REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1673/2021-67

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupano po punomoćniku Domagoju Vukušiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ČG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivici Škunci, odvjetniku u Zaprešiću, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 6. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužba djelomično povučena za iznos od 897,31 Eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ČG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 13.418,23 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, teku na iznos od:

- 11.900,00 EUR od 13. 03. 2020., pa do isplate,

- 450,00 EUR od 6. 03. 2026., pa do isplate,

- 15,34 EUR od 15. 10. 2019., pa do isplate,

- 45,06 EUR od 15. 11. 2019., pa do isplate,

- 153,76 EUR od 15. 12. 2019., pa do isplate,

- 199,14 EUR od 15. 01. 2020., pa do isplate,

- 172,94 EUR od 15. 02. 2020., pa do isplate,

- 234,01 EUR od 15. 03. 2020., pa do isplate,

- 202,02 EUR od 15. 04. 2020.., pa do isplate,

- 45,96 EUR od 15. 05. 2020., pa do isplate

do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku ČG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zakonske zatezne kamate koje teku na iznos od 450,00 EUR od 13. ožujka 2020 do 5. ožujka 2026.“

III. Nalaže se tuženiku ČG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 6.968,10 Eura sa zateznim kamatama računatim od 6. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev IG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 3.625,53 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom 6. ožujka 2026. do isplate, sve u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 25. rujna 2018. u Zagrebu, na kolniku Magazinske ceste kod kbr. 21, tužiteljica je stradala kao pješak. Za nezgodu je odgovoran ČG iz [adresa], koji je na dasci s kotačima na električni pogon „longboard“, marke „Meepo“, vozeći se u suprotnom smjeru Magazinskom ulicom kod kbr. 21 naletio na tužiteljicu koja je predmetnu ulicu prelazila na obilježenom pješačkom prijelazu. Protiv tuženika maloljetnika nije vođen kazneni postupak iz razloga svrhovitosti sukladno čl. 71. i 72. Zakona o sudovima za mladež, međutim, obzirom je isti priznao počinjenje djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. Kaznenog zakona te se uz osobni pristanak i pristanak zakonske zastupnice i majke EG, obvezao uključiti u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja u trajanju od 80 sati kroz 4 mjeseca, a što je isti i odradio, proizlazi odgovornost tuženika sukladno čl. 12. st. 3. ZPP-a. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC-u „Sestre Milosrdnice“ u Zagrebu. Kod tužiteljice je kao posljedica ozljeđivanja u predmetnoj nezgodi zaostao postoperativni ožiljak na području glave duljine 20 cm, a što predstavlja naruženost. Iz izvješća o privremenoj nesposobnosti za rad proizlazi kako je tužiteljica zbog posljedica predmetnog štetnog događaja bila na bolovanju u razdoblju od 26. 09. 2018. do 16. 04. 2019. god., za koje vrijeme je trpjela izgubljenu zaradu. Sukladno čl. 1100. st. 1. i 2. te čl. 1095. st. 1. ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), tužiteljica potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 100.000,00 kn i za izgubljenu zaradu u iznosu od 7.860,45 kn, odnosno ukupno: 107.860,45 kn/14.315,54 Eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje događaj od 25. rujna 2018. u kojem je tuženik sudjelovao kao tada malodobna osoba, vozeći se na dasci s kotačima na električni pogon „longboard“ marke „Meepo„ , te da je na isto naletjela tužiteljica kao pješak pretrčavajući preko kolnika Magazinske ceste kod kbr. 21 u Zagrebu. Tuženik međutim spori isključivu odgovornost za nastali štetni događaj , te ističe prigovor podijeljene odgovornosti. Naime , tuženik se sječa kako je na suprotnoj strani kolnika Magazinske ceste bilo parkirano više vozila te se tužiteljica neposredno prije prelaska kolnika nalazila iza kombija, stoga ju tuženik nije mogao uočiti, ali odmah nakon što ju je uočio tuženik je potpuno smanjio brzinu na način da je sišao sa daske na kotačima te je isto usmjerio u potpuno suprotan smjer od mjesta s kojeg je tužiteljica prelazila kolnik, međutim tužiteljica je neoprezno trčeći naletjela na dasku i pri tome je pala. Tuženik ne spori postojanje rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu, međutim navodi kako isto ne veže ovaj sud i uz prigovor podijeljene odgovornosti, stoga podnosi prijedlog da se sukladno skici iz zapisnika o očevidu II. Postaje prometne policije Zagreb održi očevid na mjestu ovog događaja, uz prisutnost prometnog vještaka i stranaka te da prema iskazivanju stranaka sudski vještak izda nalaz i mišljenje o uzrocima nastanka štetnog događaja. Tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te ih smatra previsoko naznačene u odnosu na sadržaj i težinu povreda koje su u vezi s ovim događajem, ističe kako je u svrhu medicinskog vještačenja kojeg predlaže tužiteljica potrebno i pribaviti kompletan zdravstveni karton liječnika opće prakse tužiteljice, ovo iz razloga što je iz priložene medicinske dokumentacije evidentno da je tužiteljica i prije ovog događaja imala česte glavobolje i u tu svrhu uzimala lijekove. Tuženik spori da je tužiteljica prije podnošenja ove tužbe provela mirni postupak , odnosno o tome nema nikakvih saznanja . Tuženik se protivi tužbi u tužbenom zahtjevu , kako u visini utužene glavnice potraživanja po svim kriterijima imovinske i neimovinske štete , tako i glede zahtjeva za isplatu zakonske zatezne kamate, prije donošenja prvostupanjske presude, odnosno predlaže se odbiti zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate od dana podnošenja ove tužbe.

