Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7, Rijeka

Poslovni broj R1-186/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci po sucu Marku Maljevcu, u izvanparničnom postupku predlagatelja ĐL OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupanog po punomoćniku i odvjetniku Dajani Sabol iz Rijeke protiv protustranke KL OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] zastupanog po punomoćniku i odvjetniku Goranu Crnkoviću iz Rijeke, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 06. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica u suvlasništvu predlagatelja ĐL u 1/2 i protustranke KL u 1/2 dijela na nekretnini označenoj kao:

katastarska čestica [katastarska čestica] upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Rijeka Općinskog suda u Rijeci u naravi ĆL dvorište površine 569 m2, kuća, k.b.32 površine 117, pomoćna zgrada površine 10 m2, ukupne površine 696 m2,

civilnim razvrgnućem - prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima.

II. Nalaže se protustranci KL predlagatelju ĐL naknaditi troškove ovog postupka u iznosu od 666,34 eura u roku od 15 (petnaest) dok se u preostalom dijelu zahtjev predlagatelja za naknadu troškova postupka odbija kao neosnovan te se kao neosnovan odbija zahtjev protustranke za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 15. 01. 2021. podnio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine označene u izreci, tada katastarska čestica broj [katastarska čestica] površine 181 četvornih hvati upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] katastarske općine [katastarska općina].

1.2. Predlaže da se razvrgnuće provede etažiranjem i podjelom okućnice sukladno Ugovoru o reguliranju međusobnih prava i obveza od 09. 12. 2006. uz napomenu da je isti djelomično realiziran, odnosno da protustranka odbija prema ugovoru sagraditi stubište s istočne strane i koristi stubište koje je pripalo predlagatelju što uzrokuje sukobe.

1.3. Uz prijedlog je dostavljen izvadak iz zemljišne knjige, katastarski plan i spomenuti ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza.

1.4. S obzirom da je prijedlog podnesen prije 10. 6. 2023. sukladno članku 119. stavku 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/2023, dalje: ZIP) na ovaj postupak primjenjuju se pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 45/34, Narodne novine broj 73/91, dalje: ZSVP).

2. Protustranka je u odgovoru na prijedlog navela da su se stranke suglasile etažirati kuću i podijeliti okućnicu, a da do etažiranja nije došlo zbog protivljenja predlagatelja. Protustranka da je došla do saznanja da bi izgradnja stubišta za pristup prvom katu poremetila statiku cijele zgrade. Ne protivi se razvrgnuću, ali etažiranjem i podjelom okućnice, protivi se izgradnji stubišta za pristup prvom katu i želi da se u ovom postupku riješi problem vlage koja probija s balkona.

3. Na ročištu 20. 4. 2021. je protustranka iskazala da neće postupiti o članku 2. stavku 1. Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obveza , odnosno izgraditi istočno stubište, i da smatra da je u tom smislu nastupila zastara ispunjenja njene obveze iz ugovara, predlagatelj je svoj prijedlog izmijenio predlažući civilno razvrgnuće

4. Rješenjem poslovni broj R1-14/2021 od 03. 02. 2022. određeno je civilno razvrgnuće predmetne nekretnine.

5. Rješenjem Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-373/2022 od 12. 7. 2022. prvostupanjsko rješenje je ukinuto i predmet vraćen na ponovni postupak. Sud pritom zaključuje da stranke, iako su zaključile Ugovor o reguliranju međusobnih prava i obveza u pogledu predmetne nekretnine, nisu postigle valjani sporazum o diobi, a niti valjani sporazum o načinu razvrgnuća suvlasničke zajednice slijedom čega je sud bio dužan nekretninu, ako je to bilo moguće, podijeliti geometrijski pa tek u suprotnome, ako nađe da geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno ne umanji vrijednost iste, postupiti po članku 50. stavku 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14 i 81/15, dalje: ZVDSP).

5. Radi pravilnog i potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka proveo dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušanjem stranaka, odnosno uviđajem i vještačenjem kako je to obrazloženo u nastavku.

5.1. Iz Ugovora o reguliranju međusobnih prava i obveza od 09. 12. 2006. slijedi da su suvlasnički omjeri stranaka nesporni, dogovoreno je da prvi kat zgrade i istočna polovica prizemlja pripadnu protustranci KL, a predlagatelju ĐL drugi kat zgrade i zapadna polovica prizemlja. Pristup na oba kata je moguće stubištem na zapadnom dijelu koje će pripasti ĐL dok se ČL obvezuje do 31. 12. 2009. sagraditi drugo stubište s istočne strane za pristup prvom katu. Dioba okućnice nje precizno definirana, ali su precizirani načini korištenja zgrade i izvođenja daljnjih radova.

