REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: UsI-965/2025-9

[adresa] L 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja LČ iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (OIB: 36162371878), Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335, radi primitka u hrvatsko državljanstvo, 6. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove KLASA: UP/I-224-02/21-01/2028, URBROJ: 511-01- 203-25-5. od 27. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/I-224-02/21-01/2028, URBROJ: 511-01-203-25-5 od 27. ožujka 2025. odbijen je zahtjev tužitelja za primitak u hrvatsko državljanstvo i njegovog maloljetnog djeteta PČ rođene **.**.2003.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, da je u postupku pogrešno utvrđeno činjenično stanje, da se iz svih dokaza koje je tužitelj dostavio može na nesumnjiv način utvrditi njegova pripadnost hrvatskom narodu. Navodi da se nikada nije izjašnjavao da pripada nekom drugom narodu, a svi dostavljeni dokumenti da dokazuju tu dosljednost. Navodi da do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama u Republici Srbiji ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 47/18) koji se počeo primjenjivati 1. siječnja 2019. upis podataka o nacionalnoj pripadnosti u maticu rođenih do tada nije predviđao mogućnost da punoljetna osoba samostalno zatraži upis nacionalnosti u maticu rođenih. Navodi da je odmah nakon početka primjene navedenog zakona 22. siječnja 2019. pristupio Odjelu za opću upravu i dao službenu izjavu na zapisnik izražavajući se kao P. Navodi da je upis u birački popis hrvatske nacionalne manjine formaliziran i služben postupak koji potječe od nadležnog tijela i kojim se utvrđuje da se određena osoba izjasnila pripadnikom određene nacionalne manjine. Ističe da upravo navedeni upis na osobni zahtjev predstavlja očitovanje volje i formaliziranu izjavu u pravnom prometu koja u potpunosti ispunjava uvjet iz čl. 16. st. 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne

2  Poslovni broj: UsI- UsI-965/2025-9

novine", broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15, 102/19 i 138/21, dalje: ZHD). Ističe da je tuženik kao dokaz pogrešno cijenio dostavljeni Zapisnik o saslušanju sastavljen pred Centrom za socijalnu skrb iz 2012. koji ima status javne isprave, koji ne može biti rezultat nastojanja tužitelja da stekne hrvatsko državljanstvo obzirom da takva inicijativa u vrijeme sastavljanja zapisnika nije niti postojala. U odnosu na navode tuženika da se tužitelj pri upisu djece u maticu rođenih nije izjasnio svoju nacionalnu pripadnost ističe da se uvidom u iste može utvrditi da su ispunjene istog dana kada su djeca rođena te da su prijave ispunjene od strane osobe u zdravstvenoj ustanovi bez prisutnosti tužitelja. Nadalje dodaje da Potvrda koju je izdao glavni i odgovorni urednik Radija Marija Subotica upravo svjedoči stvarnoj, životnoj pripadnosti hrvatskom narodu i potvrđuje angažiranje tužitelja unutar hrvatske nacionalne zajednice. Navodi da se tuženik nije niti osvrnuo na dva izvatka iz knjige za upisivanje vjenčanih Srpske pravoslavne crkve od 20. studenog 2001. i 21. svibnja 2019. u kojima se tužitelj izjasnio kao P. Nadalje navodi da tuženik nije kao dokaz cijenio niti zahvalnicu koju je izdao Centar za unapređenje položaja mladih EUROS iz 2017., a koja se odnosi na sudjelovanje njegovog djeteta u radionici "Tko smo mi bez korijena?" s temom "Njegovanje hrvatskih običaja i tradicije u moj obitelji". Na temelju svega navedenog smatra da je ispunio uvjete za utvrđivanje pripadnosti hrvatskom narodu jer je dokazao ne samo deklarativnu, već i faktičnu, kulturnu i emocionalnu vezu s hrvatskim narodom. Predlaže poništiti rješenja tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u osporavanom rješenju te je dodatno naveo da je nesporno utvrđeno da je izvadak iz matične knjige rođenih s podacima o hrvatskoj nacionalnosti pribavljen neposredno prije podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo. U odnosu na upis tužitelja u poseban popis birača hrvatske nacionalne manjine u Srbiji 24. listopada 2017. navodi da je takvo postupanje izvršeno isključivo u svrhu pribavljanja dokaza jer da je tužitelj taj upis mogao izvršiti i daleko ranije nakon stjecanja te mogućnosti po Zakonu o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina ("Službeni glasnik Republike Srbije", broj 72/09) odnosno od rujna 2009. U odnosu na Zapisnik sastavljen u Centru za socijalnu skrb Vranje iz 2012. tuženik navodi da je zapisnik sastavljen na način da sadrži podatke o nacionalnosti tužitelja i njegovoj majci Vesni na čiju se nacionalnost tužitelj poziva, dok ne sadrži podatke o njegovom ocu i mjestu rođenja, što ne može biti ocjenjeno kao dokaz na temelju kojeg bi se odobrio primitak u hrvatsko državljanstvo. U odnosu na navode tužitelja kako je tuženik povrijedio načelo materijalne istine ocjenjujući prijave rođenja djeteta napominje da je tužitelj mogao naknado zatražiti upis podataka o nacionalnosti svoje djece, što je propustio učiniti. U odnosu na aktivnosti tužitelja u Udruzi Marija u Subotici tuženik navodi da se prema presudi Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-1103/2022-6 od 12. siječnja 2023. pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje na temelju aktivnog sudjelovanja u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama, što ne podrazumijeva bilo kakav angažman već pokretački, osnivački, organizacijski sl. iz kojeg se može utvrditi pripadnost hrvatskom narodu. Nadalje, navodi da je iz izvatka iz knjige za upisivanje vjenčanih Srpske pravoslavne crkve proizlazi da je tužitelj P pravoslavne vjere što ukazuje na nedosljednost u ponašanju i prilagođavanje vlastitog nacionalnog identiteta obzirom na kasniji rad u Udruzi Marija. Zaključno predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