3. Budući da je tužitelj tužbom zahtijevao isplatu ukupnog iznosa od 107.860,45 kn/14.315,54 Eura, a podneskom od 11. veljače 2025. tužitelj potražuje iznos od 13.418,23 Eura i da se tuženik nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe, sud je temeljem odredbe čl. 193.st.2 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP-a) odučio kao u izreci rješenja.

4. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: zapisnik o očevidu (list 6-8 spisa), rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. KM-DO-3/2019 (list 9-10 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 11-38, 91-92., 98 spisa), saslušanje tužiteljice (list 99-100, 437-438, 477-478 spisa), saslušanje tuženika (list 100-101, 478-480 spisa), zdravstveni karton (list 104-330 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po vještacima Žarku Rašiću i Davorki Paladino (list 341- 345, 397-399 spisa), prometno vještačenje po vještaku Igoru Jakopliću (list 371-375, 399 spisa), financijsko vještačenje po vještaku Darku Prpiću (list 413-416, 436 spisa).

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u odnosu na glavnicu, a djelomično neosnovan u dijelu koji se odnosi na isplatu zakonskih zateznih kamata.

6. Među strankama je odgovornost za nastanak štetnog događaja, osnovanost tužbe i visina štete.

7. Iz rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. KM- do-3/2019 od 21. listopada 2019. proizlazi da temeljem čl. 72.st.2. Zakona o sudovima za mladež se ne pokreće postupak prema AG zbog kaznenog djela iz čl. 227. st.1. i 2. Kaznenog zakona, obzirom da je isti izvršio naloženu posebnu obvezu u pred kaznenom postupku, da je protiv AG vođen kazneni postupak zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 227.stavak 1 i 2 Kaztnenog zakona na štetu IG, da je po zaprimanju kaznene prijave prema AG utvrđeno da egzistira relevantan stupanj osnovane sumnje za počin prijavljene inkriminacije, a kako isti nije bio do sada kazneno prijavljivan spis je dostavljen na defektološku obradu glede eventualne primjene načela svrhovitosti postupanja prema maloljetniku u pred kaznenom postupku.

8. Odredbom iz čl. 72.st.2. Zakona o sudovima ("Narodne novine" br. 84/11., 143/12., 148/13., 56/15.) za mladež propisano je da nakon što, uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb, maloljetnik ispuni obveze, državni odvjetnik donosi konačnu odluku o nepokretanju postupka prema maloljetniku.

9. Odredbom iz čl. 272 st.1.i 2 Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17.) propisano je : da će se sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu velikih razmjera, pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera, kaznit kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Ako je kazneno djelo počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

