja unatrag (ulijevo) nije ocijenjena kao istinita.

16. Na provedeno vještačenje po dr. G stranke nisu imale prigovore, te je sud isti prihvatio kao stručan i objektivan jer je jasno obrazložen, pregledan i razumljiv, iznesen na temelju relevantne prometne odnosno policijske dokumentacije te medicinske dokumentacije.

U odnosu na provedeno medicinsko vještačenje po dr. K sud je nalaz i mišljenje u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan budući da je nalaz pregledan i razumljiv, izrađen na temelju dostavljene medicinske dokumentacije i kliničkog pregleda tužitelja te navođenja argumentiranih razloga, kao i jasnog otklanjanja iznesenih prigovora.

17. Tužitelj je na ročištu 23. siječnja 2026. predložio određivanje novog prometnog vještačenja na okolnost dinamike štetnog događaja iz razloga što je prijašnji vještak izvještačio dvije varijante mjesta sudara (lijeva i desna traka) i obzirom je tijekom predmetnog postupka vještak dipl. ing. Z. Ivašić preminuo, pa se utvrđenja istog više ne mogu ispitivati.

Navedeni dokazni prijedlog tužitelja sud je odbio iz razloga jer je naveden i vještak dipl. ing. Z. Ivašić otklonio prigovore tužitelja jasnim, argumentiranim i detaljnim navodima, ostavši u cijelosti pri izrađenom Nalazu i mišljenju, te kao takav stručan i objektivan, a posebice uzevši u obzir da je vještak utvrdio da je vozilo osiguranika tuženika bilo u vidnom polju tužitelja prilikom stupanja tužitelja na kolnik i to u obje varijante, kao i činjenice da tužitelj priznaje suodgovornost od 40% (s obzirom na alkoholiziranost i crveno svjetlo za pješake u trenutku naleta vozila na pješaka), a posebice uzevši u obzir da tužitelj nakon saslušanja vještaka dipl. ing. Z. Ivašića nije predlagao novo vještačenje, i to izričito u podnesku od 9. siječnja 2025. već tek pri kraju dokaznog postupka. Sama činjenica da točno mjesto naleta (koje je nesporno na pješačkom prijelazu) u odnosu na lijevu ili srednju traku za vozila, vještak nije mogao sa sigurnošću niti većom vjerojatnošću utvrditi, jer za isto ne postoje materijalni tragovi niti je isto moguće utvrditi pregledom priležeće snimke, nije od utjecaja za ocjenu dinamike a time i ocjenu odgovornosti sudionika prometne nesreće.

18. Pored toga, u svakom slučaju još jedno vještačenje doprinijelo bi odugovlačenju postupka i povećanju troškova, a sve u suprotnosti s odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a, pa je slijedom svega navedenog daljnji dokazni prijedlog valjalo odbiti. Slijedom navedenog, sud je ocijenio dinamiku štetnog događaja i odgovornost ne cijenivši posebno u kojoj je traci došlo do naleta vozila na pješaka.

19. Naime, odredbom čl. 130. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne Novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 44/22) propisano je da je na obilježenome pješačkom prijelazu na kojem se prometom pješaka upravlja prometnim svjetlima za pješake, odnosno na raskrižju, pješak je dužan postupiti prema tim znakovima, dok je člankom 38. određeno da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik. Kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza.

20. U citiranim odredbama ogleda se odgovornost tužitelja kao pješaka (koji je prelazio pješački prijelaz dok je bilo crveno svjetlo, a da nije obratio pažnju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se približavaju) i osiguranika tuženika kao vozača motornog vozila (koji nije pravodobno zaustavio vozilo ispred pješačkog prijelaza) i to u omjeru od 40% suodgovornosti tužitelja kao pješaka, a što je tužitelj i priznao.

21. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje ZOO-a) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Temeljem čl. 1085. i 1095. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu ZOO-a) u vezi s čl. 1046. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti kao i naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege.

22. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje fizičkih bolova, pretrpljeni strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 16%, ali i sve osobitosti konkretnog slučaja, životnu dob tužitelja (rođen 1997. godine), a posebice činjenice da se u ovom predmetu radi o većem broju povreda (povreda poprečnog prijeloma središnjeg dijela desne kosti, viševerni prijelom središnjeg dijela desne goljenične kosti, poprečni, s pomakom u stranu za širinu kosti, prijelom vanjske kvrge desne goljenične kosti, ozljeda vanjske pobočne sveze desnog koljena tužitelja), a koja će povrede ograničavati tužitelja u svakodnevnom obavljanju posla te i čak svakodnevnih radnji, sud je ocijenio da tužitelj temeljem čl. 1100. ZOO-a ima pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 8.200,00 eura.

23. Na temelju nalaza i mišljenja sudskih vještaka utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 321 sata, a među strankama nije sporno da su tužitelju potrebnu pomoć pružali članovi obitelji, dok u predloženu cijenu jednog sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 3,32 eura po tužitelju tuženik nije osporavao.

Slijedom navedenog, tužitelj po toj osnovi ima pravo na naknadu u traženom iznosu od 1.065,72 eura.

24. Imajući u vidu priznatu (utvrđenu) suodgovornost tužitelja od 40%, tuženik je dužan tužitelju isplatiti preostalih 5.559,43 eura s osnova pravične novčane naknade neimovinske štete i naknade za tuđu pomoć i njegu.

25. Nadalje, tužitelj ima pravo i na zateznu kamatu sukladno odredbi čl. 29. st. 1. u svezi s čl. 1086. ZOO-a, te čl. 12. st. 1. i st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/15, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14), a koji se primjenjuje na predmetni slučaj, pa kako je tužitelj zateznu kamatu zatražio od dana primitka odštetnog zahtjeva po tuženiku (a koji datum kao datum primitka odštetnog zahtjeva tuženik nije sporio tijekom postupka) ista mu je tako i dosuđena.

26. Nadalje, odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na čl. 154. st. 5. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku je odmjeren sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa).

Tužitelju je stoga priznat trošak odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 32. Tarife), trošak sastava tužbe (Tbr. 7. toč. 1. Tarife), trošak sastava podnesaka od 5. travnja 2021., 11. studenog 2021., 14. travnja 2022. i 18. travnja 2024. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) te trošak zastupanja na ročištima 18. ožujka 2021., 18. svibnja 2021., 11. listopada 2022., 17. listopada 2024., 23. siječnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), svaka radnja u iznosu od 100 bodova, kao i trošak ročišta za objavu u iznosu od 50 bodova, uzevši u obzir da vrijednost 1 boda iznosi 2,00 eura , uz pripadajući pdv od 25%, dakle ukupno iznos od 2.750,00 eura.

Ostale radnje nisu priznate jer su ocjenjene da nisu bile potrebne u smislu čl. 155. ZPP-a (trošak sastava podnesaka od 16. ožujka 2021., obzirom je priznat sastav podneska od 5. travnja 2021. koji je sadržajno isti, podnesaka od 13. svibnja 2022., 31. ožujka 2023. i 9. siječnja 2025., 14. travnja 2025. i 25. rujna 2025. obzirom isti predstavljaju požurnice i ponavljanje navoda istaknutih tijekom postupka), dok trošak ročišta za objavu nije priznat jer na isto punomoćnik nije niti pristupio.

Navedenom iznosu pridodan je trošak vještačenja u visini od 199,08 eura i 199,08 eura, trošak dolaska vještaka na ročište u iznosu od 33,18 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 57,07 eura i presudu u iznosu od 114,14 eura, što ukupno čini iznos od 3.352,55 eura.

27. U odnosu na zatražene troškove tuženika za povučeni dio tužbenog zahtjeva, valja reći kako je sud isti ocijenio neosnovanim obzirom da s time u vezi za tuženika nisu nastali nikakvi posebni troškovi, sve primjenom čl. 155. ZPP -a.

28. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja presude do isplate.

U Zagrebu, 4. ožujka 2026.

Sutkinja:

Natalija Horvatić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u četiri istovjetnih primjeraka u roku od 15 dana od dana objave presude.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku