REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-672/2024-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Violeti Veselić, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijaliste Lidije Đogaš Batovanja, u pravnoj stvari tužitelja JU iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Bačić & Partneri, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 71, OIB 38922958547, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui, radi naknade štete, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 20. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Dopušta se preinaka povišenjem tužbenog zahtjeva kako ga je tužitelj postavio podneskom od dana 17. travnja 2025.

II Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.950,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 10. studenog 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 970,00 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

IV Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.168,02 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. ožujka 2026. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

V Odbija se tuženik u cijelosti sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi kako je u prometnoj nezgodi koja se dogodila 23. siječnja 2023. u [adresa], na raskrižju [adresa] i [adresa], zadobio teške tjelesne ozljede uslijed kojih mu je narušeno tjelesno i duševno zdravlje. Prometnu nezgodu skrivio je DU upravljajući motornim vozilom stranih registarskih oznaka broj 165MCE75 (F). Osiguranik tuženika DU upravljao je motornim vozilom marke i tipa VW Polo te se kretao [adresa] iz smjera sjeverozapada prema jugoistoku kada dolaskom do raskrižja s ulicom Put Petrića brzinu nije prilagodio uvjetima na raskrižju i činjenici da se približava obilježenom pješačkom prijelazu uslijed čega je prednjim lijevim dijelom svog motornog vozila naletio na tužitelja koji je prelazio kolnik na obilježenom pješačkom prijelazu iz smjera jugozapada prema sjeveroistoku. Uslijed ostvarenog sudarnog kontakta tijelo tužitelja nabačeno je prvo na poklopac motora, a nakon toga došlo je i do pada na kolnik. Osiguranik tuženika pravomoćnom presudom o kaznenom nalogu Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-384/2023 proglašen je krivim za predmetnu prometnu nezgodu. Tužitelj je u prometnoj nezgodi zadobio brojna natučenja i udarce te je kolima HMP prevezen u Opću bolnicu u Zadru gdje su dijagnostičkom obradom utvrđene ozljede višestruki prijelomi vratne kralježnice u segmentu C5-C6 te C6-C7, otvorena rana glave, SAH krvarenje, VLC rana lijeve uške uz defekt tkiva i VLC parijentalno lijevo. Tužitelj je potom dana 24. siječnja 2023. otpušten na kućno liječenje uz obvezu strogog mirovanja i nošenja ortoze. U daljnjem tijeku liječenja na pregledu 15. veljače 2023. zbog bolova u leđima postavljena je sumnja i na prijelom lumbalnih kralježaka, a zbog čega je napravljena dodatna dijagnostička CT obrada. Tužitelj je tijekom liječenja trpio jake fizičke bolove i strah, a pored poduzetog liječenja kao posljedica ozlijeđivanja zaostale su trajne posljedice. Tužitelj je trpio i brojne neugodnosti poput hitne medicinske pomoći, brojnih snimanja, nošenja imobilizacije, obrade, šivanja i previjanja rana, mirovanja, itd. Pored poduzetog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu bolnih i ograničenih pokreta vratnom, lumbalnom i torakalnom kralježnicom. Tužitelj je osoba starije životne dobi (81 godina u vrijeme nezgode) te mu je pretrpljena ozljeda značajno narušila kvalitetu života s obzirom na otežanu mogućnost prilagodbe, tužitelj je smršavio, postao je usporen, dugo je morao mirovati, ne može više normalno hodati, samostalno obavljati poslove u domaćinstvu itd. Tužitelj ovom tužbom zahtjeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. Zakona o obveznim odnosima te stoga predlaže da sud imajući u vidu težine povrede, pretrpljene fizičke boli i strah, zaostalo smanjenje životnih aktivnosti kao i sve okolnosti slučaja utvrdi pravičnu novčanu naknadu za otklanjanje posljedica povrede prava osobnosti iz čl. 1048. ZOO, i to na osnovi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a za pretrpljene fizičke bolove iznos od 2.000,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.500,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 3.000,00 eura. Nadalje, tužitelj navodi kako mu je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega za obavljanje osnovnih životnih i higijenskih potreba, a koju su mu pružali članovi obitelji te stoga temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a potražuje za tuđu pomoć i njegu za vrijeme liječenja ukupan iznos od 700,00 eura. Tužitelj navodi kako se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom dana 10. studenog 2023. kao i da je tuženik potvrdio primitak odštetnog zahtjeva dopisom od 22. studenog 2023., koji je isplatio neimovinsku štetu u visini od 4.625,00 eura te na ime tuđe pomoći i njege iznos od 375,00 eura. Tužitelj nadalje navodi kako umanjuje tužbeni zahtjev za nesporno isplaćeni iznos i ovom tužbom od tuženika potražuje isplatu iznosa od 2.200,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. studenog 2023. do isplate, sve uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je nesporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak predmetnog štetnog događaja kao i odgovornost za isti. Osporava visinu tužbenog zahtjeva obzirom smatra kako je isplatom u mirnom postupku u iznosu od 5.000,00 eura (neimovinska šteta u iznosu od 4.625,00 eura te imovinska šteta na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 375,00 eura) u cijelosti nadoknađena neimovinska i imovinska šteta koju tužitelj trpi iz predmetnog štetnog događaja, slijedom čega predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova tuženiku.

