REPUBLIKA HRVATSKA

59. P-589/2019-65

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Jeleni Antonić Šego, u pravnoj stvari I- tužitelja STILKER STORE d.o.o. Zagreb, Ilica 429, OIB: 46527722274 i II-tužitelja STIL-KER d.o.o., Zagreb, Ilica 429, OIB: 16187309412, oboje zastupni po punomoćniku Jurici Tončiću, odvjetnik u Zagrebu, Đorđićeva 19, protiv tuženika HOK- OSIGURANJE d.d. Zagreb, Capraška ulica 36, OIB: 00432869176, kojeg zastupa punomoćnica Iva Pezić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. Zagreb, Marulićev trg 2, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, s danom objave 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tuženik je dužan tužiteljima solidarno isplatiti iznos od 21.329,62 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 13. lipnja 2018. pa do 31.prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 01.01.2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja.“

II. Nalaže se I- tužitelju i II tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 6.875,00 eura sa zateznom kamatarom koja teče od 6. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na 01. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. ožujka 2026. do isplate, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode kako je dana 12. lipnja 2018. ok 18,50 h uslijed nevremena došlo do trganja krova zgrade tužitelja i oštećenja na istoj, u vidu kidanja limenog kriva dimenzije cca 25X10 m kojom prilikom je došlo do poplave na prvom katu i prizemlju zgrade, do pucanja dva prozora i razbijanja jednog prozora na prvom katu zgrade tužitelja. Prvotužitelj se u mirnom postupku obratio tuženiku u cilju mirnog rješenja spora obzirom je tužitelj kod tuženika u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja imovine br. 08-0000020354, u kojoj je prvotužitelj ugovaratelj dok je drugotužitelj osiguranik, no međutim isti nije postignut. Navodi kako je u predmetnom štetnom događaju na imovini tužitelja nastala imovinska šteta koju potražuje u ovom postupku zajedno sa pripadajućom zakonsko zateznom kamatom tekućom od dana štetnog događaja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, budući je predmetna polica osiguranja po kojoj tužitelj potražuje naknadu štete istekla prije nastupa osiguranog slučaja. Navodi kako je tužitelj ugovorio osiguranje imovine od požara i nekih drugih rizika za koje je bila je sklopljena polica osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000020354 uz ugovoreno obročno plaćanje premije osiguranja u iznosu od 7.347,75 kn u 6 rata. Kako tužitelj po navedenoj polici nije vršio plaćanja po dospijeću tužitelju je dana 15. siječnja 2018. poslana preporučenom pošiljkom Opomena radi plaćanja dospjele premije osiguranja koja je uručena tužitelju dana 16. siječnja 2018. Naime 4. obrok premije dospijevao je na naplatu 30. studenog 2017., a plaćen je 6. prosinca 2017., nakon plaćanja istog ugovaratelju osiguranja je upućen poziv na plaćanje sljedećeg 5. obroka fakturom broj 109049, a kako isti nije plaćen u dospijeću 30. prosinca 2017. poslana je opomena. Tužitelj nije postupio po navedenoj opomeni i nije platio dospjelu premiju osiguranja slijedom čega je Ugovor o osiguranju raskinut zbog neplaćanja premije u skladu s čl. 22. st. 3. Uvjeta za osiguranje imovine, a koji su sastavni dio predmetne Police. U konkretnom slučaju tužitelj je skratio policu osiguranja u skladu s uvjet ima zbog neplaćanja premije slijedom čega je Ugovor o osiguranju prestao dana 22. veljače 2018. pa predmetna šteta nije i ne može biti u pokriću. I iz liste dospijeće i zatvaranje premije po polici osiguranja razvidno je da tužitelj nije uplatio premiju osiguranja koja je dospjela na naplatu 30. prosinca 2017. kao niti-obrok premije dospjele 30. siječnja 2018. slijedom čega je zbog neplaćanja polica osiguranja skraćena. Ističe kako je navedeno propisano i odredbom čl. 937. st. 3. ZOO-a.