4. Kako su se stranke ovog spora suglasile da se spor riješi bez rasprave, a Sud je utvrdio da nije potrebno izvoditi nove dokaze, to je Sud na temelju odredbe čl. 98. t. 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), te

3  Poslovni broj: UsI- UsI-965/2025-9

odredbe čl. 8. ZUS prema kojoj je Sud dužan upravni spor provesti bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.

5. Sporno je u ovom sporu je li zakonito tuženik odlučio o tužiteljevom zahtjevu, odnosno jesu li u ovoj upravnoj stvari ispunjene zakonske pretpostavke za primitak tužitelja u hrvatsko državljanstvo.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog spora te u spisu predmeta upravnog postupka koji je prethodio ovom sporu.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Čl. 3. ZHD propisano je da se hrvatsko državljanstvo stječe: 1. podrijetlom, 2. rođenjem na području Republike Hrvatske, 3. prirođenjem i 4. po međunarodnim ugovorima.

9. Čl. 13. st. 3. ZHD propisano je da prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju čl. 11. st. 1. ili čl. 16. ovoga Zakona.

10. Čl. 16. st. 1. ZHD propisano je da pripadnik hrvatskog naroda koji nema prebivalište u [adresa], može steći hrvatsko državljanstvo ako udovoljava pretpostavkama iz čl. 8. st. 1. t. 5. ovoga Zakona. St. 2. istog članka propisano je da se pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

11. Čl. 8. st. 1. t. 5. ZHD propisano je da prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za primanje u hrvatsko državljanstvo ako se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.

12. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 30. ožujka 2021. Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem punoljetne osobe i djeteta na temelju pripadnosti hrvatskom narodu kojim je bilo obuhvaćeno i njegovo tada maloljetno dijete PČ. Tužitelj je uz zahtjev dostavio presliku izvatka iz matice rođenih od **.**.2019., presliku uvjerenja o državljanstvu Republike Srbije, presliku izvatka iz matice vjenčanih, presliku uvjerenja o nekažnjavanju, presliku rješenja o upisu u poseban birački popis hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji od 24. listopada 2017., presliku izjave, životopis, presliku uvjerenja o tečaju hrvatskog jezika, presliku potvrde Romskog kulturnog centra-Vranjska Banja, presliku preporuke g. E U koordinatora Caritasa Beogradske nadbiskupije, presliku potvrde Udruge Marija iz Subotice od 22. siječnja 2018., preslike majčinih dokumenata: domovnicu, rodni list, radnu knjižicu, preslike bakinih dokumenata: izvod iz matične knjige umrlih, osobnu iskaznicu, putovnicu, vjenčani list te dokumente za mld. dijete.

