REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1200/2021-50

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja AT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , zastupana po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Pavičić& partneri, Zagreb, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupano po punomoćniku Denisu Laucu, odvjetniku u odvjetničkom društvu Grgić & partneri, Zagreb, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju AT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 9.556,04 Eura, sa zateznim kamatama koje teku: od 29. srpnja 2020. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju AT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 2.389,01 Eura, sa zateznim kamatama koje teku: od 29. srpnja 2020. pa do isplate, sve u roku od 15 dana„.

III. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju AT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 2.397,25 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 6. ožujka 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana .

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja AT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.062,27 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 6. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 27. lipnja 2019. u [adresa], u mjestu [adresa], u dvorištu obiteljske kuće tužiteljica stradala kao pješak. Za nezgodu je odgovoran ČT koji je vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] udario, odnosno prikliještio tužiteljicu te je na taj način izazvao nezgodu. Vozilo je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja. Nakon navedene prometne nezgode tužiteljici je odmah pružena hitna liječnička pomoć u Općoj bolnici Karlovac te je zadobila tjelesne povrede koje su detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 90.000,00 kn/ 11.945,05 Eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije i to iz razloga što polica broj [broj police], a na koju se poziva tužiteljica, ne pokriva predmetni štetni događaj koji se nedvojbeno nije dogodio na javnoj cesti, odnosno na ostalim površinama na kojima se odvija promet. Člankom 22. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) je propisano da su ugovorom o osiguranju iz stavka 1. tog članka pokrivene štete nastale od vozila koje se kreću javnim cestama i ostalim površinama na kojima se odvija promet, a koja podliježu obvezi registracije, te po propisima o registraciji moraju imati prometnu dozvolu. S obzirom da iz dokaza koje dostavlja tužiteljica nije razvidna dinamika nastanka štetnog događaja, to tuženik osporava odgovornost, kao i osnovanost i visinu tužbe i zahtjeva. Slijedom navedenog, osporava aktivnu legitimacija, pasivnu legitimacija, odgovornost, osnovanost i visinu tužbe i postavljenih tužbenih zahtjeva, te predlaže sudu da tužiteljicu odbije u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: zapisnik o očevidu (list 5-6 spisa), policu osiguranja (list 7 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 8-18, 94-117 i 120-121 spisa), fotografije (list 19-20, 126-132 spisa), dopis tužitelja (list 21 spisa), spis Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu posl.br. KR-DO-429/2019, saslušan je svjedok ČT (list 88-89 spisa), tužiteljica (list 89-90 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku prometne struke Igoru Jakopliću (list 137-141, 188-189 spisa), vještačenje po vještaku sudske medicine Mariji Baković (list 143-144, 189-190 spisa), vještačenje po vještaku medicinske struke Jošku Filipušiću (list 164-165, 190 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, i 114/22 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Među strankama je sporna aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost, osnovanost i visina tužbe i postavljenih tužbenih zahtjeva.

6. Iz police osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08103907887 proizlazi da je tuženik kao osiguratelj sklopio ugovor o osiguranju vozila [registarska oznaka]. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe iz čl. 22 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., dalje ZOOP) predmetnim ugovorom o osiguranju je pokrivena šteta koja je nastala vozilom koje se kretalo ostalim površinama na kojima se odvija promet, u konkretnom slučaju traktor se kretao dvorištem, po površini koja je namijenjena za kretanje, odnosno prometovanje traktora.