10. Iz iskaza tužiteljice IG danog na ročištu 12. srpnja 2022. proizlazi da je 25. rujna 2018. išla na stanicu na Magazinskoj ulici i prelazila pješački prijelaz, a s njezine desne strane su stajali auti, da su još tri osobe su bile pokraj nje na pješačkom prijelazu, negdje na sredini prijelaza se okrenula u lijevo i vidjela tuženika na električnom skateboardu koji ju je taj tren udario, da ga je tek tada vidjela, da je riječ o jednosmjernoj ulici i auti su bili s njezine desne strane, a tuženik joj je došao s lijeve strane, ne sjeća se je li se kretao velikom brzinom, ali očito je s obzirom na teške tjelesne ozljede koje je pri tom pretrpjela, da je tog dana vrijeme bilo oblačno, ali nije padala kiša, da nije gledala u lijevo prije prelaska na pješačkom jer je ta ulica jednosmjerna, da joj je nakon izlaska iz bolnice bila potrebna tuđa pomoć i njega otprilike mjesec dana nakon izlaska, a koju je pružala njezina sestra, zbog vrtoglavica nije mogla samostalno pripremati jelo, ići u dućan niti obavljati svakodnevne aktivnosti. Na poseban upit punomoćnika tuženika iskazala je da je često prelazila taj pješački prijelaz, inače se uvjeri gledajući lijevo i desno da može prijeći, ali u tom trenutku, na tom prijelazu, pješaci su već bili na kolniku pa ih je pratila, auti su stajali s desne strane, a riječ je o jednosmjernoj ulici, da je bilo riječ o trenutku od kada je ugledala tuženika do samog udarca, da nije čula da bi joj tuženik vikao, upozoravao da se makne, da nije imala problema sa sluhom, da je imala i ranije problema sa glavoboljama, iako taj dan nije imala migrenu, ali nakon nezgode su se migrene pojačale. Na ročištu održanom 29. kolovoza 2025. tužiteljica je u cijelosti ostala kod iskaza danog pred ovim sudom 12. srpnja 2022. te je na poseban upit punomoćnika tužitelja da li osjeća subjektivne nelagode zbog naruženja iskazala da sada nosi dužu kosu, a da je prije nosila kraću kosu, te da prilikom izlaska iz stana obavezno stavlja lak za kosu kako vjetar ne bi otkrio to mjesto, da joj je neugodno kad ju ljudi pitaju što joj je to, a pod time misli na pitanje što joj se dogodilo, te je pokazala na desni dio glave od oka prema uhu, da osjeća nelagodu i da se naježi svaki dan prilikom češljanja te da ima osjećaj kao da ide "po kori drveta", da su situacije u kojima je nemoguće prikriti navedeni ožiljak obično u ljetu kada se kupa i tušira na otvorenom pa je tu nemoguće prikriti udubljenje, na daljnji upit punomoćnika tuženika da li doživljava situacije da ju na ulici zaustavljaju ljudi i pitaju što joj je to, odgovorila je da ju nepoznati ljudi ne pitaju, ali da ju poznati ljudi to znaju pitati, da je u mirovini od 2023. godine. Na daljnji upit da li se sjeća u trenutku kontakta u kojoj poziciji su bili ostali pješaci koji su se s njom nalazili na pješačkom prijelazu odgovorila je da je ispred nje bio jedan pješak, a drugi pješak iza nje, a da su s desne strane automobili već stajali. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li se sjeća da li ju je udario skateboard ili tuženik, odgovorila je da ne zna sa čime je tuženik naletio, jer je sav naletio na nju te je ona ostala bez svijesti , a pod pojmom "sav" podrazumjeva tijelo tuženika i tu napravu. Na ročištu održanom 30. siječnja 2026. tužiteljica je nadalje iskazala da da ostaje kod iskaza danog u ovom postupku 12. srpnja 2022. i 29. kolovoza 2025. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li se sjeća da je imala bilo kakav fizički kontakt sa skateboardom, odgovorila je da je morala imati kontakt budući da su je noge bile oguljene te su noge bile natečene i pune hematoma. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li joj je itko na liječenju rekao da su ozljede na nogama upravo od te sprave, odgovorila je da je takva došla u bolnicu, a prethodno je bila zdrava. Na poseban upit da li je imala kakav prijelom ili nagnječenje ili povredu noge odgovorila je da joj je noga bila natečena i da joj je bila oguljena koža. Na daljnji upit da li se sjeća da su joj vršili RTG snimanje noge, odgovorila je da se ne sjeća. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li se sjeća da li je razlog njenog pada bilo kontakt sa tijelom tuženika ili udarac skateboarda odgovorila je da ju je tuženik udario i svojim tijelom i sa skateboardom i da je oboje bilo uzrok njenog pada, a na upit da li se sjeća da li je skateboard naletio na nju prednjim dijelom ili ju je očešao, odgovorila je da se ne sjeća.

