Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-1784/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TV iz [adresa], zastupan po Buvinić Marinu, odvjetniku iz Umaga, zbog prekršaja iz čl.199.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i dr., odlučujući o prigovoru okrivljenika na prekršaji nalog Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika i njegova branitelja, dana 04. ožujka 2026. g.
p r e s u d i o j e
I. OKRIVLJENIK: TV, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1987. g., od oca T, sa prebivalištem u [adresa], državljanin [adresa], prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan,
kriv je
što je dana 19. svibnja 2024. god. u 06,00 sati, na cesti u Umagu, krećući se prema naselju Murine, upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka]:
a. dolaskom do nepreglednog zavoja u desno izgubio je kontrolu nad vozilom radi neprilagođene brzine kretanja uvjetima i stanju kolnika, uslijed čega je sletio van desnog ruba kolnika gdje je udario prednjim dijelom vozila u stablo, uslijed čega je nastala materijala šteta,
čime je počinio prekršaj iz čl.51.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u svezi čl.293.st.2. cit. zakona, zbog čega mu se temeljem odredbe čl.51.st.1. cit. zakona izriče novčana kazna od 260,00 (dvjesto šezdeset) eura,
b. iste prilike, bio je pod utjecajem alkohola imajući koncentraciju u organizmu u stupnju od 1,14 g/kg, a što je utvrđeno alkotestiranjem, koja je prethodno umanjena za granicu dopuštene pogreške od 0,10 g/kg, odnosno kao vozač upravljao vozilom sa koncentracijom većom od 1,00 g/kg,
čime je počinio prekršaj iz čl.199.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, zbog čega mu se temeljem odredbe čl.199.st.8. cit. zakona, izriče novčana kazna od 660,00 (šesto šezdeset) eura.
Sveukupno mu se temeljem odredbe čl.39.st.1. Prekršajnog zakona izriče
novčana kazna
u iznosu od
920,00 (devetsto dvadeset) eura.
Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Upozorava se okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).
Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.
Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljenik novčanu kaznu i troškove prekršajnog postupka ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.
Okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.
II. Temeljem čl.58. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se primjenjuje zaštitna mjera zabrana upravljanja motornim vozilima "B" kategorije u trajanju od 1 (jedan) mjesec.
Zaštitna mjera zabrane upravljanja započinje teći od izvršnosti presude (po proteku roka za plaćanje novčane kazne).
III. OKRIVLJENIK: TV, podaci kao u toč.I.
oslobađa se od optužbe
da bi dana 19. svibnja 2024. god. u 06,00 sati, na cesti u Umagu, krećući se prema naselju Murine, upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], prouzročio prometnu nezgodu sa materijalnom štetom, krećući se neprilagođenom brzinom, nakon koje bi se udaljio sa lica mjesta, a da ne bi o tome obavijestio ''Hrvatske šume'' - Šumariju Buzet, radi oštećenja stabla,
čime bi počinio prekršaj iz čl.176.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo temeljem odredbe čl.176.st.5. cit. zakona.
Obrazloženje
1. Protiv okrivljenika ovom sudu dostavljen je prekršajni nalog od ovlaštenog tužitelja Policijska postaja Umag s ispostavom Buje, pod brojem 211-07/24-3/6144 od 20. svibnja 2024. g., na koji je okrivljenik podnio prigovor, zbog prekršaja naznačenih u uvodu i izreci ove presude.
2. Okrivljenik je ovome sudu dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo kako se za djelo iz toč.1. izreke prekršajnog naloga smatra krivim, dok da se ne smatra krivim za djela navedena u toč.2. i 3., te ne smatra da je imao navedenu koncentraciju alkohola i da je ona sigurno bila ispod dozvoljene razine. Izrazio je žaljenje radi uzrokovanja prometne nezgode pa iako je već kažnjen za prebrzu vožnju, predložio je da se cijeni činjenica da je on strani radnik u Hrvatskoj, kako bi prehranio svoju obitelj, i da mu je vozačka dozvola potrebna jer kao građevinski radnik često mijenja mjesto rada.
3. U dostavljenom podnesku branitelj okrivljenika naveo je kako smatra dokazanim da je okrivljenik počinio djelo iz toč.1. izreke prekršajnog naloga, dok u odnosu na toč.2. smatra da okrivljenik nije postupao sa namjerom i da nisu ostvareni elementi djela prekršaja, pozivajući se pri tome na odredbu čl.176.st.3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja propisuje obvezu obavještavanja vlasnika oštećene stvari. Pri tome Hrvatske šume, da nisu vlasnici predmetnog stabla niti ono može biti objektom prava vlasništva te su ona dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, koja ima interes za njezinu zaštitu, što znači da nisu, niti mogu biti predmetnom vlasničkog prava, jer objekt zaštićenog dobra koje štiti biće navedenog predmetnog djela je pravo vlasništva, a kako toga nema, da nema ni prekršajnog djela. U odnosu na djelo iz toč.3. ističe da se ni kod njega ne radi o prekršaju, jer na tako postavljenim činjeničnim opisom okrivljenik nije mogao počiniti djelo iz cit. zakonske odredbe, jer mu se stavlja na teret da je upravljajući vozilom …"u krvi imao alkohola iznad…" što je utvrđeno uporabom alkometra, pozivajući se na odredbu čl.199.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Budući se okrivljeniku stavlja na teret da je navedene prilike upravljao vozilom iako je u krvi imao alkohola iznad (…), dok je navedena koncentracija alkohola u krvi utvrđena alkometrom, pa je nesporno da okrivljeniku nije vađena krv, pa ovlašteni tužitelj ničime nije dokazao odlučnu činjenicu, niti ju može dokazati predlaganjem drugih dokaza, a kako je sud vezan činjeničnim opisom ovlaštenog tužitelja da je navedeni prekršajni nalog dužan staviti izvan snage i o njemu odlučiti, te nije ovlašten pozivati ovlaštenog tužitelja na ispravak pobijanog prekršajnog naloga koji je stavljen izvan snage (jedino optužnog prijedloga). Zbog svega navedenog predložio je da se okrivljenika oslobodi od optužbe za djela pod toč.2. i 3. izreke pobijanog naloga.
4. Obzirom na koncipirani činjenični opis prekršajnog naloga u odnosu na djelo iz odredbe čl.199.st.7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te da iz stanja spisa ne proizlazi da je okrivljeniku vađena krv, ostalo je nejasno na koji način je utvrđen stupanj alkoholiziranosti, kod okrivljenika, u smislu odredbe čl.199.st.7. cit. zakona.
5. Stoga je sud od tužitelja zatražio u tom dijelu nadopunu prekršajnog naloga, a sa kojim je postupio kao sa optužnim prijedlogom u smislu odredbe čl.238.st.8.toč.4. Prekršajnog zakona, u kojem je zakonsko uporište za pozivanje tužitelja na nadopunu i ispravak činjeničnog opisa. Tužitelj je traženoj nadopuni udovoljio.
6. Činjenica da je nakon podnošenja prigovora prekršajni nalog rješenjem „stavljen izvan snage“, na što ukazuje okrivljenik u svojoj obrani, ne umanjuje ovlasti suda da zatraži nadopunu. Takvo stavljanje izvan snage znači samo da se postupak nastavlja kao uobičajeni prekršajni postupak, ali je ostala obveza izdavatelja da prema uputi suda otkloni nejasnoću u opisu, budući da se nalog sada tretira kao optužni prijedlog.
7. Iako u odnosu na djelo vožnje pod utjecajem alkohola sa nedopuštenom koncentracijom, odlučne činjenice prvobitnog činjeničnog opisa nisu u potpunosti odgovarale biću citiranog djela prekršaja, nužno ne znači da okrivljenik navedene prilike nije bio pod utjecajem nedopuštene koncentracije alkohola, nego je na opisani način pogrešno naznačen način utvrđivanja stupnja alkoholiziranosti. Izvršenim ispravkom, tužitelj je udovoljio traženju suda, te je time pojašnjeno na koji način je kod okrivljenika utvrđena koncentracija alkohola.
8. Sud je u postupku izvršio uvid i pročitao zapisnik o očevidu, situacijski plan, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, naredbu o određivanju mjere opreza, te izvod iz prekršajne evidencije.
9. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenih propisa opisanih u toč.I. i II. izreke ove presude, posebno što je kod okrivljenika stupanj alkoholiziranosti utvrđen zakonom propisanim tehničkim sredstvom, čiji se rezultat u postupku smatra valjanim dokazom, dok je djelo opisano u toč.I. okrivljenik u potpunosti priznao.
10. Okrivljeniku su za djela opisana iz toč.I. i II. izreke, izrečene novčane kazne u najniže propisanim novčanim iznosima za opisanu vrstu prekršajnog djela, dok razlozi individualne ali i generalne prevencije ne opravdavaju izricanje ublažene novčane kazne, kako to predlaže okrivljenik, budući je on upravljajući vozilom uzrokovao prometnu nezgodu, pod utjecajem alkohola i time počinio teže prekršajno djelo u cestovnom prometu.