7. Iz iskaza svjedoka ČT proizlazi da se sjeća štetnog događaja, misli da se dogodio u ljetu 2018., da je bilo oko 21 sat, da je bio sumrak da su on i tužiteljica dovezli traktor na koje je bila prikopčana prikolica sa dvije osobine a na prikolici je bilo sjeno u balama, da je on upravljao traktorom, da su došli u dvorište kuće ispred sjenika, da su istovarili sjeno odnosno uparkirali prikolicu na način na koji to rade dugi niz godina, da sjenik ima samo jedan ulaz te da je dovezao traktor sa prikolicom ispred sjenika, potom je otkopčao prikolicu sa traktora te je okrenuo traktor na način da se prikolica sa stražnje strane traktorom gura u sjenik pri čemu je potrebno da netko sa prednje strane drži "rudu", to je dio prikolice koji se inače zakopča na traktor, i potom je traktorom gurao prikolicu u sjenik, da je tužiteljica bila ispred prikolice te je držala "rudu", a on je traktorom sa stražnje strane prikolice gurao prikolicu te da prilikom guranja te prikolice u sjenik ne vidi tužiteljicu budući da je ispred njega prikolica na kojoj su bale sjena, uobičajena praksa je da mu tužiteljica dozivanjem javlja trenutak u kojem je potrebno stati, kako je traktorom gurao prikolicu prema naprijed u trenutku kada je smatrao da bi već trebao stati jer je ocijenio da je prikolica ušla dovoljno u sjenik, on je zvao tužiteljicu da mu kaže da li je dovoljno ušao, ne sjeća se da li mu se u tom trenutku ona javila ili nije ali sišao je sa traktora i vidio da je prikolica prignječila tužiteljicu u odnosu na stražnji zid od sjenika, iskazuje da je sjenik od drvenih dasaka, da je prikolica udarila desni dio tužiteljice jer je ona stajala bočno u odnosu na prikolicu , nakon toga je sam pokušao isčupati tužiteljicu međutim to nisam mogao, pa je otišao ispred prikolice te je sa sajlom ili lancima, ne sjeća se točno, povukao prikolicu prema izlazu iz sjenika kako bi oslobodio tužiteljicu, nakon toga je izvukao tužiteljicu ispred sjenika te je zvao hitnu pomoć, da je u štetnom događaja tužiteljica zadobila ozljedu lom zdjelice te je napukao jedan kralježak, a potom je kasnije utvrđeno i da je tužiteljica zadobila bruh na lijevoj strani.

8. Iz iskaza tužiteljice AT proizlazi da je slušala iskaz svjedoka ČT te je iskazala da se štetni događaj dogodio upravo na način na koji je on to opisao, da se štetni događaja dogodio krajem lipnja 2019., da je sa suprugom dovezla sijeno koje je bilo na prikolici, njezin suprug je upravljao traktorom, kada su došli do sjenika suprug je otkačio prikolicu sa traktora, potom je on sa stražnje strane prikolice istu sa traktorom gurao prema naprijed u sjenik, a ona je držala rudu, pojašnjava da je to dio prikolice na koji se inače zakači kuka od traktora, da je držala rudu na visini od metar od zemlje da ruda ne zapne, u jednom trenutku je sam spustila rudu na zemlju te je mislila izaći iz tog prostora na kraju sjenika i u trenutku kada je mislila izaći prikolica ju je prignječila na način da se našla između prikolice i stražnje strne sjenika, da ju je prikolica prignječila na njen desni bočni dio, a ona je sa lijevim bočnim dijelom bila priklještena uz sjenik, da je ona vikala međutim suprug ju nije čuo zbog toga što je radio traktor, nakon toga on je sišao sa traktora i rekla mu je da ju je prikliještio, potom je suprug prikolicu izvukao sa traktorom i primio ju budući da je pala na pod jer nije mogla stajati, potom ju je suprug iznesao izvan sjenika te je zvao hitnu pomoć, da je u štetnom događaju zadobila prijelom zdjelice te joj je napukao kralježak, naknadno je prilikom kontrola utvrđeno da je tom prilikom zadobila bruh, da je išla na pretrage međutim u nekom trenutku je došlo vrijeme u kojem se pojavila zarazna bolest Covid 19 te je zbog toga prestala ići na daljnje pretrage, da nakon štetnog događaja više ne može dizati teške stvari. Nakon dužeg sjedenja počne šepati na lijevu nogu i ima puno jače bolove u kralježnici u odnosu na razdoblje prije štetnog događaja , da je nakon štetnog događaja za nju skrbio i pružao joj pomoć i njegu sin koji je kuhao vodio ju na toalet, a kćeri su joj dolazile počistiti i obavljati druge kućanske poslove. Utvrđeno je da tužiteljica ima ožiljak veličine cca 15 cm na lijevom bočnom dijelu iznad kuka , a tužiteljica je iskazala da je navedeni ožiljak nastao nakon operacije bruha.