3. Nadalje, tužitelj je tijekom postupka, a nakon zaključenja prethodnog postupka (zaključen dana 12. rujna 2024. – list 46-47 spisa) i provedenog medicinskog vještačenja uredio tužbeni zahtjev podneskom od 17. travnja 2025. Tako tužitelj navedenim podneskom od 17. travnja 2025. potražuje isplatu iznosa od 2.920,00 eura (na ime neimovinske štete za povredu prava osobnosti i to za pretrpljene fizičke boli iznos od 2.000,00 eura, na ime pretrpljenog straha iznos od 1.500,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 4.000,00 eura, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 420,00 eura na ime imovinske štete iznos od 4.550,00 eura, za tuđu pomoć i njegu iznos od 200,00 eura, umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 5.000,00 eura) sve sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 10. studenog 2023. do isplate, te uz naknadu troškova postupka tužitelju.

4. Sud ukazuje kako predmetno uređenje tužbenog zahtjeva predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva u smislu čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP), budući je podneskom od 17. travnja 2025. tužitelj uredio tužbeni zahtjev na način da potražuje ukupni iznos od 2.920,00 eura, dok je prvotno postavljen im tužbenim zahtjevom potraživao iznos od 2.200,00 eura.

5. Tuženik se nije protivio preinaci tužbenog zahtjeva no predložio je odbiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od 17. travnja 2025.

6. Odredbom članka 190. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 191. stavka 1. istog zakona, određeno je da tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka. Odredbom članka 191. stavak 2. ZPP-a predviđena je iznimka takvog pravila prema kojoj bi se tužbeni zahtjev mogao preinačiti ukoliko bi tužitelj zahtijevao iz iste činjenične osnove drugu novčanu svotu zbog okolnosti nastalih nakon podnošenja tužbe, slijedom čega bi preinaka iznimno bila dopuštena ukoliko bi se nakon zaključenja prethodnog postupka ustanovilo postojanje činjenica koje opravdavaju takvu preinaku, a za koje stranke nisu mogle znati ranije bez svoje krivnje, primjerice da je vještak u nalazu i mišljenju ustanovio znatnije odstupanje od činjenica koje se nisu mogle utvrditi temeljem priležeće dokumentacije u spisu, primjerice smanjenje životnih aktivnosti u većem obujmu, zaostalo naruženje i slično. I u takvoj situaciji preinaka ne bi automatizmom bila dopuštena već bi valjalo provesti test razmjernosti, odnosno korisnosti pravne norme o nedopuštanju objektivne preinake tužbe u javnom interesu, kako ne bi došlo do povrede čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10).

7. Kako je u konkretnom slučaju u odnosu na naknadno utvrđenu visinu nastale neimovinske i imovinske štete, a što je utvrđeno provedenim medicinskim vještačenjem, došlo do takvog odstupanja, time su utvrđene nove činjenice gdje tužitelj preinaku nije mogao učiniti prije zaključenja prethodnog postupka, pa sud smatra kako je riječ o dopuštenoj iznimci koja bi bila opravdana po provedenom testu razmjernosti, slijedom čega je preinaka tužbenog zahtjeva dopuštena kako je to odlučeno u toč. I. izreke, a budući je evidentno kako stranka za predmetno potraživanje odnosno obujam istog nije mogla znati ranije bez svoje krivnje, odnosno vidljivo je kako je bilo potrebno provesti dokaz medicinskim vještačenjem po ovlaštenim sudskim vještacima obzirom je isto provedeno po vještaku kirurgu i neurologu, obzirom ni sud niti stranke nemaju stručna znanja da bi se navedeno utvrdilo bez navedenog vještačenja.

