Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-387/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AMCO-ASSET MANAGEMENT COMPANY S.P.A., Italija, Napulj, Via Santa Brigida 39, OIB: 29163637960, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Galić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenice ĐĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Duško Vučevac, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1566/2023 od 10. listopada 2023., 6. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Uvaženjem žalbe ovršenice ukida se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1566/2023 od 10. listopada 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi prvostupanjskog suda na temelju ovršnih isprava, i to Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj ... sa Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine od 10. srpnja 2007., koji je solemniziran u javnobilježničkom uredu ĐĐŠ u [adresa] **.**.2007. pod poslovnim brojem OV- 9724/2007; Aneksa br. 1 Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj ... sa Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine od 1. rujna 2009., koji je solemniziran u javnobilježničkom uredu ĐĐŠ u [adresa] **.**.2009., pod poslovnim brojem OV- 6526/2009, OV-6527/2009; Aneksa br. 2 Ugovoru o okvirnom iznosu zaduženja broj ... sa Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine od 26. rujna 2011., koji je solemniziran u javnobilježničkom uredu OĐ u [adresa], dana 24. listopada 2011., pod poslovnim brojem OV- 14584/2011; Aneksa br. 3 Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja broj ... sa Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine od 30. srpnja 2013., koji je solemniziran u javnobilježničkom uredu OĐ u [adresa] **.**.2013., pod poslovnim brojem OV-13578/2013; Ugovora o dugoročnom kreditu broj ... sa Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 02. rujna 2011., solemniziran u javnobilježničkom uredu Vladimir Marčinko u Zagrebu 08. rujna 2011., pod poslovnim brojem OV-9177/11; Aneksa br. 1 Ugovora o dugoročnom kreditu broj ... sa Sporazumom stranaka o zasnivanju založnog prava na nekretninama radi osiguranja novčane tražbine od 30. srpnja 2013., solemniziran u javnobilježničkom uredu Vladimir Marčinko u Zagrebu, 13. prosinca 2013., pod poslovnim brojem OV- 11610/13, a radi naplate tražbine ovrhovoditelja s pripadajućim zateznim kamatama i troškova ovršnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama i to zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, određena je ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenice i to suvlasnički dio 26/10000, etažno vlasništvo (...), jednosobni stan oznake ..., u potkrovlju objekta dilatacija D1, površine 24,46 m2 sa loggiom površine 6,10 m2, sveukupne površine 30,56 m2, u etažnom elaboratu sve označeno zelenom bojom, koji se nalazi u stambenoj zgradi, [adresa] površine 2167 m2, upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Zagreb, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica]. Nadalje, ovrhovoditelju je priznat ovršni trošak u iznosu od 24.885,52 eur.

2. Protiv citiranog rješenja o ovrsi žalbu podnosi ovršenica pozivajući se na sve žalbene razloge propisane člankom 353. stavkom 1. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) koji se primjenjuje u vezi sa člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020. i 114/2022., dalje: OZ), te na žalbene razloge iz članka 50. stavka 1. točke 1., 2., 5., 9. i 11. OZ-a, s prijedlogom da se u smislu žalbenih navoda ovršni zahtjev ovrhovoditelja odbije i ovrha obustavi, podredno da se pobijano rješenje o ovrsi ukine. Također, ovršenica predlaže odgodu ovrhe do završetka postupka po žalbi.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode ovršenice te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga određenih u žalbi, a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a sukladno ovlaštenju iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. ZPP-a, a koji se u ovršnim postupcima primjenjuje na temelju članka 21. stavka 1. OZ-a, ovaj sud je utvrdio da nije počinjena niti jedna od navedenih bitnih povreda postupka.

6. Dalje, pazeći po službenoj dužnosti i na žalbene razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkama 1., 3. i 5. OZ-a te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. istog članka ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavka 4. i 5. OZ-a sukladno članku 50. stavku 5. OZ-a, utvrđeno je da nije ostvaren nijedan od tih žalbenih razloga.

7. Nisu osnovani žalbeni navodi ovršenice da isprave na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje o ovrsi nisu stekle svojstvo ovršnosti. Naime, ovrha je u predmetnom postupku predložena na temelju već citiranih ovršnih isprava na kojima su uredno stavljene klauzule ovršnosti od strane javnog bilježnika.

8. Međutim, budući da citirane ovršne javnobilježničke isprave na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje o ovrsi na nekretnini ovršenice nisu prošle sudsku kontrolu, ovaj sud za sada ne može prihvatiti stav prvostupanjskog suda da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za određivanje ovrhe.

9. Naime, na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak prema kojem postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

10. U skladu s navedenim zaključkom, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o tome je li takav prigovor bio istaknut.

11. U vezi s tim valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije - Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4. -92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje cit.:

„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).

Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelj usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 Đ; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 O Radlingerová).

To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“

12. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud dužan u bilo kojoj fazi ovršnog postupka, u skladu s iznesenim zaključkom i Smjernicama, po službenoj dužnosti ispitati i utvrditi sadrže li predmetne isprave na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje o ovrsi nepoštene (ništetne) odredbe.

13. Također, osnovani su žalbeni navodi ovršenice da prvostupanjski sud prilikom donošenja osporavanog rješenja nije cijenio odredbu članka 80.b OZ-a jer nije ocijenio bi li prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja te nije uzeo u obzir okolnosti slučaja koje su navedene u članku 80.b stavku 3. OZ-a, a to su je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrha, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, služili li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenice te ima li ovršenica i drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji i ima li ovrhovoditelj osobito opravdani interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, odnosno je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

14. Naime, na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenoga 2020., poslovni broj Su IV – 308/2020 zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu članka 80.b stavka 2. i 3. OZ-a prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloga je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

15. Kako prvostupanjski sud nije utvrđivao sadrže li predmetne isprave na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje o ovrsi nepoštene (ništetne) odredbe, te kako je ovršenica prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe članka 80.b stavka 2. i 3. OZ- a prvi puta istaknula u žalbi, valjalo je primjenom članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ne upuštajući se zbog navedenog u ocjenu preostalih žalbenih navoda, odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.

16. Prvostupanjski će sud u nastavku postupka ispitati i utvrditi sadrže li citirani ugovori nepoštene (ništetne) odredbe, slijedom čega će postupiti na način i u skladu sa ranije citiranim Zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022., nakon čega će donijeti novu obrazloženu odluku o prijedlogu za ovrhu, pri čemu se napominje da je u tu svrhu, primjenom odredbe članka 7. stavka 2. OZ-a, ovlašten održati i ročište radi utvrđenja svih relevantnih činjenica. Također će ocijeniti navode ovršenice i dati razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja.

17. U odnosu na žalbene navode ovršenice kojima ističe da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenica nije mogla istaknuti odnosno nakon ovjeravanja javnobilježničke isprave te da je nastupila zastara tražbine ovrhovoditelja, a koji predstavljaju žalbene razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkama 9. i 11. OZ-a, treba reći da o navedenim žalbenim razlozima ne odlučuje drugostupanjski sud, već prvostupanjski u skladu s člankom 52. OZ-a, kao i o prijedlogu za odgodu ovrhe u skladu s člankom 65. OZ-a.

18. O zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci sukladno odredbi članka 166. stavka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, pa je odlučeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

U Rijeci 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak