Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: R1 Ob-480/2023-47
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, po sucu Lani Hess Vukoša, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice CH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po punomoćnici Tomislavi Furčić, odvjetnici iz [adresa] protiv protustranke GH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] zastupane po posebnoj skrbnici ČH, dipl.iur. iz Centra za posebno skrbništvo Podružnica Rijeka, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti, 6. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Protustranka GH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođena **.**.1947. u [adresa], BIH s prebivalištem u [adresa] djelomično se lišava poslovne sposobnosti na način da ne može samostalno:
-pokretati postupke i zastupati se pri sudskim, upravnim i drugim javno pravnim tijelima,
-sklapati pravne poslove,
-donositi odluke vezane uz prebivalište i boravište,
-donositi odluke vezane uz provođenje mjera zdravstvene zaštite i smještaja na bolničko liječenje,
-davati suglasnost za smještaj u socijalnu ustanovu,
-poduzimati radnje i poslove koji se odnose na imovinu u smislu raspolaganja pokretninama i nekretninama veće vrijednosti,
-raspolagati redovitim mjesečnim primanjima iznad 200,00 EUR-a mjesečno
Obrazloženje
1.Predlagateljica je kao kćerka protustranke 28. srpnja 2023. podnijela prijedlog temeljem odredbe članka 236. Obiteljskog zakona radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti protustranke koja zbog svog zdravstvenog stanja nije sposobna brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima, te je predložila lišenje u opsegu u kojem to utvrdi vještak psihijatar po provedenom vještačenju obzirom da protustranka rođena **.**.1947. ima dijagnozu Demencije kod Alzheimerove bolesti.
2.Protustranci je rješenjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Županijska služba Primorsko goranske županije, Područni ured Rijeka klasa:UP/I-552-02/24-08/1 ur.broj:139-071-03/36-24-2 od 22. siječnja 2024. imenovana posebna skrbnica ČH, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka, radi zastupanja njenih prava i interesa u ovom izvanparničnom postupku.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju (list 2- 6 spisa), Izvod iz matične knjige rođenih (list 15 spisa), domovnicu (list 18 spisa), dopis (list 51 spisa), proveden je dokaz saslušanjem predlagateljice (list 21 spisa) i protustranke (list 96-97 spisa) kao i medicinsko vještačenje protustranke po stalnom sudskom vještaku psihijatrijske struke dr. Draganu Lovroviću, spec.psihijatru, subspecijalisti biologijske psihijatrije (list 29-35 spisa), te dopunu istog (list 65 i 71-75 spisa)
4. U pisanom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak psihijatrijske struke dr. Dragan Lovrović, spec.psihijatar, subspecijalista biologijske psihijatrije od 24. lipnja 2024. i dopuni istog od 23. srpnja 2025. je naveo kako je temeljem uvida u sudski spis, uvida u medicinsku dokumentaciju i vlastitog pregleda protustranke sukladno postavljenoj zadaći vještačenja sačinio nalaz i mišljenje u kojem je naveo kako protustranka boluje od Dg.: Demencije u Alzheimerovoj bolesti s kasnim početkom šifre F00.1.
4.1. Stalni sudski vještak je u pisanom nalazu i mišljenju naveo kako je kod protustranke po pravilima struke postavljena dijagnoza Alzheimerove bolesti koja je neurološka bolest i označava se po Međunarodnoj klasifikaciji bolesti 10. reviziji (MKB10) po tzv. G šiframa (velikim slovom G se po MKB 10 označavju neurološke dijagnoze), a Alzheimerova bolest se označava šifrom G30. Prisustvo Alzheimerove bolesti ne podrazumijeva odmah i prisustvo demencije. Kod Alzheimerove bolesti ako je prisutna i demencija bolest ima svoj zasebni dijagnostički entitet i naziva se Demencijom u Alzheimerovoj bolesti, te je njeno postavljanje u kompetenciji psihijatra i šifrira se pod grupnu dijagnozu označenim slovom F (psihijatrijske dijagnoze) po MKB10 (F00.0, F00.1 i F00.9). Demencija u Alzheimerovoj bolesti javlja se u dva tipa presenilni i senilni tip. Presenilni tip podrazumijeva da je demencija nastupila prije 65 godine života i bolest je tada brža i progresivnija i prosječno trajanje života od postavljanja dijagnoze iznosi 7 godina. Ako se demencija u Alzheimerovoj bolesti javi nakon 65 godine tada je riječ o Demenciji u Alzheimerovoj bolesti senilnog tipa ili s kasnijim početkom kao što je prisutna kod protustranke i tada je prosječno trajanje života 15 godina od postavljanja dijagnoze jer je taj tip bolesti sporijeg tijeka i manje progresivan.