8. Također, sud ocjenjuje pojedine procesne situacije u parnici u cilju donošenja pravilne i zakonite odluke, pazeći na nužnost pravovremenog pružanja pravne zaštite uz što manji utrošak vremena i dužan je spriječiti one dispozicije koje su same po sebi u suprotnosti sa postojećim pravnim poretkom no i one koje su same po sebi dopuštene, ali imaju za cilj da proizvedu nedopuštene pravne posljedice, odnosno kojima stranke zloupotrebljavaju svoja procesna ovlaštenja, te je temeljem odredbe članka 190. stavaka 1. i 2. ZPP-a sud dopustio preinaku obzirom je to svrhovito za konačno rješenje odnosa među strankama, čime je odlučeno kao pod toč. I. izreke.

9. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u presudu Općinskog kaznenog suda u Zadru poslovni broj K-384/23 od 22. rujna 2023., medicinsku dokumentaciju tužitelja, odštetni zahtjev, dopis tuženika o primitku odštetnog zahtjeva, te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Jakši Filipoviću Čuguri (kirurg) i dr. ĆU (neuorolog).

10. Sud nije proveo dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke obzirom su stranke učinile nespornim kako su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani, a u odnosu na preostali tužbeni zahtjev tuženik je prigovarao samo visini istog.

11. Na temelju provedenog dokaznog postupka, cijeneći sve provedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, u njihovoj ukupnosti i svaki zasebno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim do visine kao pod toč. II. izreke.

12. Između stranaka nije sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, te odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja. Nije sporno i da su tuđu pomoć i njegu tužitelju pružali ukućani. Nadalje, među strankama nije sporno i da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju iznos od 5.000,00 eura na ime naknade štete koja je predmet ovog postupka (iznos od 4.625,00 eura na ime naknade neimovinske štete, te iznos od 375,00 eura za tuđu pomoć i njegu).

13. Među strankama je sporna visina predmetnog tužbenog zahtjeva.

14. Radi utvrđenja visine neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege, sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po dr. Jakši Filipoviću Čuguri (kirurg) i dr. ĆU (neuorolog).

15. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Jakše Filipovića Čugure od 20. studenog 2024. proizlazi kako je tužitelj dana 23. siječnja 2023. stradao u prometnoj nesreći kako je opisano u tužbi i tom prilikom zadobio ozljede: SAH otvorena rana lijeve uške, prijelom C6 i C7, prijelom spondilofita C5C6 i C6C7, prijelom donje plohe C6 kralješka, te prijelom artikulacijskog nastavka C7. Ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice po navedenim ozljedama u vidu pogoršanja statusa vratne i LS kralježnice. Po SAH nisu zaostale trajne posljedice, a što proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje je trajalo još najmanje do 1. travnja 2023. Vještak dr. Jakša Filipović Čugura navodi da su kod tužitelja po provedenom liječenju zaostale trajne posljedice 10-12%, potom da je oštećenik pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 40 dana kumulativno. Nadalje, navodi da je primarni strah bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 35 dana kumulativno . Tužitelju je bila potreba tuđa pomoć i njega 3h dnevno kroz 35 dana – kumulativno te da kod tužitelja iza predmetnog štetnog događaja nema zaostalog naruženja.

16. Nadalje, iz nalaza i mišljenja dr. ĆU od 20. ožujka 2025. proizlazi kako je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi kao pješak oboren od automobila 23. siječnja 2023. te da je u nezgodi zadobio ozljede: krvarenje pod meku moždanu opnu, otvorenu ranu lijeve uške, prijelom C6 i C 7, prijelom spondilofita C5C6 i C6C7, prijelom donje plohe C6 kralješka te prijelom artikulacijskog nastavka C 7. Tužitelj je u štetnom događaju pretrpio, uz ozljede opisane po vještaku kirurgu i ozljedu mozga. Zadobio je kontuzijsko -hemoragičnu leziju mozgovine i manje krvarenje pod meku moždanu opnu u području bazalnog dijela desnog frontalnog režnja. Trajne posljedice sa neurološkog aspekta smanjuju opću životnu aktivnost tužitelja za 10%. Strah tzv. primarni, u samoj situaciji ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je, radi gubitka svijesti izostao. Sekundarni strah, jačeg intenziteta do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje, 3 dana, umjereni oscilirajući do 2 tjedna. Slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta koje ga podsjećaju na štetni događaj.