11. Iz iskaza tuženika AG, proizlazi da je tog dana išao na Rebro do svojeg djeda i vozio sam se na električnom skateboardu po Magazinskoj cesti i to po desnoj strani ceste u suprotnom smjeru, kako se približavao pješačkom prijelazu vidio je tužiteljicu na udaljenosti od nekih 20-tak metara i odmah počeo kočiti, ali kako skateboard ima elektromotore kojima koči, nije mogao naglo zakočiti, pokušao je zaobići tužiteljicu s lijeve strane jer sporo hodala i nosila vrećice , da joj je vikao da stane, a ona je počela trčati kad ga je ugledala zbog čega je skočio s daske, a tužiteljicu je pogodio sa svojim desnim ramenom, ona je pala i ležala na podu , da se kretao brzinom od oko 35 km/h u trenutku kad je počeo kočiti, nije ranije vidio pješački prijelaz, a znao je na koji način koči skateboard, da je nakon pada pozvao osobe koje su bile na stanici da mu pomognu da tužiteljicu maknu s ceste i rekao im da pozovu hitnu pomoć, da mu je preglednost bila smanjena zbog kombija koji se nalazio parkiran njemu s desne strane, zbog čega je kasnije uočio tužiteljicu, kada mu je predočen foto- elaborat i slika br. F6 na listu 84 spisa, iskazao je da zadnji parkirani auto očito nije bio kombi, ali je riječ o višem autu tipa SUV, a koji mu je spriječio pogled, da prije same nezgode nije polagao vozački ispit, da tada nije znao da se mora zaustaviti na pješačkom prijelazu sa skateboardom, da nije prolazio često Magazinskom ulicom, da je u vrijeme nezgode imao 17 godina, da nije poznavao prometne znakove osim znaka "stop" i da nije vidio pad tužiteljice na pod. Na ročištu dana 30. siječnja 2026. tuženik je iskazao da ostaje kod iskaza od 12. srpnja 2022. Na poseban upit pun tuženika da li je namjerno išao u suprotnom smjeru iskazao je da nije znao da je to suprotan smjer niti da se to odnosi na skateboard, da je za suprotan smjer saznao kada je bio na sudu koji se nalazi u Ilici. Na poseban upit punomoćnika tuženika da li je tužiteljica bila u kontaktu sa skateboardom, odgovorio je da nije budući da je skateboard odletio 20 metara naprijed i pukao je jer je odletio u rinzol, da je on skočio sa skateboarda i da je skočio kako ne bi napravio dodatne ozljede tužiteljici, da je pao nakon kontakta sa tužiteljicom, par metara iza nje, da ga je nosila inercija, a da je tužiteljica pala u smjeru iz kojeg je on došao. Na daljnji upit da li se sjeća koliko je osoba prelazilo cestu iskazao je da nitko nije prelazio cestu osim tužiteljice, a prema njegovom sjećanju 2 ili 3 osobe su bile na autobusnoj stanici. Na daljnji upit punomoćnika tuženika na kojoj udaljenosti je uočio pješački prijelaz odgovorio je da nije uočio pješački prijelaz, a tužiteljicu je uočio u trenutku kada je izašla iza automobila. Na daljnji upit da li je na bilo koji drugi način mogao izbjeći prometnu nezgodu odgovorio je da u slučaju da je tužiteljica potrčala, istu mogao izbjeći s njezine desne strane , da je tužiteljica potrčala, ali se vjerojatno uplašila u momentu kada ga uočila da dolazi. Na daljnji upit da li je sa tužiteljicom na bilo koji način komunicirao u trenutku kada ju je uočio odgovorio je da je vikao tužiteljici da stane i da pazi. Na daljnji upit u kojoj poziciji je bila tužiteljica, da li je trčala, brzo hodala ili sporo hodala, odgovorio je da je u svakoj ruci imala po jednu vrećicu, sporo je hodala, u momentu kada ga je uočila, je potrčala i dogodio se sudar. Na poseban upit nakon koliko vremena je došla policija odgovorio je da ne zna, radilo se o možda 20-25 minuta, da su ga policajci ispitivali, da ih je zanimalo vezano za skateboard i što se generalno dogodilo da ga nisu pitali da li je punoljetan, odgovara i da je imao osobnu iskaznicu kod sebe i da je istu predočio policajcima, da ne sjeća da je potpisivao nešto što mu je bilo predočeno od strane policije , ali misli da nije ništa potpisivao, da se ne sjeća da li su policajci ispitivali svjedoke, odgovorio je da se ne sjeća, ali misli da nisu jer je jedan policajac bio s njim, a druga dva su bila okolo i fotografirali su, da tužiteljica nije bila tamo kad je došla policija. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je naletio na tužiteljicu, odgovorio je da je, da se kretao po Magazinskoj cesti od Doma sportova po desnoj strani. Na daljnji upit da li je prilikom dolaska na raskrižje vidio znak za obvezno skretanje udesno, odgovorio je da je išao po pločniku, a onda je išao po cesti jer je pločnik grbav, da ne gleda znakove, da je bio na skateboardu te da mu tada znakovi nisu ništa značili budući da nije vozio auto. Na daljnji upit da li mu je u trenutku kada je produžio, bilo čudno što se auti kreću u njegovom smjeru, odgovorio je da nije bilo automobila, da nije primijetio da su automobili parkirani s desne strane, bili okrenuti isključivo prema njemu, i da nije primijetio znakove koji su obrnuti na stranu koji mu ne prikazuju znak.

12. Iz iskaza tužiteljice i tuženika sud je nedvojbeno utvrdio da je tuženik upravljajući skateboardom koji ima pogon na elektromotore i to po Magazinskoj cesti u suprotnom smjeru od dozvoljenog smjera kretanja udario tužiteljicu koja je u tom trenutku prelazi la Magazinsku cestu na pješačkom prijelazu.

13. Sud smatra da je iskaz tužiteljice istinit, logičan i uvjerljiv, dok je iskaz tuženika u dijelu u kojem navodi da nije poznavao prometne znakove osim prometnog znaka stop, da nije vidio pješački prijelaz sud ocijenio kao neistinit i nelogičan i usmjeren na izbjegavanje odgovornosti. Nelogično je da je tuženik primijetio da se tužiteljica kreće sporo i da u svakoj ruci drži jednu vrećicu, a da nije primijetio da se kreće pješačkim prijelazom, da nije primijetio da se kreće u suprotnom smjeru. Iz policijskog fotoelaborata je nedvojbeno moguće utvrditi da je Magazinska ulica ravna te da je pješački prijelaz moguće uočiti sa puno veće udaljenosti od 20 metara, kao i da je opće poznato da pješaci imaju prednost prolaska preko pješačkog prijelaza u odnosu na sva vozila koja se kreću kolnikom. Nadalje, a imajući u vidu izgled kolnika, parkirana vozila i evidentno jednu traku, tuženiku nije moglo ostati nepoznato da se kreće u suprotnom smjeru od dozvoljenog, bez obzira na činjenicu da sa sedamnaest godina nije položio vozački ispit.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplića proizlazi da se nezgoda dogodila prilikom prelaska tužiteljice po pješačkom prijelazu preko kolnika Magazinske ceste od juga prema sjeveru u Zagrebu, kad je na nju naletio tuženik koji se kretao na električnoj dasci s kotačima (skateboardu) od zapada prema istoku. Kolnik Magazinske ceste na mjestu nezgode sastoji se od samo jedne prometne trake namijenjene za kretanje vozila od istoka prema zapadu. Mjesto naleta se ne može utvrditi tehničkim načinima, a prema situacijskom planu prometne policije nalazilo se na središnjoj osi pješačkog prijelaza udaljeno od južnog ruba kolnika za 2,40 metara. Tehničkim načinima nije moguće utvrditi brzinu kretanja tuženika neposredno prije nezgode kao i u trenutku naleta na tužiteljicu. Ako uvažimo iskaz tuženika da se prije nezgode kretao brzinom od 35 km/h i da je tužiteljicu uočio kad se nalazio na udaljenosti od oko 20 metara zapadno od mjesta naleta, slijedi da je nalet mogao izbjeći da se prije nezgode kretao bilo kojom brzinom u rasponu od 0 do 26 km/h. Prema prometno tehničkim kriterijima uzrok nezgode je vožnja tuženika na električnoj dasci s kotačima (skateboardu) kolnikom u smjeru suprotnom od dozvoljenog, brzinom neprimjerenom preglednosti i opasnosti koju predstavlja bešumno kretanje prijevoznog sredstva. Tužiteljica nije imala mogućnost izbjegavanja nezgode jer nije bilo prometno tehničkog razloga za provjeru da li joj iz smjera zapada odnosno s lijeve strane nailazi neko vozilo, obzirom je kolnik bio predviđen za promet samo iz smjera istoka. Nailazak tuženika je mogla uočiti jedino da je opreza radi obavila provjeru u svoju lijevu stranu. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještaka Jakoplića, isti je na ročištu za glavnu raspravu održanom 22. listopada 2024. naveo da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 27. veljače 2024. U odnosu na podnesak tuženika od 20. ožujka 2024. naveo je da po njegovom mišljenju očevid na licu mjesta nije bio potreban jer su svi parametri utvrđeni očevidom prometne policije a i uz pomoć fotografija prometne policije i javno- dostupnih fotografija se može utvrditi mogućnost uočavanja, koja očevidom ne bi bila posebno razjašnjena.

15. Nalaz i mišljenje vještaka Igora Jakoplića u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan fotografskom elaboratu i skici mjesta događaja te sačinjen na temelju pravila struke.

16. Valja istaknuti i da je sud odbio dokaz tuženika za provođenjem očevida na licu mjesta događaja, budući da navedeni dokaz nije bitan za utvrđenje činjeničnog stanja. U konkretnom slučaju štetni događaj je nastao 25. rujna 2018. te provođenje očevida na mjestu štetnog događaja 2024. godine uz sudjelovanje prometnog vještaka ne bi dovelo do utvrđenja drugačijeg činjeničnog stanja, tim više što je mjesto događaja jasno snimljeno u fotografskom elaboratu koji su sačinili policijski službenici II. postaje prometne policije Zagreb, neposredno nakon samog štetnog događaja.

17. Iz zajedničkog nalaza i mišljenja vještaka Žarka Rašića i Davorke Paladino proizlazi da je tužiteljica je stradala u štetnom događaju kada je zadobila natučenje zatiljnog dijela glave, prijelom desne sljepoočne kosti, natučenje sljepoočnog dijela mozga desno, krvni podljev iznad tvrde moždane ovojnice, krvni podljev ispod paučinaste moždane ovojnice i akutnu reakciju na stres. Nakon štetnog događaja pregledana je od strane neurokirurga. Učini se hitni CT mozga na kojemu se vidi ekstraaksijalna kolekcija svježe krvi (epiduralni hematom) temporalno desno, SAH temporalno lijevo te kontuzijsko žarište temporoapikalno. Nakon preoperativne obrade i pripreme verificira se linearna fraktura desne temporalne kosti koja nije bila vidljiva na CT snimkama. Učini se desnostrana osteoplastična kraniotomija, ukloni se epiduralni hematom te hemostaza. Prvotno smještena u JIL te se po stabilizaciji stanja premješta na odjel. Učinjen kontrolni CT mozga. Na odjelu se provodi odgovarajuća medikamentozna i suportivna terapija. Dobrog općeg stanja otpuštena kući uz upute. Provedeni kontrolni pregledi neurokirurga. Od strane neurokirurga upućena na pregled neurologa zbog glavobolja, preporučena daljnja obrada i medikamentozna terapija. Učinjen pregled otorinolaringologa po preporuci neurologa. Zbog anksioznosti pregledana po psihijatru koji pruža razgovor i suport ,te propisuje medikamentoznu terapiju.Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju zadobila natučenje zatiljnog dijela glave, prijelom desne sljepoočne kosti, natučenje sljepoočnog dijela mozga desno, krvni podljev iznad tvrde moždane ovojnice, krvni podljev ispod paučinaste moždane ovojnice i akutnu reakciju na stres. Liječenje je završeno, odnosno stanje se stabiliziralo 16. travnja 2019. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 5 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tužiteljica nije doživjela primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) obzirom na gubitak svijesti. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta doživjela je u trajanju od kumulativno 4 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana. U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila natučenje zatiljnog dijela glave, prijelom desne sljepoočne kosti, natučenje sljepoočnog dijela mozga desno, krvni podljev iznad tvrde moždane ovojnice, krvni podljev ispod paučinaste moždane ovojnice i akutnu reakciju na stres. Navedena kraniocerebralna ozljeda dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 25%, koja se očitije u vidu kognitivnih smetnji, glavobolja i vrtoglavica. Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 3 sata dnevno, zatim 45 dana po 2 sata dnevno, te još te još 15 dana po 1 sat dnevno, za pomoć pri oblačenju, održavanju osobne higijene, za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Opisani ožiljak uz defekt kosti lubanje predstavlja naruženja srednjeg stupnja koji je vidljiv kada se razmiče koša odnosno kada se prelazi dlanom preko glave.