9. Sud smatra da su iskazi tužiteljice i svjedoka ČT, jasni, logični i u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu, osim u dijelu u kojem svjedok ČT navodi da se štetni događaj dogodio 2018. budući da je iz zapisnika o očevidu te medicinske dokumentacije nedvojbeno moguće utvrditi da se štetni događaj dogodio 27. lipnja 2019.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka Igora Jakoplića proizlazi da se nezgoda dogodila na seoskom domaćinstvu u [adresa] na adresi [adresa], prilikom ulaska traktorske prikolice natovarene balama sijena u sjenik, kad je traktor osiguranika tuženika ZETOR reg. oznake [registarska oznaka] svojim čeonim dijelom gurao prikolicu sa stražnje strane prema natkrivenom parkirališnom prostoru unutar sjenika, dok je tužiteljica upravljala prikolicom držeći prednje vučno rudo prikolice odignuto od podloge, upravljajući prikolicom po potrebi lijevo-desno, bez mogućnosti kočenja. Tehničkim načinima nije moguće utvrditi da li je tijelo tužiteljice bilo prignječeno između vučne rude i zida, rude i poda, između kotača odnosno donjeg postroja prikolice i podloge ili tovarnog sanduka prikolice i stražnjeg zida sjenika. Prema iskazu tužiteljice, bila je prignječena u stojećem položaju između tovarnog sanduka prikolice i drvenog zida sjenika, a u takvom slučaju je spušteno vučno rudo prikolice moralo probiti stražnji zid sjenika. Ukupna masa traktora i natovarene prikolice je iznosila oko 4500 kg, a sila kojom je moglo biti prignječeno tijelo tužiteljice uz stražnji zid sjenika je mogla iznositi oko 4050 N, što odgovara težini tijela mase 405 kg. Uzrok nezgode je guranje prikolice traktorom „na slijepo“, bez da vozač ima direktan uvid na tužiteljicu i prostor u koji ulazi gurana prikolica i kad zbog buke motora traktora u komunikacijskom kanalu između tužiteljice i vozača traktora nije bila moguća izmjena informacija dovikivanjem. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 2. veljače 2026. vještak je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 04. svibnja 2024. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je namjena traktora da se osim cestama kreće travnatim i zemljanim terenima izvan puteva odgovorio je da je namjena poljoprivrednog traktora korištenje na poljoprivrednim površinama, dvorištima sa neutvrđenom podlogom i kretanje kolnikom između površine koju se obrađuje i spremišta, da su traktori konstrukcijski predviđeni za kretanje po navedenim površinama. Na daljnji upit da li je kretanje traktora po seoskom domaćinstvu u ovom konkretnom slučaju njegova uobičajena namjena vještak je odgovorio da nije, budući da prikolica nije bila vezana za traktor i vozač kočenjem nije mogao zaustaviti prikolici, ukoliko bi sama krenula na kraćoj nizbrdici ili manjoj neravnini unutar sjenika. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li je vožnja traktora dvorištem njegova uobičajena funkcija, vještak je odgovorio da je uobičajeno da se traktor kreće po dvorištima, seoskim domaćinstvima bez obzira na podlogu, da li je ista utvrđena ili nije, dakle i po zemljanoj, blatnjavoj kao i po cestovnoj površini.

11. Nalaz i mišljenje vještaka Igora Jakoplića u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan materijalnim dokazima te je sačinjen na temelju pravila struke. Valja navesti da je vještak jasno odgovorio na sva piranja punomoćnika stranaka.

12. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka Marije Baković proizlazi da je prema medicinskoj dokumentaciji u spisu, tužiteljica CT nastradala dana 27. lipnja 2019. u dvorištu obiteljske kuće kada je bila prignječena ulaskom traktorske prikolice natovarene balama sijena u sjenik, kada je traktor svojim čelnim dijelom gurao prikolicu sa stražnje strane prema natkrivenom parkirališnom prostoru unutar sjenika, dok je tužiteljica upravljala prikolicom držeći prednje vučno rudo prikolice odignuto od podloge. Nadalje, u prometnom vještačenja navodi se da je ukupna masa traktora i prikolice iznosila oko 4500 kg, a sila kojom je moglo biti prignječeno tijelo tužiteljice uz stražnji zid sjenika je mogla iznositi oko 4050 N, a što odgovara težini tijela mase 405 kg. Prema medicinskoj dokumentaciji, tužiteljica je u predmetnom događaju zadobila: krvni podljev lijeve strane trupa u području kriste lijeve crijevne kosti, više prema straga, veličine 10x10 cm, nagnječenje mekih tkiva trbušne stijenke s lijeve strane s razdorom hvatišta mišića za kristu crijevne kosti i nastankom kile, prijelom gornje i donje gane lijeve stidne kosti, prijelom lijeve bočne strane križne kosti, prijelom poprečnog nastavka 5. slabinskog kralješka i prijelom krila lijeve crijevne kosti. Kada se navedene ozljede promatra kao cjelinu, kao izvjesno proizlazi da su nastale djelovanjem jake sile u vidu gnječenja na donji dio trupa tužiteljice. Ovaj mehanizam u skladu je s utvrđenjima iz prometnog dijela vještačenja o razvijanju velike sile od 4050 N, ekvivalent mase tijela od 405 kg, u dinamici predmetnog događaja. Iz svega navodnoga proizlazi da je tužiteljica u predmetnom odgađaju bila prignječena u području donjeg dijela trupa nekim dijelom prikolice. Sa sudskomedicinskog stajališta nije moguće utvrditi točniji mehanizam i dinamiku gnječenja. Na ročištu za glavnu raspravu dana 2. veljače 2026. vještak Marija Baković ostala je u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 4. svibnja 2024., a punomoćnici stranaka nisu imali pitanja za vještaka.