5.2. Predlagatelj ĐL u svom iskazu 06. 10. 2021. precizira u odnosu na podjelu okućnice da mu je trebao pripasti šrafirani dio na skici na listu 10, a protustranci dio okućnice koji nije šrafiran. On da je pristao na etažiranje uz uvjet izgradnje stubišta s istočne strane za potrebe protustranke. Ne želi da dijele zapadno stubište, želi zasebne ulaze i da se potpuno odvoje.

5.3. Protustranka KL u svom iskazu 06. 10. 2021. obrazlaže da na nekretnini postoje 2 stana u prizemlju i po jedan na svakom katu te da je pustio predlagatelja da bira koje stanove želi. On da nije pristao na premještanje stubišta uz premještanje kupaone jer da se radi o investiciji koju si ne može priuštiti. Ugovor da nije pisao, već predlagatelj koji mu ga je donio na potpis dok je bio na psihijatriji u bolnici i da ga nije čitao. On da nije angažirao geodeta koji je sačinio prijedlog podjele okućnice, ni u kojem slučaju ne pristaje na civilnu diobu: Nije htio potpisati etažni elaborat na temelju kojeg ne bi mogao koristiti postojeće stepenice.

5.4. Predlagatelj je u spis dostavio i tehničku dokumentaciju za predmetnu zgradu sačinjenu u vrijeme izgradnje odnosno po dovršetku 1978.

5.5. Na uviđaju je utvrđeno da se na predmetnoj čestici na lazi kuća s pomoćnom zgradom i pomoćnom građevinom. Da se na prizemlju nalaze 2 stana te po jedna na svakom katu. Kuća da se ne može etažirati u izostanku dokumentacije o njenoj legalnosti.

5.6. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Milke Kosanović slijedi da predmetna nekretnina identificirana kao je upisana u zemljišnoj knjizi, a po opisu radi se o zgradi s 4 stana i pomoćnom zgradom sa sjeveroistočne strane i sve međe dvorišta nisu definirane, odnosno vidljivo istaknute. Postoje dva pristupa od koji je onaj iz smjera sjevera teži zbog visinske razlike i pada teretna.

5.7. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Denisa Marušića slijedi da predmetna kuća nije etažirana i da postoji zabilježba da za pomoćnu zgradu nije priložena uporabna dozvola, usklađeno je zemljišnoknjižni i katastarsko stanje. 05. 02. 1964. predmetna zgrada s pomoćnim zgradom nije bila ucrtana. U novom katastarskom planu 14. 12. 2023. nije ucrtana stambena zgrada kakva je u naravi odnosno dograđeni dijelovi stana 2 u istočnom dijelu prizemlja pa time stanje nije usklađeno ni s upisom u zemljišnoj knjizi.

5.7.1. Etažiranje prema suvlasničkim dijelovima da nije moguće jer predmetna zgrada s pomoćnom zgradom nije legalna i sukladno tome nije u cijelosti ucrtana u katastarski plan.

5.7.2. Geometrijska dioba da nije moguća s obzirom na prirodu nekretnine, česticu sa stambenom zgradom sa 4 stana sa zasebnim ulazima po etažama od kojih 3 stana imaju i pripadke.

5.7.3. Moguće je civilno razvrgnuće, a predmet diobe procijenjen je na 480.832,00 eura.

5.8. Protustranka KL je u podnesku od 09. 02. 2024. dao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke jer da zaključak o nemogućnosti etažiranja zbog nelegalnosti građevine nije utemeljen, a procijenjena vrijednost da je preniska.

5.8.1. Stalni sudski vještak Denis Marušić je u svom odgovoru na primjedbe ustrajao na danom nalazu i mišljenju u smislu nemogućnosti geometrijske diobe, odnosno etažiranja kao i procjene vrijednosti nekretnine.

5.9. Na ročištu 09. 7. 2025. protustranka je u bitnome istaknula da je među strankama dioba provedena sklapanjem ugovora 2006.