4  Poslovni broj: UsI- UsI-965/2025-9

13. Nadalje, slijedi da je tuženik zatražio od tužitelja da u spis predmeta upravnog postupka dostavi dokaze iz kojih će biti vidljivo izjašnjavanje pripadnosti hrvatskom narodu u pravnom prometu: propisno ovjerenu presliku zapisnika o prijavi namjere sklapanja braka i prijave rođenja djece, presliku radne i vojne knjižice, potvrdu o nacionalnom izjašnjavanju prilikom uvođenja u vojnu evidenciju, presliku matične knjige učenika osnove škole te druge raspoložive dokaze. Nakon čega je tužitelj dao usmenu izjavu na zapisnik 16. kolovoza 2021. Sektoru za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Službi za državljanstvo i statusna pitanja stranaca kojom prilikom je i dopunio svoj zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva i iznio razloge zbog kojih se osjeća pripadnikom hrvatskog naroda. Slijedi da je tužitelj 16. rujna 2021. u spis predmeta upravnog postupka dostavio i Zapisnik o saslušanju stranke, KLASA: 55315- 5835 od 27. lipnja 2012. sastavljen pred Centrom za socijalnu skrb Vranje.

14. Iz obrazloženja osporavanog rješenja slijedi da je tužitelju odbijen zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo jer tužitelj nije dokazao svoje osobno izjašnjavanje pripadnosti hrvatskom narodu. Naime, kao dokaz o svojoj nacionalnoj pripadnosti tužitelj je dostavio izvadak iz matice rođenih. KLASA: 200-00-1/2019-26/68136 od 24. siječnja 2019. u kojoj je u rubrici narodnost upisan podatak „Hrvatska“ koji podatak je izmijenjen na osnovi izjave dane na zapisnik kod gradske uprave Odjela za opću upravu 22. siječnja 2019., slijedom čega se navodi da se radi o dokazu koji je isključivo interesno motiviran. Nadalje, navodi se da se niti rješenje o upisu u birački popis hrvatske nacionalne manjine, o čemu mu je 17. listopada 2017. Grad Vranje izdao rješenje, nije dokaz ranijeg nacionalnog izjašnjavanja budući da iz odredbi čl. 47. i čl. 53. Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina ("Sl. Glasnik RS", broj 72/09, 20/14 i 55/14) razvidno da se u birački popis nacionalne manjine može upisati i ispisati na vlastiti zahtjev te se osnovano može zaključiti da se u birački popis hrvatske nacionalne manjine upisao radi pribavljanja dokaza za primitak u hrvatsko državljanstvo, budući da je tužitelj navedeni upis mogao zatražiti još od 2009. Nadalje, u obrazloženju osporavanog rješenja navodi se da je Zapisnik o saslušanju stranke sastavljen u Centru za socijalnu skrb Vranje, KLASA: 55315-5835 od 27. lipnja 2012. u kojem se tužitelj izjasnio kao P izraz nastojanja stranke da stekne hrvatsko državljanstvo na olakšan i privilegiran način. Ističe se da je tijekom postupka utvrđeno da je stranka tijekom života imala prilike izjašnjavati se o nacionalnoj pripadnosti ali da to nije učinila.

15. Prema ocjeni ovog Suda pravilno je tuženik naveo da iz utvrđenog činjeničnog stanja uistinu ne proizlazi da se tužitelj kroz duže vrijeme deklarirao ili barem jasno iskazivao svoju hrvatsku nacionalnu pripadnost jer je sva dokumentacija na kojoj tužitelj temelji svoj zahtjev izdana odnosno pribavljena u periodu bliskom vremenu pokretanja upravnog postupka, zbog čega nije nedvojbeno da je tužitelj ranije i kroz duži vremenski period isticao pripadnost hrvatskom narodu, već naprotiv, da je priloženu dokumentaciju pribavio isključivo u svrhu stjecanja hrvatskog državljanstva.

