REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2340/2022-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja ZV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska 2, zastupanog po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 27. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 3.000,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 5. veljače 2020. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 2.312,68 eur sa zateznim kamatama tekućim od 6. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 712,32 eur sa zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da se 5.9.2019. dogodila prometna nezgoda u Zagrebu koju je prouzrokovala ŽV kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], obvezno osiguranog kod tuženika policom od autoodgovornosti, da je u toj prometnoj nezgodi tužitelj zadobio tjelesne ozljede kao vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], da su tužitelju dijagnosticirane tjelesne povrede koje su opisane u liječničkoj dokumentaciji, da je tužitelj pretrpio i još uvijek trpi neimovinsku štetu u vidu intenzivnih i dugotrajnih bolova, primarnog i sekundarnog straha, duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti, a nakon završenog liječenja tužitelj će ulagati pojačane napore u životu i radu, da je tužitelju za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega bližnjih, da se tužitelj obratio tuženiku u mirnom postupku odštetnim zahtjevom koji je tuženik zaprimio 5.2.2022., nakon čega je neosnovano otklonio odštetni zahtjev tužitelja.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 18.000,00 kn s osnova neimovinske i imovinske štete sa zateznim kamatama tekućim od 5.2.2020. pa do isplate, kao i da mu naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

3. Podneskom od 30.1.2025. tužitelj je tužbeni zahtjev postavio na način da je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 3.000,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete sa zateznim kamatama tekućim od 5.2.2020. pa do isplate, kao i da mu naknadi prouzrokovan parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje da se 5.9.2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, smrti, narušavanja zdravlja i uništenja ili oštećenja stvari, da predlaže spajanje ovog postupka sa postupkom koji se kod ovog suda vodi pod posl. br. Pn-2341/2022, radi zajedničkog raspravljanja, da osporava uzročno- posljedičnu vezu između predmetne nezgode i ozljede tužitelja opisane u medicinskoj dokumentaciji, jer je udarac u vozilo kojim je upravljao tužitelj bio je (pre)malog intenziteta uslijed kojeg tužitelj nije mogao zadobiti tjelesne ozljede, da osporava visinu tužbenog zahtjeva jer iz dostavljene medicinske dokumentacije ne proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala osnov za dosudu novčane naknade u iznosu zatraženom tužbenim zahtjevom, da osporava zatraženi tijek kamata.

5. Tuženik je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev i obveže tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

6. U dokaznom postupku sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja ZV (str. 90-91 spisa) te proveo kombinirano prometno-medicinsko vještačenje po vještacima Igoru Jakopliću i dr. AV (str. 53-58 spisa) i medicinsko vještačenje po vještaku dr. Meliti Uremović (str. 74-76 spisa). Nadalje, sud je izvršio uvid u Potvrdu PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije od 31.10.2019. (str. 6 i 7 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (str. 8-14 spisa), zahtjev za naknadu štete (str. 15 i 16 spisa), dopis tuženika od 5.2.2020. (str. 17 spisa), dopis tuženika od 17.3.2020. (str. 32 spisa), Izvid štete (str. 33 spisa), fotografije na str. 34-35 spisa, CD s fotografijama (str. 47 spisa) te uvid u Skicu mjesta događaja (str. 46 spisa).

7. Tužitelj ZV, saslušan u dokaznom postupku, iskazao je da je u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio ozljede koje su navedene u medicinskoj dokumentaciji, zbog bolova bio je na godišnjem i bolovanju, tadašnja djevojka i kćerka pomagale su mu u svemu onome što zbog zadobivenih ozljeda nije mogao sam činiti, i dalje osjeća posljedice u području vrata i ramena, iako redovito ide na masaže i u toplice.