18. Povodom prigovora tuženika na nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića i Davorke Paladino isti su dali nalaz i mišljenje na ročištu za glavnu raspravu održanom 22 listopada 2024. Vještak Žarko Rašić je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 01. ožujka 2023. te je nakon uvida u podnesak tuženika gdje se prigovara nalazu i mišljenju vještaka naveo da je tijekom izrade nalaza i mišljenja imao uvid u zdravstveni karton tužiteljice za vremensko razdoblje od 2006-te do 2022-te, da je tužiteljica je stradala u predmetnom štetnom događaju 2018-te i vremensko razdoblje od 2006-te do 2018-te je relevantno vremensko razdoblje za procjenu zdravstvenog stanja tužiteljice prije predmetnog štetnog događaja. Pri procjeni smanjene životne aktivnosti uzeo je u obzir povremene smetnje tužiteljice koje je zabilježio u pisanom nalazu i mišljenju u vidu povremenih glavobolja, da su pisanom nalazu i mišljenju naveli ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju. Tuženik navodi 6 vrsta povreda, no da su pisanom nalazu i mišljenju pri procjeni smanjenja životne aktivnosti jasno naveli da je smanjenje životne aktivnosti posljedica zadobivene tzv. kranio-cerebralne ozljede, dakle ozljede mozga i koštanog dijela lubanje. Što se tiče procjene trajanja i intenziteta bolova tuženik smatra da nisu postojali jaki bolovi jer prema tuženiku oni se javljaju kod prijeloma. Tužiteljica je zadobila prijelom i to desne sljepoočne kosti, a osim toga i sama kranio-cerebralna ozljeda dovodi do bolova prvenstveno jačih i jakih glavobolja. Naravno da je bol subjektivnog karaktera te su ju procijenili temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju tijeka i načina liječenja, dominantno je procijenjena bol manjeg intenziteta koja u konačnici niti ne zahtijeva kontinuiranu primjenu analgetske terapije. Na postavljen prigovor o trajanju i intenzitetu straha naveo je da je tužiteljica bila na bolničkom liječenju, da je bila podvrgnuta operacijskom zahvatu te ti svi elementi utječu na procjenu trajanja i intenziteta sekundarnog straha. Tužiteljica nije mogla neposredno nakon operacijskog zahvata znati u konačnici o kakvim posljedicama će se raditi nakon određenog vremenskog intervala. Također, dominantno je procijenjen strah manjeg intenziteta koji ne zahtijeva trajnu medikamentoznu terapiju niti liječenje kontinuirano po psihologu i psihijatru, al i je tužiteljica upravo kao posljedica zadobivene ozljede mozga liječena i po psihijatru i po psihologu. Što se tiče prigovora na smanjenje životne aktivnosti navodi da je kod tužiteljice došlo do razvoja psihoorganskog sindroma koje je objektivizirano po psihologu i tužiteljica uslijed zadobivene ozljede mora ulagati pojačane životne napore za uobičajene životne radnje, a također su naveli u čemu se i dodatno očituje smanjenje životnih aktivnosti u vidu kognitivnih smetnji, glavobolja i vrtoglavica. Na prigovor potrebe za tuđom pomoći navodi kako su u pisanom nalazu i mišljenju naveli da su ocijenili tuđu pomoć nakon napuštanja bolničkog liječenja, dakle, tuđa pomoć se ne odnosi na vremensko razdoblje kada je tužiteljica bila na bolničkom liječenju. To što je stanje stabilizirano nakon otpusta sa bolničkog liječenja ne znači da je tužiteljica bila zdrava, a posebno obzirom na sam tijek liječenja i zadobivene ozljede glave, odnosno mozga. Naruženje je opisano u pisanom nalazu i mišljenju i naveli su kada je naruženje vidljivo i u kojim trenucima. Na poseban upit pun tužitelja da li je trajanje bolovanja od 8 mjeseci opravdano s obzirom na zadobivene ozljede iskazao je da je privremena radna nesposobnost bila opravdana, uzimajući u obzir zadobivene ozljede, tijek i način liječenja, a i u pisanom nalazu i mišljenju su naveli da se stanje stabiliziralo upravo 16. travnja 2019. kada je prestala potreba za privremenom radnom nesposobnosti, mada se tužiteljica i nakon toga nastavila liječiti. Ali se može govoriti o stabilizaciji stanja. Vještak Davorka Paladino se u cijelosti složila sa iskazom vještaka Žarka Rašića.