5.10. Na ročištu 09. 02. 2006. protustranka ističe da nema uvjeta da se udovolji prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice procjenom i prodajom nekretnine tj. civilnom diobom jer da su se stranke već davno složile i o tome sačinile ugovor što kome pripada od navedene nekretnine te je na taj način i koriste i posjeduju. Daje na uvid rješenje Općine Rijeka Sekretarijata za upravno-pravne i inspekcijske poslove broj UP/I-03-14327/1-1978 od 18. 11. 1978., odnosno o uporabnoj dozvoli za navedenu nekretninu zajedno sa zapisnikom komisije za tehnički pregled iz kojeg rješenja i zapisnika da je vidljivo da se radi o nekretnini s dva trosobna stana, a što u naravi predstavlja prvi i drugi kat navedene nekretnine, i trosobnim stanom u prizemlju koji je po strankama podijeljen na dvije samostalne stambene cjeline koje sada u naravi posjeduju. Nalaz i mišljenje vještaka, tj. zaključak da se radi o bespravno sagrađenom objektu, da ne odgovara istini. Protustranka da je bila spremna sagraditi poseban ulaz preko svojeg dijela suvlasništva na prvi kat nekretnine koju koristi, a što da je predlagatelj odbio. Ovdje da je više nego moguće da se navedena nekretnina podijeli fizičkim putem pri čemu suvlasnički udjeli niti dijelovi koji se koriste po objema strankama nisu upitni tijekom cijelog postupka. Vlada da je na sjednici 14. 01. 2026. usvojila prijedlog izmjena i dopuna zakona o "legalizaciji" koji je upućen u saborsku proceduru pa da je i stoga moguće izvršiti etažiranje objekta. Alternativno da ukoliko postoji spor o suvlasničkim omjerima i načinu uporabe predmetne nekretnine može uputiti predlagatelja u odgovarajući parnični postupak.

5.11. Predlagatelj smatra da stranke nisu postigle dogovor o načinu razvrgnuća. Ugovor koji su stranke davno sklopile nije ispoštovan od strane protustranke u vidu izgradnje stepenica te stoga suvlasnička zajednica između stranaka nije moguća pa se stoga ustraje kod prijedloga za razvrgnuće civilnom diobom. U odnosu na rješenje od 18. 11. 1978. da se vještak u svom nalazu iscrpno osvrnuo te je utvrdio da geometrijska dioba te razvrgnuće suvlasništva uspostavom etažnog vlasništva nije moguća stoga da su svi prigovori izneseni od strane protustranke već i ranije izneseni i u ovom trenutku suvišni te usmjereni jedino na odugovlačenje postupka . Što se tiče stupanja na snagu izmjena dopuna zakona o "legalizaciji" da nije trenutno nije na snazi, nema informacija o tome kada će biti niti koje uvjete će on određivati, i da je za ovaj postupak nebitan budući je vještak utvrdio da etažiranje nije moguće jer istome treba prethoditi legalizacija objekta, a što stranke uvijek mogu učiniti. Nema spora o suvlasničkim dijelovima stranaka.

5.12. Iz izvatka iz zemljišne knjige slijedi da su stranke suvlasnici predmeta diobe kako je opisan u izreci.

6. Ocjenom svih dokaza zasebno i zajedno i na temelju rezultata provedenog postupka sud smatra da je prijedlog za civilno razvrgnuće osnovan.

7. Člankom 47. stavkom 1. ZVDSP određeno je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

7.1. Člankom 50. ZVDSP određeno je da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu članka 50. stavka 1. ZVDSP sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako takva nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

7.2. Slijedom navedenog civilno razvrgnuće suvlasničke zajednice je kao krajnja opcija suštinski uvijek moguće i dopušteno.

8. Sud nalaz i mišljenje vještaka Denisa Marušića prihvaća kao stručno i vjerodostojno te nema razloga sumnjati u mišljenje vještaka da geometrijska dioba predmetne nekretnine sukladno suvlasničkim omjerima nije moguća imajući u vidu iste kao i narav stambene zgrade kao ni etažiranje koje nije dopušteno zbog nelegalnosti građevine.

8.1. Predmetna građevina je izvjesno bila legalna18. 11. 1978., kada je izdano rješenje na koje se protustranka poziva, ali je i intervencijama protustranke u smislu dogradnji postala nelegalnom, a o čemu se vještak detaljno očitovao.

8.2. Iz provedenog postupka ne slijedi da su stranke od početka postupka nadalje poduzele niti jedan korak k legaliziranju predmetne građevine, niti na to upiru, pa sud nema razloga vjerovati da bi tome bilo tako ubuduće ako i kada prijedlog zakona na koji upire protustranka bude prihvaćen. Pritom upravo zbog nepostojanja zakona ostaje nejasno da li će tako izmijeni zakon biti primjenjiv na predmet diobe. U konačnici to bi značilo daljnje odugovlačenje postupka do dovršetka postupka legalizacije koja ovisi o suradnji stranaka, a sada na temelju zakona koji nije ni donesen.