11. Da je brzina kretanja okrivljenika bila primjerena, tj. prilagođena postojećim uvjetima na cesti, te da on nije bio pod utjecajem alkohola sa nedopuštenom koncentracijom, prometna nezgoda bila bi izbjegnuta. Time je nastanak prometne nezgode u uzročno posljedičnoj vezi sa stupnjem alkoholiziranosti vozača, jer je alkohol značajno umanjio sposobnost pravodobne reakcije.
12. Kao otegotnu okolnost na strani okrivljenika sud je utvrdio kako je djelo vožnje pod utjecajem alkohola počinjeno sa neizravnom namjerom, obzirom da je on morao i mogao biti svjestan da vožnjom u alkoholiziranom stanju ugrožava sigurnost prometa, a time je upuštajući se u vožnju u navedenom stanju, k tome uzrokujući prometnu nezgodu, manifestirao svoj pristanak na takvo ugrožavanje. Vožnja pod utjecajem alkohola sa navedenom koncentracijom nužno dovodi do slabljenja dužnog opreza i do smanjenja potrebne pažnje u vožnji, a time i do ugrožavanja ostalih sudionika prometa.
13. Također kao otegotnu okolnost sud je cijenio dosadašnju kažnjavanost okrivljenika radi kršenja propisa o dopuštenoj brzini, što je utvrđeno uvidom u prekršajnu evidenciju.
14. Kao olakotnu okolnost sud je cijenio da u nastaloj prometnoj nezgodi nije bilo drugih sudionika, te da materijalna šteta nije nastala u većem obimu.
15. Inkriminirano ponašanje okrivljenika predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da bi okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno mogao ugroziti sigurnost prometa, budući je poduzeo radnju upravljanja motornim vozilom pod koncentracijom alkohola od 1,14 g/kg i u takvu stanju uzrokovao prometnu nezgodu.
16. S obzirom na težinu i prirodu počinjenih djela, neosporan je pravni osnov za primjenu zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima "B" kategorije, čije je trajanje određeno u opravdanom trajanju, jer je okrivljenika za navedeno vrijeme potrebno isključiti iz sudjelovanja u prometu kao vozača "B" kategorije, kako bi isti shvatio svu težinu i nedopustivost ovakvog protupravnog ponašanja u prometu na cesti.
17. Primjena ove zaštitne mjere nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i njom će se ispuniti i svrha preventivnog djelovanja i ukazati vozaču da je neprimjereno da kao sudionik u prometu krši prometne propise, pa će na njega utjecati da u vremenu izvršavanja mjere i nakon tog vremena, spozna kako je zbog svoje sigurnosti i ostalih sudionika u prometu dužan poštivati prometna pravila.
18. Obzirom na sve utvrđene okolnosti počinjenog prekršaja, sud je ocijenio da će se svrha primjene zabrane upravljanja postići u izrečenom trajanju od jedan mjesec.
19. Nadalje, za djelo iz odredbe čl.176.st.3.toč.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, opisano u toč.III. izreke ove presude, okrivljenik je oslobođen od optužbe. Citiranom odredbom vozač je obvezan drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ostaviti svoje podatke ili popuniti Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti podatke o vozilima i vozačima.
20. U konkretnom slučaju, radi se o oštećenju stabla, pri čemu se napominje da je Republika Hrvatska vlasnik šuma i šumskih zemljišta kojima gospodari trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o., što izričito proizlazi iz odredbe čl.16.st.1. Zakona o šumama te koje obavljaju samo gospodarsku i upravljačku funkciju u njihovo ime.
21. Naknada štete za oštećenje stabla utvrđuje se prema Šumsko-odštetnom cjeniku, a utvrđuje je i obračunava trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. kao nositelj naknade za šumske štete nastale na državnim šumama i takav postupak vodi se na temelju Zakona o šumama i šumskog cjenika.
22. Vozač koji u prometnoj nesreći ošteti stablo ne snosi posebnu zakonsku obvezu da štetu i njezine posljedice prijavi trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o., takva obveza zakonom nije propisana. Njegove obveze utvrđene su propisima o sigurnosti i osiguranju u cestovnom prometu te općim pravilima naknade štete, ali nijednim od njih nije propisano da osoba koja ošteti stablo obavještava gospodara državnih šuma.
23. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na djelo opisano u toč.III. izreke, u postupanju okrivljenika nisu se stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega je oslobođen od optužbe.
24. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka.
U Bujama, dana 06. ožujka 2026. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljeniku i branitelju,
2. Tužitelju,
3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
4. Spis, ovdje.