19. Nalaz i mišljenje vještaka Žarka Rašića i Davorke Paladino sud je u cijelosti prihvatio prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Vještaci su na ročištu 22. listopada 2024. jasno odgovorili na sva pitanja stranaka te su jasno i logično otklonili prigovore tuženika na nalaz i mišljenje.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka Darka Prpića proizlazi da visina izgubljene dobiti tužitelja iznosi 8.048,52 kn što iznosi 1.068,23 Eura i to za rujan 2018 . iznosi 15,34 Eura, za listopad 2018. iznosi 45,06 Eura, za studeni 2018. iznosi 153,76 Eura, za prosinac 2018. iznosi 199,04 Eura, za siječanj 2019. iznosi 172,94 Eura, za veljaču 2019. iznosi 234,01 Eura, za ožujak 2019. iznosi 202,02 Eura i za travanj 2019. iznosi 45,96 Eura. Povodom prigovora tuženika, vještak Darko Prpić je na ročištu za glavnu raspravu dana 29. kolovoza 2025. naveo da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 23. siječnja 2025. a u odnosu na prigovor tuženika iz podneska od 14. veljače 2025. je istaknuo da je prema dokumentaciji u spisu na platnim listama list 48 - 50 spisa naveden poslodavac tužitelja te je isti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li su obrasci platnih lista vjerodostojni vještak je iskazao da je platna lista ovjerena žigom HZZO-a i potpisana te po zakonu o računovodstvu predstavlja vjerodostojnu ispravu. Punomoćnik tuženika nije imao pitanja za vještaka, naveo je da se protivi zahtjevu u osnovu i visini, te osporava nalaz i mišljenje u cijelosti., a na poseban upit suda zašto osporava nalaz i mišljenje vještaka, punomoćnik tuženika je naveo da se ne slaže sa nalazom i mišljenjem.

21. Nalaz i mišljenje vještaka Prpića u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan dokumentaciji koja se nalazi u spisu te sačinjen na temelju pravila struke. Vještak je jasno odgovorio na prigovor tuženika i na pitanja tužitelja. Tuženik svojim prigovorima nije doveo u pitanje nalaz i mišljenje te sud ocjenjuje prigovore tuženika kao paušalne.

22. Članak 19. st. 1. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje: ZOO) određuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Članak 19. st. 2. ZOO određuje da se pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. 23. Zbog zadobivene ozljede kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja, a tužiteljica je u štetnom događaju pretrpjela i imovinsku štetu zbog izgubljene zarade vidu izgubljene zarade.

24. Odredbom iz čl. 1068. st.1. ZOO-a propisano je da je motorno vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kreće po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih. Odredbom iz čl. 1068 st.3. ZOO-a propisano je da je motorno vozilo u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pri tome motor koji služi za njegovo kretanje. Ovaj sud smatra da skateboard sa električnim pogonom kojim je upravljao tuženik nedvojbeno predstavlja motorno vozilo. Odredbom iz čl. 1069 ZOO- a propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Iz Zapisnika o očevidu II postaje prometne policije Zagreb broj: 511-19-45/3-I-0047/2018 od 25. rujna 2018 nedvojbeno proizlazi na je tuženik vlasnik „ daske sa kotačima na električni pogon“, slijedom čega isto odgovara za štetu nastalu u vezi sa pogonom navedenog vozila, odnosno skateboarda na električni pogon.

25. Nadalje, odredbom iz čl. 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, a odredbom iz čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Ovaj sud smatra da upravljanje skateboardom na električni pogon kolnikom u suprotnom smjeru od dozvoljenog, i to na način da se prilikom dolaska do označenog pješačkog prijelaza ne smanji brzina kretanja vozila, predstavlja opasnu djelatnost kojom se bavio ovdje tuženik i da je upravo navedena opasna djelatnost dovela do predmetne nezgode. Nadalje, sud smatra da je tuženik isključivo kriv za nastanak predmetnog štetnog događaja, a imajući u vidu činjenicu da je se neprilagođenom brzinom kretao po kolniku u suprotnom smjeru od dozvoljenog te da nije obratio pažnju na činjenicu da dolazi do pješačkog prijelaza kojim se u tom trenutku kretala tužiteljica. Tužiteljica nije bila dužna prilikom prelaska vršiti provjeru da li iz smjera kojim se kretao tuženik netko dolazi, budući da se imala pravo pouzdati u činjenicu da je iz tog smjera zabranjeno kretanje.

26. Obveza tuženika da tužiteljici naknadi štetu utemeljena je na odredbi čl. 1045. st. 1., čl. 1046., čl. 1063., čl. 1064., čl.1068 i čl.1069 ZOO.

27. Sud je prilikom odlučivanja o zahtjevu tužiteljice za dosudu pravične novčane naknade na ime neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli i straha, te cilju kojemu služi ta naknada.

28. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je zbog predmetnog štetnog događaja trpjela bolove jakog intenziteta, trajnog karaktera sumarno 5 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana, bolove slabijeg intenziteta trajnog karaktera sumarno tijekom 56 dana, sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 4 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 30 dana, da je kraniocerebralna ozljeda dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 25%, koja se očitije u vidu kognitivnih smetnji, glavobolja i vrtoglavica te da tužiteljica ima ožiljak uz defekt kosti lubanje koji predstavlja naruženja srednjeg stupnja koji je vidljiv kada se razmiče koša odnosno kada se prelazi dlanom preko glave sud smatra da je tuženik po tom osnovu obvezan tužiteljici isplatiti iznos od 11.900,00 Eura. Valja navesti da je sud prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete uzeo u obzir i činjenicu da je nakon posljednje promjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda došlo do povećane stope inflacije i promjene potrošačkih cijena te da je od lipnja 2020 do srpnja 2025. stopa inflacije u Republici Hrvatskoj sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 31,2 %.