13. Nalaz i mišljenje vještaka Marije Baković u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan materijalnim dokazima te je sačinjen na temelju pravila struke, a punomoćnici stranaka nisu imali pitanja niti primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka . Valja navesti da je vještak jasno odgovorio na sva pitanja punomoćnika stranaka.

14. Iz nalaza i mišljenja vještaka Joška Filipušića proizlazi da je tužiteljica trp jela bolove jačeg intenziteta u trajanju od 7 dana, srednje jaki bolovi u trajanju od 14 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 60 dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore, da je pretrpjela primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, u toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 4 dana, srednji 5 dana i manji 6 dana, kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od mjesec dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od učešća u prometu radi mogućih novih ozljeđivanja. Kod tužiteljice je došlo do smanjenja životne aktivnosti za 25% trajno. Shodno ovom postotku imenovana će morati ulagati pojačane napore. Od ovog postotka se oko 20% odnosi na udruženu ozljedu zdjelice (prijelom tri kosti zdjelice i jednog slabinskog kralješka) i oko 10% na stanje nakon operativnog zbrinjavanja posttraumatske kile. Dok se nalazila na strogom mirovanju i kućnom liječenju bila joj je potrebna pomoć i njega druge osobe po 3 sata dnevno od 10. srpnja 2019. do 18. rujna 2019. zbog hoda sa štakom uz rasterećenje, te nakon bolničkog liječenja od 24. siječnja 2020. još 30 dana po 2 sata dnevno zbog izbjegavanja težih fizičkih svakodnevnih aktivnosti. Naruženje je srednjeg stupnja povremeno uočljivo trećima od čega je blago šepav hod uočljiv uvijek.

15. Na ročištu održanom 2. veljače 2026. vještak Joško Filipušić je ostao u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 02. listopada 2024., a na primjedbe iz podneska tuženika od 03. lipnja 2025. očitovao se te je iskazao da je procjena smanjenja životne aktivnosti u omjeru od 25% cijenjena sukladno zaostalom funkcionalnom statusu nakon teške i ozbiljne ozljede kostiju zdjelice u obliku prijeloma sveukupno 4 kosti. Od ovog postotka jedan dio (oko 10%) odnosi se na stanje nakon operativnog zbrinjavanja posttraumatske hernije a koja je u izravnoj vezi sa predmetnim ozljeđivanjem. Ukoliko se uzmu u obzir svi navodi utvrđeni kliničkim pregledom, mišljenja je da je navedena procjena od 25 % u potpunosti primjerena zaostalim trajnim posljedicama. Procjena trajanja i intenziteta bola donijeta je sukladno vrsti i težini ozljeda koje je tužiteljica u štetnom događaju zadobila kao i prema načinu i duljini trajanja liječenja. Sveukupno trajanje bolova od 81 dan u kumulativnom obliku mislim da u potpunosti odgovara svemu navedenom. Što se procjene naruženja tiče, iskazao je da se ista temelji na zaostalom postoperativnom ožiljku veličine oko 16 cm uz vidljivu asimetriju mekog tkiva kao i na lagano šepav hod. Mišljenja je da sve navedeno odgovara procjeni naruženja srednjeg stupanja na način kako je to u nalazu i mišljenju opisano. Vještak je ostao u cijelosti kod ocjene trajnih posljedica navedenog u pisanom nalazu i mišljenju.

16. Nalaz i mišljenje vještaka Joška Filipušića u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan materijalnim dokazima te je sačinjen na temelju pravila struke. Valja navesti da je vještak jasno odgovorio na sva piranja punomoćnika stranaka.

17. Odredbom iz čl. 1068. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., dalje: ZOO ) propisano je da je motorno vozilo vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kreće po površini zemlje, na tračnicama ili bez njih. Sastavnim dijelom motornog vozila smatra se i s njime povezana prikolica. Motorno vozilo je u pogonu kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno bez obzira radi li pri tome motor koji služi za njegovo kretanje.

18. Odredbom iz čl. 1069. ZOO-a propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Suvlasnici, odnosno zajednički vlasnici motornog vozila odgovaraju za štetu solidarno. Za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno. Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.