8. Sud je ocijenio istinitim iskaz tužitelja.

9. U pisanom Nalazu i mišljenju od 21.2.2024. vještak dr. Davor Mayer (str. 53- 54 spisa) navodi da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj ZV, rođen 1977., sudjelovao u prometnoj nezgodi 5.9.2019., kao vozač osobnog vozila, u naletu drugog vozila straga. Medicinskom obradom tužitelja nakon nesreće utvrđene su ozljede i postavljene dijagnoze: natučenje zatiljnog dijela glave i istegnuće vratnog i slabinskog dijela kralježnice (trzajna ozljeda). Pri utvrđenoj dinamici odigravanja predmetne prometne nesreće i uz utvrđenu promjenu brzine vozila, došlo je do trzajnog gibanja tijela tužitelja praćenog zabacivanjem glave unazad i istezanjem kralježnice u kojem je on mogao zadobiti trzajnu ozljedu, uz preduvjet prethodno postojećeg oštećenja kralježnice. Naime, njegovo je tijelo tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkim uvjetima i opterećenju čiji je intenzitet bio dostatan za nastanak te ozljede uz gore navedeni preduvjet. Istodobno, tužitelj je u spomenutom gibanju stražnjim dijelom glave mogao doći u kontakt s naslonom za glavu vozačkog sjedala, što je označeno kliničkom dijagnozom natučenja zatiljnog dijela glave. Prema tome, između štetnog događaja i postavljenih dijagnoza tužitelja može se uspostaviti uzročno-posljedična veza (u slučaju trzajne ozljede, uz ranije navedeni preduvjet).

10. U pisanom Nalazu i mišljenju od 21.2.2024. vještak Igor Jakoplić (str. 55-58 spisa) navodi da je prilikom nezgode došlo do stražnjeg sudara između prednjeg dijela vozila osiguranika tuženika Škoda reg. [registarska oznaka] i stražnjeg dijela vozila tužitelja Volkswagen reg. [registarska oznaka]. Relativna razlika sudarnih brzina između vozila je obzirom na nađena oštećenja iznosila oko 24,7 km/h. Prilikom sudara je došlo do ubrzavanja vozila tužitelja i do polijetanja tijela putnika u odnosu na karoseriju vozila u nazad. Vozilo tužitelja Volkswagen je u trenutku sudara s vozilom osiguranika tuženika zadobilo promjenu brzine u visini od oko 13,4 km/h.

11. Nalaze i mišljenja vještaka dr. Davor Mayer i vještaka Igora Jakoplića sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Na Nalaze i mišljenja navedenih vještaka stranke nisu istaknule primjedbe.

12. U pisanom Nalazu i mišljenju od 12.1.2025. vještak dr. Melita Uremović (str. 74-76 spisa) navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi 5.9.2019. kao vozač osobnog automobila. U nezgodi je zadobio udarac u zatiljni dio glave, istegnuće mišića vratne i slabinske kralježnice. Ozljede su utvrđene isti dan po štetnom događaju u OHBP KB Sv. Duh klinički, a RTG-om glave, vratne i slabinske kralježnice isključena je svježa koštana ozljeda. Zbog bolova u vratnoj i slabinskoj kralježnici provodio je liječenje po fizijatru uzimanjem analgetika i provođenjem fizikalne terapije 15 puta. Nadalje, vještakinja navodi da je utvrdila da se tužitelj prije štetnog događaja liječio zbog prijeloma slabinske kralježnice. Mišljenja je da je predmetni štetni događaj bio okidač za pogoršanje kroničnog Tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio je intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah, kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica jačeg intenziteta je trpio 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 15 dana. Na isti se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja koji je trajao mjesec dana. Bol jačeg intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg 10 dana, a slabog intenziteta 60 dana. Povremeno kod promjene vremena i povećanog opterećenja trajno. Tuđa pomoć druge osobe bila mu je potrebna 30 dana po 2 sata dnevno. U tom periodu pomoć druge osobe mu je bila potrebna u obavljanju svakodnevnih nužnih aktivnosti, obavljanju težih poslova u kući, nabavci veće količine živežnih namirnica. Liječenje zadobivenih ozljeda je završeno s pregledom fizijatra 27.11.2019.