16. U odnosu na dostavljeni Izvadak iz knjige za upisivanje vjenčanih srpske pravoslavne crkve broj 70/2001 od 20. studenog 2001. i broj 429/19 od 21. svibnja 2019. ističe se da navedeni dokument izdaje vjerska zajednica u kojoj je obavljen obred crkvenog vjenčanja i kao takav nema dokaznu snagu kao što to ima izvadak iz matice vjenčanih kao javna isprava koju izdaje matični ured kao tijelo javne vlasti. Iz dostavljenog izvatka iz matice vjenčanih, KLASA: 202-00-1/2019-26/6011 od 11. siječnja 2019. ne proizlazi da je tužitelju upisana hrvatska narodnost. Navedeno ne

5  Poslovni broj: UsI- UsI-965/2025-9

proizlazi niti iz zapisnika o prijavi namjere sklapanja braka broj MV 266 1999 sastavljenog u matičnom uredu [adresa]. Naime, stav je ovog Suda da bi se tužitelj da je pripadnik hrvatskog naroda onda nedvojbeno tako izjasnio i u matičnom uredu kao tijelu javne vlasti pri prijavi namjere sklapanja braka što tužitelj nije učinio. Budući da čl. 16. st. 1. ZHD omogućuje pripadniku hrvatskog naroda stjecanje hrvatskog državljanstva pod povoljnijim uvjetima, izjašnjavanje tužitelja o njegovoj nacionalnoj pripadnosti mora biti kontinuirano, isključivo i jasno, odnosno ne smije biti dvojbeno kao što u konkretnom slučaju upućuju isprave na kojima tužitelj dokazuje svoju pripadnost hrvatskom narodu.

17. Sud je uzeo u obzir činjenicu da tužitelj nije bio prisutan pri prijavi rođenja djece. Međutim, iz svih preostalih dokumenata dostavljenih u upravnom postupku ne proizlazi da se tužitelj izjašnjavao kao pripadnik hrvatskog naroda u svim pruženim prilikama kao što je to je razvidno iz dostavljenih isprava: zapisnika o prijavi namjere sklapanja braka tek. br .MV 266 1999., izvatka iz matice vjenčanih KLASA: 202-00- 1/2019-26/6011 od 11. siječnja 2019., matične knjige učenika broj 1628, potvrde o činjenicama iz službene evidencije Ministarstva obrane, Područno središte Ministarstva obrane Niš, Središnjica Ministarstva obrane [adresa], UP-1 br 1693-2 od 29. srpnja 2021., vojne iskaznice broj [broj vojne iskaznice] od 11. svibnja 1992., radne knjižice broj: 45493 od 16. studenog 1995. Potrebno je istaknuti da uistinu nije izgledno niti životno da tužitelj u okolnostima konkretnog slučaja nije imao niti jednu priliku deklarirati svoju pripadnost hrvatskom narodu u pravnom prometu na način da o tome postoji javna isprava koju bi upravna tijela i Sud mogli ocijeniti i prihvatiti kao prikladno dokazno sredstvo i nedvojbeno utvrditi njegovu pripadnost hrvatskom narodu.

18. Stoga sud ocjenjuje pravilan zaključak tuženika kako je tužitelj tijekom svog života imao mogućnost izjasniti se kao pripadnik hrvatskog naroda, koju nije izrazio u pruženim prilikama. Naime, kod osoba koje hrvatsko državljanstvo traže temeljem pripadnosti hrvatskom narodu, osnovano je za očekivati da tu pripadnost u tijeku svog života jasno i kontinuirano izražavaju u svim pruženim prilikama.

19. Niti tužiteljevo članstvo u Udruzi Marija ne može dovesti do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što iz dostavljene potvrde proizlazi da je tužitelj član udruge od 2015. Nadalje, budući da je tužitelj zatražio stjecanje hrvatskog državljanstva na temelju čl.16. ZHD prema kojem je potrebno dokazati osobnu pripadnost hrvatskom narodu, činjenica da je njegova baka bila M i da njegova majka ima hrvatsko državljanstvo ne utječe na drukčije rješenje ove upravne stvari.

20. Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS odlučio kao izreci ove presude.

U Rijeci 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Vesna Perić

6  Poslovni broj: UsI- UsI-965/2025-9

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- tužitelju LČ putem opunomoćenice za primanje pismena EČ iz [adresa]

- tuženiku Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335