29. Nakon predmetnog štetnog događaja i napuštanja bolničkog liječenja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 15 dana po 3 sata dnevno, zatim 45 dana po 2 sata dnevno, te još te još 15 dana po 1 sat dnevno, za pomoć pri oblačenju, održavanju osobne higijene, za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku u trgovinu i slično.

30. Tuđa pomoć joj je bila sveukupno potrebna u trajanju od 15 dana po 3 sata dnevno, zatim 45 dana po 2 sata dnevno, te još te još 15 dana po 1 sat dnevno. Dakle, tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 150 sati. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da joj je pomoć i njegu pružala sestra. Sud, primjenom čl. 223. ZPP-a, smatra da je primjerena naknada za sat tuđe pomoći i njege od 3,00 Eura/sat, slijedom čega je tužiteljici dosudio iznos od 450,00 Eura na ime naknade za tuđu pomoć i njegu.

31. Nadalje, tužiteljica zbog liječenja bila na bolovanju od 26. rujna 2018 do 16. travnja 2019, pa je istoj isplaćena manja mjesečna neto plaća, i to u iznosu od 1.068,23 Eura, a koji iznos predstavlja izgubljenu dobit, zbog čega je sud naložio tuženiku isplatu iznosa od 1.068,23 Eura.

32. Stoga je sud, temeljem odredbe čl. 1045. st. 1., čl. 1046., čl. 1063., čl. 1064. i čl. 1100. ZOO, naložio tuženiku da tužiteljici, na ime naknade neimovinske štete, isplati iznos od 11.900,00 Eura sa zateznim kamatama tekućim od 13. ožujka 2020. budući da je 12. ožujka 2020. tužitelj poslao tuženiku preporučenom poštanskom pošiljkom na adresu njegovog prebivališta odštetni zahtjev. Pri tome se ističe da članak 1103. ZOO određuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Nadalje, a u odnosu na naknadu za izgubljenu dobit sud je naložio tuženiku plaćanje zakonskih zateznih kamata na svaki pojedini iznos počevši od dana dospijeća svake pojedine plaće koja je je bila manja zbog predmetnog štetnog događaja, budući da je čl. 92.st.3 Zakona o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17.) propisano da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu.

33. Tužitelj ima pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na iznosa od 450,00 Eura na ime naknade za tuđu pomoć i njegu počevši od dana donošenja prvostupanjske presude budući da se radi o nerepariranoj imovinsko j šteti. Slijedom navedenog sud je odbio zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata na iznos od 450,00 Eura od 13. ožujka 2020. do 5. ožujka 2026.

34. Tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose.

35. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23- dalje: Tarifa).

36. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 500,00 Eura), sastav podneska od 25. listopada 2021.,27. ožujka 2023., 27. ožujka 2024., 11. veljače 2025 . (Tbr 8. toč. 1. OT – 500 Eura, svaki), sastav podneska od 22. srpnja 2023., 27. lipnja 2024. (Tbr 8. toč. 4. OT – 200 Eura, svaki ), zastupanje na ročištima 22. veljače 2022., 12. srpnja 2022., 22.10.2024.,29. kolovoza 2025 i 30. siječnja 2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT- 500,00 Eura svako), zastupanje na ročištu za objavu presude (Tbr. 9. toč. 3. OT- 100 Eura), što uz trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% ukupno iznosi 5.625,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 92,90 Eura i sudske pristojbe na presudu u iznosu od 107,10 Eura, tužitelj ima pravo na naknadu za plaćeni predujam za sudskog dostavljača u iznosu od 15,46 Eura, Tužitelj ima pravo na naknadu plaćenih predujmova za vještačenja i to: medicinsko vještačenje u iznosu od 464,53 Eura, prometno u iznosu od 331,31 Eura i financijsko u iznosu od 331,80 Eura u cijelosti, pa mu je ukupno dosuđen trošak od 6.968,10 Eura.

37. Tužitelju nije priznat sastav odštetnog zahtjeva budući da se ne radi o obveznom postupku prije podnošenja tužbe niti ima pravo na sastav podneska od 1. srpnja 2021., 6. listopada 2021., 17. kolovoza 2022., 9. studenog 2023., 22. kolovoza 2024., 29. listopada 2024. i 30. rujna 2025. budući da isti nisu bili nužni za vođenje parničnog postupka, a sve navode iz podneska od 30. rujna 2025. tužitelj je mogao iznijeti na ročištu 30. siječnja 2026. Nadalje, tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 22. srpnja 2023., 27. lipnja 2024. preko dosuđenog iznosa budući da se radi o podnescima iz Tbr 8. toč. 4. OT. Slijedom navedenog sud je odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 3.625,53 Eura.

38. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 6. ožujka 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu)

2. pun. tuženika