Podredno, ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, budući je osiguranik po Ugovoru o osiguranju STIL-KER d.o.o., pa isti nije uopće ovlašten potraživati naknadu štete niti isplatu temeljem navedene police osiguranja. Također iz dostavljene dokumentacije, potvrde PU Zagrebačke proizlazi kako je šteta nastala na zgradi u vlasništvu STILKER STORE d.o.o., a iz police osiguranja imovine proizlazi kako je isti osiguranik samo za predmet osiguranja pod stavkama 4., 5. i 8. koje u konkretnom štetnom događaju nisu oštećene. Sukladno čl.1. 921. Zakon o obveznim odnosima ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj. Opreza radi osporava se visina štete u utuženom iznosu, a tužitelj nema pravo potraživati iznos štete s PDV-om.

3. Tužitelj je postavio konačni tužbeni zahtjev podneskom od 9. listopada 2025. te obzirom na provedeno građevinsko vještačenje potražuje iznos od 21.329,62 eura sa zakonskim zateznim kamata od 13. lipnja 2018. do isplate. Tuženik se podneskom od 15. listopada 2025. protivio povlačenju, stoga povlačenje nije relevantno za ovaj postupak pa je odlučivano u odnosu na prvotno postavljeni tužbeni zahtjev .

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u potvrdu MUP-a od 15. lipnja 2018. (list 6-7 spisa), policu osiguranja imovine broj 08-0000020354 od 31. kolovoza 2017. (list 10 spisa), dopis – ponuda GT Jura d.o.o. od 16. srpnja 2018. (list 11-12 spisa), potvrdu o predaji preporučene pošiljke i primitku pošiljke (list 23-24 spisa), dospijeće i zatvaranje premije po polici osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000020354 od 01.01.1997. do 31.12.2019. (list 25 spisa), opće uvijete za osiguranje imovine (list 26-36 spis), e-mail od 15. lipnja 2018. (list 49 spisa), dopis Državnog hidrometeorološkog zavoda od 13. prosinca 2019. (list 64-66 spisa), dospijeće i zatvaranje premije po polici osiguranja broj [broj police osiguranja]-0000020354 od 01.01.1997. do 31.12.2020. (list 71 spisa), nalaz i mišljenje od 20. travnja 2022. (list 107-118 spisa), iskaz sudskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević (list 129-132 spisa), iskaz zastupnika po zakonu prvotužitelja FB i iskaz svjedoka ĐB (list 135-137 spisa), dopunu nalaza i mišljenja od 11. rujna 2025. (list 144-151 spisa), iskaz sudskog vještaka Kristine Kantoci Ivanišević (list 168-170 spisa).

5. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete po polici osiguranja imovine broj 08-0000020354 na predmetu osiguranja, zgradi u vlasništvu drugotužitelja, koja šteta je nastala dana 12. lipnja 2018. uslijed nevremena.

7. Među strankama je sporna pasivna legitimacija, aktivna legitimacija, osnova i visina štete. Među strankama nije sporno da je prvotužitelj štetu otklonio i sanirao nastala oštećenja na predmetnom objektu.

8. Uvidom u Policu osiguranja imovine broj 08-0000020354 (dalje: Polica) utvrđeno je da je ista sklopljena između ugovaratelja Stilker store d.o.o. (prvotužitelja) i tuženika kao osiguratelja te je istom osiguranik Stil-ker d.o.o. (drugotužitelj). Osiguranje se odnosi na razdoblje od 31. kolovoza 2017. do 31. kolovoza 2018. Predmet osiguranja je:

1. Građevinski dio poslovne zgrade masivne gradnja dvokatna s uređenim potkrovljem masivne gradnje površine 800 m[2] . Uredske prostorije i izložbene saloni. Jednokatna zgrada konstrukcijski naslonjena na jednokatnu masivne gradnje veličine 360m[2] (maloprodaje i skladište).

2. Reklamni pano na krovu zgrade.

3. Oprema sa svim strojevima i aparatima prema poslovnoj evidenciji firme STIL-KER d.o.o.

4. Oprema sa svim strojevima i aparatima prema poslovnoj evidenciji ugovaratelja STILKER STORE d.o.o.

5. Zalihe robe u izloženim stambenim salonima (pločice, sanitarije…)

DOPUNSKI RIZICI:

Izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi za:

6. objekt pod 1., 7. opremu podstavkom 3, 8. oprema pod stavkom 4 i 9. zalihe pod stavkom 5.

Osiguranik za stavke 4, 5 i 8 je prvotužitelj.