13. Nalaz i mišljenje vještaka dr. Melite Uremović sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Na Nalaz i mišljenje navedenog vještaka stranke nisu istaknule primjedbe.

14. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja, postavljen kao u podnesku do 30.1.2025., osnovan.

15. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu štete iz štetnog događaja od 5.9.2019. i to zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog zadobivenih ozljeda te zahtjev za naknadu imovinske štete za tuđu pomoć i njegu.

16. Između stranaka nije sporno:

- nastanak štetnog događaja,

- pasivna legitimacija tuženika.

17. Između stranaka je sporno:

- uzročno-posljedična veza između predmetne prometne nezgode i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji tužitelja,

- visina potraživanja.

18. Dakle, nije sporno da se 5.9.2019., u 10,35 sati, u Zagrebu, Jadranska avenija kod stupa javne rasvjete br. 11, koji se nalazi južnije od raskrižja s Ulicom Jaruščica, dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali: ŽV iz [adresa], upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod Adriatic osiguranje d.d. policom broj: [broj police], važećom do **.**.2020., ZV iz [adresa], upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], osiguranim kod Adriatic osiguranje d.d. policom broj: [broj police] važećom do **.**.2020. te MV iz [adresa], kao putnik u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] (Potvrda PU Zagrebačke, II. Postaje prometne policije od 31.10.2019. - str. 6 i 7 spisa).

19. Neosnovan je prigovor tuženika o nepostojanju uzročno-posljedične veze između predmetne prometne nezgode i ozljeda navedenih u medicinskoj dokumentaciji tužitelja. To stoga što je nakon provedenog kombiniranog prometno- medicinskog vještačenja utvrđeno da je prilikom predmetne prometne nezgode došlo do stražnjeg sudara između prednjeg dijela vozila osiguranika tuženika Škoda reg. [registarska oznaka] i stražnjeg dijela vozila tužitelja Volkswagen reg. [registarska oznaka]. Relativna razlika sudarnih brzina između vozila je obzirom na nađena oštećenja iznosila oko 24,7 km/h. Prilikom sudara je došlo do ubrzavanja vozila tužitelja i do polijetanja tijela putnika u odnosu na karoseriju vozila u nazad. Vozilo tužitelja Volkswagen je u trenutku sudara s vozilom osiguranika tuženika zadobilo promjenu brzine u visini od oko 13,4 km/h. Medicinskom obradom tužitelja nakon nesreće utvrđene su ozljede i postavljene dijagnoze: natučenje zatiljnog dijela glave i istegnuće vratnog i slabinskog dijela kralježnice (trzajna ozljeda). Pri utvrđenoj dinamici odigravanja predmetne prometne nesreće i uz utvrđenu promjenu brzine vozila, došlo je do trzajnog gibanja tijela tužitelja praćenog zabacivanjem glave unazad i istezanjem kralježnice u kojem je on mogao zadobiti trzajnu ozljedu, uz preduvjet prethodno postojećeg oštećenja kralježnice. Naime, njegovo je tijelo tijekom sudara bilo izloženo biomehaničkim uvjetima i opterećenju čiji je intenzitet bio dostatan za nastanak te ozljede uz gore navedeni preduvjet. Istodobno, tužitelj je u spomenutom gibanju stražnjim dijelom glave mogao doći u kontakt s naslonom za glavu vozačkog sjedala, što je označeno kliničkom dijagnozom natučenja zatiljnog dijela glave. Prema tome, između štetnog događaja i postavljenih dijagnoza tužitelja postoji uzročno-posljedična veza.

20. Nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno je da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio udarac u zatiljni dio glave, istegnuće mišića vratne i slabinske kralježnice.

21. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

22. Obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu utemeljena je na odredbi čl. 11. st. 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP). Članak 12. st. 4. ZOOP određuje da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

23. Članak 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. . 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) određuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Stavak 2. istog članka ZOO određuje da se pod pravima osobnosti u smislu toga Zakona razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

24. Sud je prilikom odlučivanja o zahtjevu tužitelja za dosudu pravične novčane naknade na ime neimovinske štete, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, vodio računa o jačini i trajanju povredom izazvanih duševnih boli i straha, te cilju kojemu služi ta naknada. Pri tome je sud uzeo u obzir i nelagodu koju je tužitelj imao prilikom liječenja u vidu rtg snimanja i provođenja fizikalne terapije.

25. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životnih aktivnosti od 2%, da je tzv. primarni strah u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja bio intenzivan i kratkotrajan, tzv. sekundarni strah, kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica jačeg intenziteta tužitelj je trpio 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta 15 dana, na koji se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu bojaznosti za ishod liječenja koji je trajao mjesec dana, bol jačeg intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg 10 dana, a slabog intenziteta 60 dana, a povremeno kod promjene vremena i povećanog opterećenja trajno, sud smatra da pravičnu novčanu naknadu predstavlja iznos od 2.700,00 eur.

26. Kako je nakon provedenog medicinskog vještačenja utvrđeno da je tuđa pomoć i njega tužitelju bila potrebna 30 dana po 2 sata dnevno, sud je naložio tuženiku da tužitelju, na ime naknade imovinske štete, isplati iznos od 300,00 eur (60 sati x 5,00 eur = 300,00 eur). Pri tome je sud po slobodnoj ocjeni (čl. 223. st. 1. ZPP) kao cijenu sata osobe koja je tužitelju pružala pomoć i njegu koristio iznos od 5,00 eur.

27. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, sud je, temeljem odredbe čl. 1045. st. 1., čl. 1046. i čl. 1100. ZOO, naložio tuženiku da tužitelju, na ime naknade štete, isplati iznos od 3.000,00 eur (na ime neimovinske štete iznos od 2.700,00 eur + na ime tuđe pomoći i njege iznos od 300,00 eur = 3.000,00 eur) sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 5.2.2020. (zahtjev za naknadu štete i dopis tuženika od 5.2.2020. i od 17.3.2020. na str. 15-17 i 32 spisa) pa do isplate.

28. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod I.

29. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP, uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23, dalje: Tarifa).

30. Trošak tužitelja u ukupnom iznosu od 2.312,68 eur odnosi se na:

- trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 29.12.2022. u iznosu do 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na navode odgovora na tužbu),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 23.5.2023. u iznosu od 200,00 kn (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 28.10.2024. u iznosu do 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 5.11.2024. u iznosu od 200,00 kn (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- trošak sastava podneska od 30.1.2025. u iznosu do 200,00 eur (Tbr. 8. st. 1. Tarife – očitovanje na nalaz vještaka),

- trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku na ročištu 27.1.2026. u iznosu od 200,00 kn (Tbr. 9. st. 1. Tarife),

- PDV od 25% u iznosu od 400,00 eur,

- trošak vještačenja u iznosu od 199,08 eur,

- sudsku pristojbu za tužbu u iznosu od 37,15 eur,

- sudsku pristojbu za presudu u iznosu od 76,45 eur.

31. Pri tome, sud tužitelju nije priznao trošak sastava podneska od 6.9.2019. obzirom da se podnesak s tim datumom ne nalazi u spisu.

32. Kako sudu u vrijeme pisanja presude nije poznato hoće li punomoćnik tužitelja pristupiti na ročište za objavu presude, tužitelju taj trošak nije priznat, a ako punomoćnik tužitelja pristupi na to ročište, sud će o tom trošku odlučiti dopunskim rješenjem.

33. Sud je odbio preostali dio zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 712,32 eur (zahtjevan trošak u iznosu od 3.025,00 eur (u koji nije uključen trošak pristupa punomoćnika tuženika na ročište za objavu presude u iznosu od 125,00 eur (PDV uključen) – dosuđen trošak u iznosu od 2.312,68 eur = 712,32 eur) sa zateznim kamatama.

34. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

35. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II. i III.

U Zagrebu 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja uz rješenje o obvezi plaćanja sudske pristojbe za presudu

2. pun. tuženika