17. Stranke su potom predložile da se vještaci nakon uvida u cjelokupni zdravstveni karton tužitelja pisanim putem očituju o objedinjenoj ocjeni trajnih posljedica kod tužitelja.

18. Tako su vještaci dr. Jakša Filipović Čugura i dr. ĆU dana 20. studenog 2025. dali pisanim putem očitovanje u kojem navode kako je izvršen uvid u svu medicinsku dokumentaciju spisa za tužitelja, kao i u naknadno dostavljenu presliku kartona koja datira od 10. listopada 2024. do 10. listopada 2025. U navedenoj preslici kartona doma zdravlja nema medicinskih podataka koji bi bili relevantni za ozljeđivanje od 23. siječnja 2023., te nemaju utjecaj na njihove nalaze i mišljenja. Vještaci navode kako je sa kirurške strane u nalazu i mišljenju od 20. studenog 2024. nakon višestrukih fraktura u području vratne kralježnice ocjena 10- 12%, a sa neurološke strane, ocijenjeno u nalazu i mišljenju od 20. ožujka 2025., nakon SAH-a, 10% smanjenja životne aktivnosti. Objedinjena ocjena je 20% smanjenja opće životne aktivnosti.

19. Stranke nisu prigovarale navedenom nalazu i mišljenju vještaka i objedinjenoj ocjeni trajnih posljedica kod tužitelja.

20. Sud je u cijelosti prihvatio izrađeni nalaz i mišljenje vještaka dr. Jakša Filipovića Čugure i dr. ĆU obzirom je isti izrađen po stručnim osobama nakon izvršenog uvida u potrebnu dokumentaciju, a nalaz i mišljenje valjano je obrazloženo, dano u suglasju sa suvremenim dostignućima medicinske znanosti. Naime, vještaci su detaljno opisali ozljede koje je tužitelji zadobio nalazeći uporište za ocjenu istih u medicinskoj dokumentaciji te je na temelju nedvojbeno utvrđenih ozljeda dao ocjenu fizičkih bolova, straha, zaostalih trajnih posljedica u objedinjenoj ocjeni te potrebom i opsegom tuđe pomoći, slijedom čega je predmetno vještačenje u cijelosti objektivno i prihvatljivo te stranke na isto nisu isticale prigovore i primjedbe.

21. Slijedom svega navedenog i dokumentacije koja prileži spisu te iz provedenih dokaza, proizlazi da je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime je istom nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u svezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje ZOO).

22. Utvrđena težina povreda i okolnosti u slučaju opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu sukladno čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, kao što su u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane i isprepletene oblike tih povreda, ukazuje se opravdanim dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

23. Sud je raspravljao i utvrdio činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: fizičke bolove, strah, te zaostale trajne posljedice budući su one u smislu odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

24. Naime, kada je riječ o dosuđenju pravične novčane naknade neimovinske štete, za istaknuti je da pravična novčana naknada nema samo kompenzacijsku već i satisfakcijsku funkciju, gdje su navedene funkcije pravične novčane naknade fokusirane na oštećenika i potrebu da se on barem približno dovede u stanje u kojem je bio prije poduzimanja štetne radnje i nastupanja njezinih štetnih posljedica.

25. Za istaknuti je kako je tužitelj nedvojbeno bio sudionikom predmetnog štetnog događaja, da je isti zadobio tjelesne ozljede pobliže opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji te da je za predmetni štetni događaj isključivo odgovoran osiguranik tuženika, kao i da su zadobivene ozljede zahtijevale od tužitelja mirovanje i primjenu adekvatnog liječenja kako bi došao u stanje u kojem je bio prije nastupanja štetnih posljedica predmetnog događaja, odnosno prije zadobivenih ozljeda, pretrpljenog straha i fizičkih bolova kao i zaostalih trajnih posljedica.

26. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice, a posebice vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, pretrpljeni strah i zaostale trajne posljedice prema utvrđenju vještaka dr. Jakše Filipovića Čugure i dr. ĆU, a čiji je nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvatio kako je to prethodno pojašnjeno, te neugodnosti koje je tužitelj trpio tijekom liječenja, kao i trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, to sud smatra kako tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede na duševno i tjelesno zdravlje temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, u ukupnom iznosu od 6.530,00 eura umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 4.625,00 eura, dakle iznos od 1.905,00 eura pri čemu sud ukazuje kako je pri određivanju visine pravične novčane naknade uzeo u obzir i promjene u vrijednosti valute Republike Hrvatske uzrokovane inflatornim kretanjima koja su intenzivna posljednjih nekoliko godina, te se koristio i podacima Državnog zavoda za statistiku o stopi inflacije mjerenoj indeksom promjena potrošačkih cijena u odnosu na 2020. od posljednje promjene Orijentacijskih kriterija gdje su se troškovi života u više navrata povisili u svim segmentima, kako u Republici Hrvatskoj tako i u globalnim razmjerima. Sud ističe kako je ove okolnosti uzeo u obzir i kod odmjeravanja visine cijene sata za tuđu nestručnu pomoć, kako je to navedeno u točki 26. i 27. obrazloženja.

27. Temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove oko liječenja i druge troškove u vezi s time.

28. Time je sud našao osnovanim tužbeni zahtjev tužitelja s osnova imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege u visini od 420,00 eura. Prema odredbama čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužitelj ima pravo na naknadu troškova neophodne tuđe pomoći i njege prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana bila sposobna pružiti takvu uslugu. Tužitelj ima pravo na naknadu štete za tuđu pomoć i njegu i onda kada je ta pomoć pružena besplatno, što je ovdje slučaj (tužitelj nije dostavio račun ovlaštene ustanove za pružanje takvih usluga) uz naznaku da se radilo o pružanju tuđe pomoći i njege nakon liječničke obrade te otpusta kući, a po zadobivenim ozljedama.

29. Sud je prema slobodnoj ocjeni, a primjenom čl. 223. ZPP-a i čl. 10. ZPP-a, jer bi svaki drugi način utvrđivanja uzrokovao nerazmjerne troškove, a također bi postupak u ovoj pravnoj stvari bio nepotrebno produžen, imajući u vidu domicil tužitelja i cijenu radne snage koja je sposobna pružiti slične usluge, a sve bez poreznog opterećenja, utvrdio da je cijena jednog sata za pružanje pomoći i njege primjerena u iznosu od 6,00 eura.

30. Iz nalaza i mišljenja utvrđeno je kako je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 70 sati, a koju pomoć su istom pružali ukućani te se ista sastojala u pomoći pri obavljanju osobne higijene, odijevanja, hranjenja, dok je cijenu sata u visini od 6,00 eura utvrdio sud, kako je to prethodno navedeno, to tužitelju, a temeljem čl. 1089. st. 2. ZOO-a u svezi odredbe čl. 223. ZPP-a pripada pravo na iznos naknade štete za tuđu pomoć u visini od 420,00 eura umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 375,00 eura čime je istom dosuđen daljnji iznos od 45,00 eura kako je to odlučeno u točki II. izreke.

31. Kako je tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom zatražio isplatu ukupnog iznosa od 2.920,00 eura to je sud istom kako je to prethodno pojašnjeno dosudio iznos od 1.950,00 eura i to na ime neimovinske štete iznos od 1.905,00 eura te iznos od 45,00 eura na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu , kako je to odlučeno u točki II. izreke.

32. Člankom 12. stavak 1. ZOOP-a, koji je lex specialis u odnosu na ZOO, određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. Odredbom čl. 12. st. 3. ZOOP-a određeno je da je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz st. 1. ovog članka, a u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete.

33. Nadalje, stavkom 4. istog članka ZOOP-a određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

34. Da bi tuženik mogao isplatiti tužitelju naknadu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć, mora mu biti poznat, kako opseg, tako i visina njegove obveze, a za to je nužno da je tuženiku dostavljena relevantna medicinska dokumentacija na temelju koje se može utvrditi u kojem opsegu je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja tužitelja te koji je opseg potrebne tuđe pomoći. Sud ukazuje kako u spisu prileži odštetni zahtjev od 10. studenog 2023. (poslan poštom i putem e- maila dana 10. studenog 2023.), a koji primitak je tuženik potvrdio dopisom od 24. studenog 2023.