Također iz police je razvidno da se premija plaća u 6 rata time da prva rata iznosi 1.227,75 kn i dospijeva 31. kolovoza 2017. a ostale rate iznose po 1.224,00 kn i dospijevaju 30-tog u mjeseci time da zadnja rata dospijeva 30. siječnja 2018. Sastavni dijelovi Police su Opći uvjeti za osiguranje imovine i Uvjeti za osiguranje od požara i nekih drugih rizika.

9. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije odnosno navode tuženika da je Polica stornirana radi neplaćanja pete rate po dospijeću u smislu odredbi čl. 22. st. 2. Općih uvjeta za osiguranje imovine te čl. 937. st. 3. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 dalje: ZOO) osiguranjima valja prvo ukazati kako je kao nesporno utvrđeno da je tužitelj platio sve rate premije osiguranja time da je petu ratu podmirio 6. ožujka 2018. a posljednju , šestu ratu, 21. lipnja 2018.

10. Prema odredbi čl. 22. st. 3. Općih uvjeta za osiguranje imovine, a koji su sastavni dio predmetne Police, propisano je da ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od 30 dana otkad je ugovaratelju osiguranja uručeno preporučeno pismo s obaviješću o dospjelosti premije, ali s time da taj rok ne može isteći prije nego što protekne trideset dana od dospjelosti premije. Navedeno proizlazi i iz odredbe čl. 937. st. 3. ZOO-a.

11. Uvidom u Informacije o pošiljci na listu 23 spisa kao i u ispis provjere statusa pošiljke broj: RC789210801HR utvrđeno je da je tuženik poslao prvotužitelju pošiljku dana 15. siječnja 2018. koju je prvotužitelj zaprimio 16. siječnja 2018. O navedenom je i Hrvatska pošta dala očitovanjem dopisom od 2. prosinca 2019. kako je provjerom utvrđeno da je u pošti predmetna pošiljka prijemnog broja RC789210801HR zaprimljena dana 15. siječnja 2018.

12. Naime upravo na tuženiku je teret dokaza da je sukladno odredbi čl. 22. st. 3. Uvjeta za osiguranje imovine poslao tuženiku pismo o dospjelosti premije, međutim tuženik nije dostavio dokumentaciju iz kojeg bi bio vidljiv sadržaj pošiljke od 15. siječnja 2018. a tužitelji spore da bi zaprimili od tuženika pismo takvog sadržaja. Nadalje tuženik je zaprimio uplatu na ime pete rate premije po predmetnoj Polici koja je uslijedila u ožujku 2018. godine i nakon toga nije niti vratio prvotužitelju kao ugovaratelju uplaćeni iznos premije niti mu je dao do znanja ikakvim dopisom ili obavijesti da je predmetna Polica stornirana. Dakle samom uplatom premije tuženiku je moglo biti jasno da prvotužitelj smatra da je i dalje polica na snazi te na navedenu uplatu nije reagirao, dakle nije upozorio I-tužitelja da je polica stornirana niti je vratio uplaćeni iznos I-tužitelju.

Nadalje internu dokumentaciju tuženika iz koje je vidljiv zavedeni storno police ovaj sud nije cijenio relevantnom jer je riječ o dokumentu koju je sastavio upravo tuženik , međutim njegovo zaprimanje i zadržavanje dvije preostale rate na ime police a bez vraćanja istih tuženiku ukazuje upravo da tuženik na ovakav način proizvoljno prikazuje svoje interne dokumente.

13. Slijedom navedenog nije osnovan tuženikov prigovor promašene pas ivne legitimacije.

14. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije valja prije svega istaknuti kako je odredbom čl. 929. ZOO-a propisano da ugovorom o osiguranju za tuđi račun ili račun koga se tiče, obvezu plaćanja premije i ostale obveze iz ugovora dužan ispuniti ugovaratelj osiguranja, ali on ne može ostvariti prava iz osiguranja, čak i kad drži policu, bez pristanka osobe čiji je interes osiguran i kojoj ona pripadaju.

Dakle u konkretnom slučaju je razvidno da su prvotužitelj i drugotužitelj kao solidarni tužitelji podigli predmetnu tužbu pa se stoga već time smatra da je upravo korisnik osiguranja (drugotuženik) dao svoj pristanak da i prvotužitelj potražuje kao ugovaratelj osigurninu u smislu odredbe čl. 929. ZOO-a stoga su isti i podigli tužbu kao solidarni vjerovnici. Prema tome nije osnovan niti prigovor nedostatak aktivne legitimacije.

15. Tijekom postupka saslušan je zastupnik po zakonu prvotužitelja FB te iz njegovog iskaza proizlazi kako je na dan predmetnog štetnog događaja 2018. bilo veliko nevrijeme, odnosno oluja koja je odnijela krov sa objekta u kojem su bili u zakupu a kojem je vlasnik drugotužitelj. Dio njihovog ugovornog odnosa bio upravo uvjet da oni kao ugovaratelji sklope policu osiguranja za predmetni objekt te su stoga prijavili nastalu štetu tuženiku. Predstavnici tuženika izašli su na teren i sastavili zapisnik o procjeni nastale štete. Navodi kako je tom prilikom nastala velika šteta, ne samo na objektu nego i okolo, budući da je krov odletio i na susjedna vozila objekta. U međuvremenu su sanirali cijeli objekt radi sprečavanja nastanka daljnje štete i kako bi objekt vratili u funkcionalno stanje. Navodi kako je zadnja rata po toj polici plaćena sa zakašnjenjem, međutim nikakvu opomenu niti raskid ugovora od tuženika nisu dobili. Tuženik im nije vratio iznos te zadnje rate koje je uplaćena sa zakašnjenjem, pa da bi eventualno mogli smatrati da su raskinuli policu. Nakon sanacije predmetnog objekta nastavili su raditi u istom. Ne zna na što bi se odnosila pošiljka HOK-a koju su zaprimili 15. siječnja 2018. Navodi kako mu je u predmetnom štetnom događaju nastala šteta, jer je u konačnici morao sanirati predmetni objekt.

16. Iz iskaza ĐB, prokurista i osnivača drugotužitelja, utvrđeno je kako su prvotužitelj i drugotužitelj sklopili ugovor o zakupu predmetnog prostora kojeg je vlasnik drugotužitelj, te je prvotužitelj bio u obvezi sklopiti policu osiguranja predmetne nekretnine te u konačnici vratiti u stanju u kojem ju je i primio. Tijekom predmetnog štetnog događaja uslijed velikog nevremena odlomljeno je pola nižeg dijela krova predmetne nekretnine koje je odletjelo preko višeg dijela zgrade na parkiralište. Napominje da je krov rađen od betonskih elemenata na koje je stavljena izolacija, potom grede i mineralna vuna i armirana paropropusna folija, te je postavljen lim na štafne i pričvršćen sa zeta vijcima (11,5 cm veličine).Sam procjenitelj tuženika kada je došao rekao je i napisao da je objekt izveden sukladno pravilima struke. Oko nastale štete prvotužitelj je napravio sanaciju objekta i snosio je troškove iste, te je ostao u zakupu i nakon sanacije.

17. Sud je u navedenom dijelu ocijenio iskaze FB i ĐB vjerodostojnima budući su isti logični, životni i uvjerljivi te su u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

18. Tijekom postupka izveden je dokaz građevinskim vještačenjem na okolnost utvrđenja je li predmetna zgrada i krovište izgrađeno sukladno pravilima struke te na visinu štete na istom, na okolnost uzroka nastanka štetnog događaja i uzročno posljedične veze između uzroka štetnog događaja, nastanka i visine štete :

U skladu sa danim zadatkom na temelju opažanja na licu mjesta, dokumentacije u spisu i preuzete dokumentacije, vještačenjem je utvrđeno :

- da se glavna zgrada-poslovna zgrada, sastoji se od prizemlja, dva kata i tavana, te je izgrađena u skladu s Glavnim projektom i Projektom građenja Primorje d.d., a s kojim drugotužitelj ima sklopljen Ugovor o građenju,

- da je prizemna zgrada koja je Glavnim projektom predviđena kao nadstrešnica dim 11,6m x 11,10 m izvedena suprotno Glavnom projektu ali prema ostalim projektima odlučnim za tehnologiju građenje, a koju je izveo izvođač Primorje d.d. u građevinskom smislu, izgrađena je prema pravilima struke te drugotužitelj ima sklopljen Ugovor o građenju za isti,

- da su projektom građenja Primorja d.d. obuhvaćeni svi propisani proračuni: proračunu mehaničke otpornosti i stabilnosti, podatke o temeljnom tlu, potresnom otpornošću, otpornost na snijeg i vjetar te zahtijevanoj otpornosti na požar. Usporedbom podataka iz dostupnih projekta, Zapisnika HOK osiguranja nakon štetnog događaja i opažanja na licu mjesta utvrđeno je da su objekti izgrađeni sukladno pravilima struke te da otpornost oba objekta trebaju izdržati vjetar jačine Bf 6, kako je u izvještaju naveo DHMZ a dan štetnog događaja. Visina štete koja je štetnim događajem uzrokovana na objektima tužitelja iznosi 187.580,00 kn.