4.2. U konkretnom slučaju kod protustranke je dijagnosticirana Alzheimerova bolest, te se s vremenom razvila Demencija u Alzheimerovoj bolesti i tijek smetnji je bio polagan. Zbog takvog stanja i naravi bolesti i prisutnih oštećenja intelektualnih i kognitivnih funkcija, te bolesti koja je progresivna i kod koje je daljnje pogoršanje sigurno, protustranka nije sposobna za samostalni život i rad i nije sposobna u potpunosti samostalno brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima. Predmetna bolest utječe na elemente iz kruga poslovne sposobnosti zbog čega je opravdano istu djelomično lišiti poslovne sposobnosti u svrhu zaštite protustranke.
4.3. Stalni sudski vještak je naveo da je Demencija u Alzheimerovoj bolesti sa kasnim početkom kod protustranke takvog karaktera da djelomično utječe na elemente iz kruga poslovne sposobnosti i bolest je u umjerenom stadiju, te nije izvjesno očekivati poboljšanje već je izgledno daljnje pogoršanje bolesti. Stoga stlani sudski vještak navodi kako je zahtjev za djelomičnim lišenjem poslovne sposobnosti opravdan i to na način da se protustranku liši poslovne sposobnosti, da ne može samostalno:
-pokretati postupke i zastupati se pri sudskim, upravnim i drugim javno pravnim tijelima,
-sklapati pravne poslove,
-donositi odluke vezane uz prebivalište i boravište,
-donositi odluke vezane uz provođenje mjera zdravstvene zaštite i smještaja na bolničko liječenje,
-davati suglasnost za smještaj u socijalnu ustanovu,
-poduzimati radnje i poslove koji se odnose na imovinu u smislu raspolaganja pokretninama i nekretninama veće vrijednosti,
-raspolagati redovitim mjesečnim primanjima iznad 200,00 EUR-a mjesečno.
5. U pisanim očitovanjima od 31. svibnja 2024., 12. kolovoza 2024. i 23. listopada 2025. posebna skrbnica protustranke je navela kako je potrebno provesti medicinsko vještačenje o zdravstvenom stanju protustranke i utjecaju tog stanja na njenu sposobnost, zaštite svojih prava i interesa odnosno ugrožavanjem prava i interesa drugih.
6. Nakon provedenog vještačenja posebna skrbnica je navela kako u odnosu na pisani nalaz i mišljenje te nadopunu istog nema primjedbi i smatra da je u interesu protustranke istu potrebno djelomično lišiti poslovne sposobnosti sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka.
7. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke dr. Dragana Lovrovića, spec.psihijatra, subspecijaliste biologijske psihijatrije od 24. lipnja 2024. i dopuni istog od 23. srpnja 2025. kao stručan i argumentiran, te je sačinjen sukladno postavljenoj zadaći vještaka uzimajući u obzir kako predlagateljica, protustranka i posebna skrbnica nisu imali primjedbi na isti.
8. Ovaj sud je prijedlog predlagateljice cijenio sukladno odredbi članka 234. Obiteljskog Zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23;dalje ObZ) kojim je stavkom 1. propisano da će sud u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišti poslovne sposobnosti. Stavkom 3. je propisano da prije donošenja rješenja o lišenju poslvone sposobnosti sud će pribaviti stručno mišljenje vještaka odgovarajuće grane medicine o zdravstvenom stanju osoba za koju je pokrenut postupak lipšenja poslovne sposobnosti i o utjecaju toga stanja na njezinu sposobnost zaštite svojega pojedinog prava ili skupine prava ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba. Stavkom 4. je propsiano da će rješenje o lišenju poslovne sposobnosti osobe iz stavka 1. ovoga članka sud će odlrediti radnje i poslove koje osoba nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobno stanje te imovinu.
8.1. Odredbom članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10) koji propisuje da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Postupci lišavanja poslovne sposobnosti ulaze u sferu prava na poštivanje privatnog života. Lišavanje poslovne sposobnosti služi postizanju legitimnog cilja. Legitiman je cilj u ovim slučajevima zaštita prava i dobrobiti osoba koje se lišavaju poslovne sposobnosti, ali i zaštita i dobrobit drugih osoba koje na neki način mogu biti povrijeđene radnjama ili propustima osobe koju je potrebno lišiti poslovne sposobnosti. Pritom je sud dužan voditi računa da bude postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom (prava na poštivanje privatnog života - puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja (zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih).
9. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka kako protustranka boluje od Dg.: Demencije u Alzheimerovoj bolesti s kasnim početkom šifre F00.1 i u konkretnom slučaju je kod protustranke dijagnosticirana Alzheimerova bolest, te se s vremenom razvila Demencija u Alzheimerovoj bolesti i tijek smetnji je bio polagan. Zbog takvog stanja i naravi bolesti i prisutnih oštećenja intelektualnih i kognitivnih funkcija, te bolesti koja je progresivna i kod koje je daljnje pogoršanje sigurno, protustranka nije sposobna za samostalni život i rad i nije sposobna u potpunosti samostalno brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima. Predmetna bolest utječe na elemente iz kruga poslovne sposobnosti zbog čega je opravdano istu djelomično lišiti poslovne sposobnosti u svrhu zaštite protustranke.
9.1. Isto tako ovaj sud je neposredno saslušao protustranku i utvrdio da ista nije svjesna svoga stanja i nije u mogućnosti da se brine o svojim pravima i interesima.
10. Odmjera je ovog suda kako je djelomično lišenje poslovne sposobnosti pravna mjera kojom se punoljetnoj osobi koja zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekim svojim pravima, potrebama ili interesima ograničava sposobnost samostalnog donošenja odluka u određenim segmentima kao što su odluke o osobnim stanjima, liječenju, smještaju u ustanovu, upravljanju imovinom i sklapanju pravnih poslova. Ova mjera se donosi uz pribavljanje stručnog mišljenja vještaka medicine, a služi zaštiti prava i interesa te osobe i drugih osoba pri čemu se mora poštivati pravo na privatni život zajamčeno Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
10.1. Postupak lišavanja poslovne sposobnosti ulazi u sferu prava poštivanja privatnog života kojeg propisuje članak 8. Konvencije, a sukladno odredbi članka 141. Konvencije lišavanje osobe poslovne sposobnosti bilo potpuno ili djelomično predstavlja miješanje države u privatni život pojedinaca budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njezina mogućnost da svojim postupcima, izjava ili radnjama proizvodi pravne učinke.
11. Slijedom svega iznijetog, ovaj sud je u konkretnom slučaju vodio računa o tome da djelomično lišenje poslovne sposobnosti protustranke služi postizavanju legitimnog cilja, odnosno zaštiti prava i dobrobiti protustranke koja se djelomično lišava poslovne sposobnosti. Stoga je ovaj sud utvrdio da je mjera djelomičnog lišavanja protustranke nužna da bi se postigao legitimni cilj odnosno da se isti niti jednom drugom blažom mjerom nije mogao postići. Na ovaj način je postignuta pravična ravnoteža između prava zajamčenog Konvencijom odnosno prava na poštivanje privatnog života (puna poslovna sposobnost) i legitimnog cilja (zaštita prava i interesa osobe koja se lišava poslovne sposobnosti i drugih osoba).
12. Kako je u konkretnom slučaju sukladno pisanom nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka psihijatrijske struke dr. Dragana Lovrovića, spec.psihijatra, subspecijaliste biologijske psihijatrije od 24. lipnja 2024. i dopune istog od 23. srpnja 2025. utvrđeno kako protustranka boluje od Dg.: Demencije u Alzheimerovoj bolesti s kasnim početkom šifre F00.1 i u konkretnom slučaju je kod protustranke dijagnosticirana Alzheimerova bolest, te se s vremenom razvila Demencija u Alzheimerovoj bolesti i tijek smetnji je bio polagan. Zbog takvog stanja i naravi bolesti i prisutnih oštećenja intelektualnih i kognitivnih funkcija, te bolesti koja je progresivna i kod koje je daljnje pogoršanje sigurno, protustranka nije sposobna za samostalni život i rad i nije sposobna u potpunosti samostalno brinuti o osobnim potrebama, pravima i interesima. Predmetna bolest utječe na elemente iz kruga poslovne sposobnosti zbog čega je opravdano istu djelomično lišiti poslovne sposobnosti u svrhu zaštite protustranke, a neposrednim saslušanjem protustranke utvrđeno je da ista nije svjesna svoga stanja i nije u mogućnosti da se brine o svojim pravima i interesima ispunjene su pretpostavke iz članka 234. ObZ-a, te je sud protustranku djelomično lišio poslovne sposobnosti i odredio opseg radnji i poslova koje nije sposobna samostalno poduzeti u odnosu na osobna stanja i raspolaganje i upravljanje imovinom.
13. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Rijeci, 6. ožujka 2026.
SUDAC:
Lana Hess Vukoša
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pisano ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud.
Dostaviti:
- pun. predlagateljice
- protustranci
- posebnoj skrbnici protustranke