8.4. I po ocjeni suda cjelokupno ponašanje protustranke je usmjereno na odugovlačenje postupka i opstruiranje prava suvlasnika na razvrgnuće počevši od ničim dokazanih tvrdnji o navodnom podmetanju ugovora iz 2006. na potpis za vrijeme navodnog liječenja u bolnici do činjenice da je protustranka taj ugovor potpisala u dva navrata 09. 12. 2006. i ponovno 01. 02. 2007. u odnosu na članak 5. što bi značilo ili da je bila na višemjesečnom liječenju o čemu nema dokumentacije u spisu ili na barem dva sukcesivna liječenja o čemu isto tako ne dostavlja dokaz. Potom na inzistiranju na odbijanju ispunjenja obveze iz članka 2. stavka 1. ugovora o izgradnji stepenica do sada tvrdnji da bi ipak sačinio zaseban ulaz u svoj dio nekretnine koji sada 5 godina od početka postupka, iz nekog razloga, protustranka ne smatra ugrožavajućim za statiku kao na početku postupka. Konačno tu je i ničim utemeljeno inzistiranje na mogućnosti etažiranja nelegalne građevine protivno nalazu i mišljenju vještaka, odnosno suštinski pozitivnim propisima.

8.5. Ovdje nema spora o suvlasničkim omjerima, nema spora tko koristi koji stan, "spor" postoji samo u tome da predlagatelj želi razvrgnuće suvlasništva koje mu ne odgovara, a da protustranka čini sve što je moguće da do toga ne dođe ne nudeći niti jedno prihvatljivo i na zakonu utemeljeno rješenje za razvrgnuće suvlasništva osim inzistiranja na etažiranju koje je zbog nelegalnosti građevine nedopušteno i time nemoguće pri čemu nije učinjen ni jedan korak od početka postupka da se građevina legalizira i time etažiranje omogući.

8.6. Suprotno stavu protustranke na posljednje održanom ročištu, među strankama nema sporazuma o diobi, o tome je stav zauzeo i drugostupanjski sud, upravo suprotno, sporazum u cijelosti izostaje.

8.7. Primjedbe u odnosu na procijenjenu vrijednosti nekretnine, osim što ih je vještak otklonio, sud nije posebno razmatrao s obzirom da nitko od stranaka ne nudi razvrgnuće isplatom, a ne postoji osnova na temelju koje bi ga sud mogao odrediti.

9. Slijedom navedenog, a da u smislu članka 50. ZVDSP etažiranje predmetne nekretnine nije dopušteno jer je protivno strogim zakonskim odredbama, da nema sporazuma stranaka o načinu razvrgnuća, da nitko ne predlaže razvrgnuće isplatom niti se ono temelji na pravnom poslu ili zakonu i da nekretninu nije moguće podijeliti geometrijski, što je utvrđeno provedenim vještačenjem, sud je odlučio da se predmet razvrgnuća proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima tj. provede civilno razvrgnuće koji oblik razvrgnuća je kao ultimativni načelno uvijek dopušten.

10. Člankom 54. ZVDSP određeno je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije. § 20. stavkom 1. i 4. ZSVP određeno je da ako tim zakonom nije što drugo naređeno, u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden. Sud može po prijedlogu jedne stranke naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika, koje je prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom.

10.1. Dakle, suvlasnici snose troškove razvrgnuća suvlasničke zajednice razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima. To se odnosi na troškove koji su nužni za donošenje odluke o razvrgnuću, u pravilu je to trošak vještačenja.

10.2. S osnova vještačenja pravomoćnim rješenjima stalnom sudskom vještaku Milki Kosanović isplaćeni je iznos od 199,80 eura, a Denisu Marušiću 1.132,88 eura, ukupno 1.332,88 eura koji iznos je predujmio predlagatelj.

10.3. Stoga je protustranka, sukladno svom suvlasničkom omjeru od 1/2, dužna predlagatelju platiti ukupno 666,34 eura.

10.4. U preostalom dijelu zahtjevi stranaka za naknadu troškova postupka su neosnovani jer se imajući u vidu § 20. stavak 4. ne može se smatrati da su troškovi zastupanja stranaka nastali neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom suprotne stranke, a u konačnici primjenom tog zakona troškove zastupanja snosi zastupana osoba kako je to određeno § 20. stavkom 1. ZSVP.

11. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Rijeci 06. ožujka 2026.

Sudac

Marko Maljevac

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci u 2 (dva) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dostave prvostupanjskoga rješenja.

DNA:

- pun. predlagatelja;

- pun. protustranke;

PRISTOJBE:

- vrijednost zahtjeva 480.832,00 eura;

- pozvati predlagatelja na plaćanje sudske pristojbe na rješenje uz pogodnost plaćanja još 50% na elektronički dostavljeno rješenje;