Nadalje, na ročištu 20. rujna 2022. vještak se usmeno očitovao te je naveo kako je uvidom u zapisnik sa očevida o procjeni štete građevinskih objekta i stvari izvršenog po tuženiku utvrđeno je da je ispravno izveden pokrov te da su vijcima učvršćene gredice i samo učvršćenje njima izvedeno je sa propisanim razmakom. Na očevidu dana 17. ožujka 2022. vještak je izvršio pregled zgrade i krovišta te je utvrđeno da je tužitelj u potpunosti sanirao štetu te vještak nije bio u mogućnosti da tijekom očevida utvrdi stanje krovišta za vrijeme štetnog događaja. Na temelju dostupne dokumentacije vještak je utvrdio da su projektom građenja obuhvaćeni svi propisani proračuni, proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti, podatke o temeljnom tlu, potresnom otpornošću, otpornost na snijeg i vjetar, te otpornost na požar, tako da je vještak mišljenja da je objekt izgrađen sukladno pravilima struke. Cijene izražene u troškovniku sanacije oštećenja su prosječne cijene na tržištu za takvu vrstu radova, a kojima vještak raspolaže obzirom da mu je to posao. Oba objekta u potpunosti su sanirana, te su izvršeni svi radovi koji su navedeni u nalazu i mišljenju , a dimnjak se također u potpunosti srušio te je morao biti postavljen novi,

19. Sudski vještak Kristina Kantoci Ivanišević dana 11. rujna 2025. dopunila je nalaz i mišljenje sukladno Uvjetima osiguranja, a obzirom na prigovore tuženika te je iz provedenog vještačenja 2022. i dopune istoga utvrđeno kako je vrijednost graditeljsko-obrtničkih radova, koja je štetnim događajem uzrokovana na objektima tužitelja, a utvrđena u Nalazu i mišljenju od 19. travnja 2022. godine, iznosi 187.580,00 kn. Vrijednost graditeljsko-obrtničkih radova, koja je štetnim događajem uzrokovana na objektima tužitelja, a utvrđena sukladno odredbi Uvjeta osiguranja i to odredbi članka 21. st.1. toč. 1. i toč. 2., iznosi 160.708,00 kn (21.329,62 eura). Nadalje, na ročištu 20. siječnja 2026. vještak se usmeno očitovao te je između ostalog i naveo da se stavke troškovnika temelje na pravilima struke, Zakona o građenju, te je vještak očevidom i uvidom u projektnu dokumentaciju utvrdio vrste i količine potrebnih radova za izvođenja sanacije. Dostavljena ponuda u spisu razlikuje se u odnosu na nalaz i mišljenje jer je isti izrađen sukladno zadatku da se utvrdi visina štete a ne temeljem ponuda u spisu. Navodi kako su svi radovi sanacije izvršeni a što je utvrdila očevidom koji je obavljen 17. ožujka 2022.

20. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudsko vještaka budući je isti izrađen u skladu s pravilima struke, detaljan je, jasan i obrazložen te dodatno argumentiran usmenim očitovanjem.

21. Dakle iz nalaza i mišljenja kao i iz Potvrde MUP-a, Policijske uprave Zagrebačke, II. policijska postaja Zagreb od 15. lipnja 2018. , iskaza zz prvotužitelja i svjedoka te Zapisnika s očevida o procjeni štete koji je po procjenitelju tuženika sačinjen 13. lipnja 2018. utvrđeno je da je uslijed vjetra i nevremena dana 12. lipnja 2018. došlo do dizanja odnosno trganja krova sa predmetnog objekta te oštećenja istoga u vidu pucanja prozora te prodora vode. Nadalje kao nedvojbeno je utvrđeno da je predmetni objekt bio izgrađen sukladno pravilima struke, da je mogao izdržati jačinu vjetra od 6 Bf koja proizlazi iz izvješća DHMZ-a te da je prvotužitelj izvršio sanaciju istoga te da su troškovi sanacije imajući u vidu odredbi Uvjeta osiguranja i to odredbi članka 21. st.1. toč. 1. i toč. 2., iznosili 21.329,62 eura.