19. Budući da je sud utvrdio da je tužiteljica prije štetnog događaja predmetnom prikolicom, koja nije bila priključena na traktor pa ne predstavlja motorno vozilo, upravljala tužiteljici držeći prednje vučno rudo, bez mogućnosti kočenja, a da u trenutku štetnog događaja nije držala prednje vučno rudo, pa samim time nije ni upravljala prikolicom, sud smatra da je tužiteljica kao treća osoba pretrpjela štetu koju je načinilo motorno vozilo, traktor gurajući pri tome prikolicu koja ne predstavlja motorno vozilo, i koja nije bila priključena za motorno vozilo. Navedeni zaključak proizlazi upravo zbog toga što tužiteljica dok je držala rudo nije mogla zaustaviti prikolicu, a prikolica koja nije priključena za motorno vozilo ne predstavlja motorno vozilo, pa zbog toga sud smatra da je tužiteljica aktivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.

20. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO-a, propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, odredbom čl. 1067 st. 3. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

21. Imajući na umu gore navedene odredbe te da se međusobna odgovornost procjenjuje na temelju krivnje, da je tužiteljica znala da ČT traktorom gura prikolicu u sjenik i da ista ne može zakočiti prikolicu, da buka motora traktora u znatnoj mjeri otežava komunikaciju sa ČT sud smatra da je tužiteljica djelomično kriva za nastanak predmetnog štetnog događaja i to u omjeru od 20%.

22. Temeljem čl. 19. ZOO-a, a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

23. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

24. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha, pretrpljeno naruženje srednjeg stupnja pri čemu je ožiljak povremeno uočljiv trećima, a blago šepav hod je uočljiv uvijek kao i da je kod tužiteljice došlo do smanjenja životne aktivnosti od 25% trajno. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO - a. Valja navesti da je sud prilikom odlučivanja o visini neimovinske štete uzeo u obzir i činjenicu da je nakon posljednje promjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda došlo do povećane stope inflacije i promjene potrošačkih cijena te da je od lipnja 2020. do lipnja 2024 stopa inflacije u Republici Hrvatskoj sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 26 %.

25. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 10.865,05 Eura. Kada se uzme u obzir doprinos tužiteljice nastanku predmetnog štetnog događaja, sud smatra da tužiteljica ima pravo na pravičnu novčana naknada u ukupnom iznosu od 8.692,04 Eura

26. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužiteljici ista bila potrebna ukupno 270 sata. Iz iskaza tužiteljice sud je utvrdio da su tužiteljici tuđu pomoć i njegu pružali članovi obitelji. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelj ici s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 1.080,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a. Imajući u vidu doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja sud smatra da tužiteljica ima pravo na nenovčanu imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći i njege 864,00 Eura.

27. Slijedom navedenog sud je usvojio tužbeni zahtjev u iznosu od 9.556,04 Eura, a odbio za iznos od 2.389,01 Eura.

28. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

29. Tužiteljici je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege za iznos od 9.556,04 Eura počevši od 29. srpnja 2020. budući da je punomoćnik tužiteljice poslao tuženiku odštetni zahtjev 28. srpnja 2020. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

30. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

31. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio u 100 %, a u odnosu na visinu 80%, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio s 0%, a u odnosu na visinu 20%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 80% korist tužitelja.

32. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT-200,00 Eura), sastav podneska od 23. rujna 2021., 24. svibnja 2024., 11. studenog 2024., (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura) svako, zastupanje na ročištima 21. ožujka 2022., 17. listopada 2023., 2. veljače 2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura) svako, sastav podneska od 6. studenog 2023., 7. prosinca 2023., (Tbr 8. toč. 4. OT – 50,00 Eura) svako, zastupanje na ročištu za objavu presude (Tbr. 9. toč. 3. OT-100,00 Eura), odnosno ukupno 1.800,00 Eura, što uz trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% ukupno iznosi 2.250,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 82,95 Eura te pristojbe na presudu u iznosu od 165,90 Eura. Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 1.999,08 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 398,17 Eura u cijelosti, pa ukupan trošak iznosi 2.397,25 Eura.

33. Tužitelju nije priznat previsoko zatražen trošak odštetnog zahtjeva, a nema pravo niti na sastav podnesaka od 6. svibnja 2021., 8. veljače 2023 i 6. kolovoza 2024., budući da isti nisu bili nužni za vođenje postupka. Nadalje, tužitelj nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 1.062,27 Eura.

34. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 6. ožujka 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu)

2. pun. tuženika