35. Nadalje, provedenim medicinskim vještačenjem je utvrđeno kako je liječenje tužitelja završeno dana 1. travnja 2023.

36. Sud ističe da je zaključkom sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova održanog u Šibeniku, broj Su-IV-155/16 zaključeno da zatezne kamate na iznos naknade neimovinske štete teku od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku odgovornom osiguratelju, a ako takav zahtjev nije bio podnesen, onda od podnošenja tužbe, i to za onu štetu koja je u tom trenutku nastala, odnosno, koja je u tom trenutku po redovnom tijeku bila predvidiva (tako i Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021. i Rev-1721/2015 od 23. ožujka 2022.). Slijedom navedenog, obzirom na izražena mišljenja u odlukama Vrhovnog suda RH, sud ukazuje kako time tužitelj ima pravo na zatezne kamate na neimovinsku štetu od trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva, kako je to tužitelj i zatražio konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, čime su iste dosuđene od 10. studenog 2023. te je odlučeno kao u točki II. izreke.

37. Nadalje, tužitelj ima pravo na zatezne kamate na imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega) sukladno čl. 1086. ZOO-a od trenutka nastanka štete no kako tužitelj navedene kamate potražuje od kasnijeg datuma, od podnošenja odštetnog zahtjeva, a što je povoljnije za tuženika, to je sud udovoljio i tom zahtjevu tužitelj čime je odlučeno kao u točki II. izreke.

38. Stopa zatezne kamate na dosuđeni iznos utvrđena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, te odredbi čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/22) i čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 155/23).

39. Ovaj sud smatra da je tužitelj u pogledu osnove tužbenog zahtjeva usp io u cijelosti sa 100%, te visine tužbenog zahtjeva sa 66% (dosuđenih 1.950,00 eura stavljeno u omjer sa zatraženih 2.920,00 eura prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu x 100%), iz čega proizlazi da je gledajući i osnov i visinu tužbenog zahtjeva tužitelj ukupno uspio u sporu sa 83% (100% uspjeha u pogledu osnove tužbenog zahtjeva + 66% uspjeha u pogledu visine tužbenog zahtjeva = 166% : 2), iz čega proizlazi da je uspjeh tuženika u ovoj parnici 17%. Sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a proizlazi da će sud odmjeriti trošak tužitelju prema postotku koji se dobije na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela (što je u konkretnom slučaju tužitelj) odbije postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela (što je u konkretnom slučaju tuženik). Dakle, kada se od uspjeha tužitelja od 83% oduzme uspjeh tuženika od 17%, dobije se 66%, prema kojem će postotku sud odmjeriti trošak tužitelja u ovoj pravnoj stvari.

40. Odluka o troškovima, temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, čl. 155. ZPP- a, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika rad (Narodne novine broj 142/12, 108/14, 126/22, 138/23, dalje Tarifa) te priloženim troškovnicima, sve sukladno vrijednosti predmeta spora od 3.480,00 eura prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu dok je stopa zatezne kamate na trošak određena sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a. Tužiteljici je tako priznat trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.168,02 eura i to na ime sastava odštetnog zahtjeva, potom tužbe prema Tbr. 7/1. te podneska od 27.5.2024., 10.2.2025., 17.4.2025. i 16.7.2025. prema Tbr. 8/1, potom za zastupanje po odvjetniku na ročištima dana 12.9.2024., 6.5.2025. i 20.1.2026. prema Tbr. 9/1. za svaku radnju u iznosu od po 200,00 eura, za zastupanje po odvjetniku na ročištu dana 16.1.2025. i 6.10.2025. prema Zbr. 9/ 5 za svaku radnju u iznosu od po 50,00 eura, sve uz pripadajući PDV 25%, čemu je valjalo pridodati i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 800,00 eura, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 34,23 eura i na presudu u iznosu od 75,65 eura, sve sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 9/21, 51/23), što prema uspjehu tužitelja u sporu ukupno iznosi 2.168,02 eura, čime je odlučeno kao pod toč. III. izreke u odnosu na trošak tužiteljice i u točki IV. izreke u odnosu na trošak tuženika sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a.

41. Odluka o tijeku zateznih kamata na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

42. Odluka o trošku tuženika temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a čime je odlučeno kao u točki V. izreke.

Zagreb, 6. ožujka 2026.

Sudac:

Violeta Veselić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz sudsku pristojbu na presudu

2. tuženiku po pun.

3. spis

U Zagrebu, dana 6. ožujka 2026. godine

Viši sudski savjetnik-specijalist: Lidija Đogaš Batovanja