22. Prema čl. 2. Uvjeta za osiguranje od požara i nekih drugih rizika (dalje: Uvjeti) , koji su sastavni dio predmetne Police, između ostalog, osigurani rizik je i oluja, a opseg rizika propisan je čl. 5. Uvjeta. Prema čl. 5. st. 1. Uvjeta olujom se (u smislu tih Uvjeta) smatra vjetar brzine 17.2 metra u sekundi, odnosno 62 km na sat (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više. Smatrat će se da je puhao vjetar ove brzine u kraju gdje se nalazi osigurana stvar ako je vjetar lomio grane i stabla ili oštetio redovito održavane građevinske objekte. U slučaju sumnje osiguranik mora dokazati brzinu vjetra izvješćem hidrometeorološke službe.

23. Sukladno prijedlogu tužitelja pribavljen je podataka hidrometeorološke službe te iz Potvrde Državnog hidrometeorološkog zavoda o stanju vremena za područje Zagreb, prema podacima s glavne meteorološke postaje (GMP) Zagreb Grič na dan 12. lipnja 2018., proizlazi da je veći dio toga dana bilo pretežno sunčano , vruće i sparno. Kasno poslijepodne došlo je do jačeg naoblačenja uz kišu, pljuska , grmljavinu te kratkotrajno pojačan sjeverozapadni i sjeverni vjetar uz pad temperature zraka. Maksimalni dnevni udar vjetra zabilježen je u jačini od 12.5 m/s a to je jačina od 6 Bf(stupanj Beauforta) a što podrazumijeva jaki vjetar. U izvještaju DHMZ nema podataka o nekim specifičnostima poput pijavica ili tornada koji uzrokuju jake udare vjetra i koji se mogu pojaviti na pojedinim mikrolokacijama naselja, neovisno o stanju u ostalim dijelovima grada. Također u izvještaju DHMZ-a nema podataka o nastaloj šteti na području Zagreba, a koje bi eventualno upućivale da je dana 12. lipnja 2018. na mikrolokaciji nekretnina tužitelja bio vjetar i veće jačine od 6Bf.

24. Prema odredbi čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika a ako suda na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja (čl. 221.a ZPP-a).

25. Naime pravila o teretu dokazivanja su u suštini pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva te ista obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu u svoju korist poziva, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

26. Naime tijekom postupka tužitelju su dokazali da im je nastala štete u visini od 21.329,62 eura a uslijed nevremena dana 12. lipnja 2018. međutim tužitelji nisu dokazali te nisu pružili sudu dovoljno adekvatnih dokaza da je u konkretnom slučaju nastupio osigurani rizik, dakle oluja u smislu odredbe čl. 5. Uvjeta pa da bi u tom slučaju imali pravo na isplatu osigurnine.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom I. izreke.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1., čl. 155. ,158. st. 2. i 164. st. 1. i 2. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14 ,118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23 - dalje: Tarifa).

Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife), sastav podnesaka od 23. listopada 2019., 18. prosinca 2019., 31. svibnja 2022. i 24. rujna 2025. u iznosu od po 500,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 18. studenog 2019., 10. ožujka 2020., 20. rujna 2022., 11. veljače 2025. i 20 siječnja 2026. iznos od po 500,00 eura (Tbr. 7/1 Tarife), za zastupanje na ročištima dana 3. rujna 2021. i 14. studenog 2025. u iznosu od po 250,00 eura (Tbr. 9/2 Tarife) što uvećano za trošak PDV-a (Tbr. 46 Tarife) ukupno iznosi 6.875,00 eura.

Tuženiku su na dosuđene troškove priznate i zakonske zatezne kamate u smislu odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a , kako je i odlučeno pod točkom II. rješenja.

Tužitelju nije priznat trošak zatražen preko iznosa koji mu pripada sukladno Tarifi te je stoga odlučeno kao pod točkom III. rješenja.

Zagreb, 6. ožujka 2026.

Sudac:

Jelena Antonić Šego

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu, i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.