REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1851/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Ružici Grbavac, odvjetnici u Sesvetama, protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 , radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 23. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika, 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 79,63 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 6. ožujka 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi

„Nalaže se tuženiku da isplati tužitelju iznos od 15.571,33 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose kako slijedi: na iznos od 14.590,51 Eura od dana 12.08.2021.g. do 31.12.2022.g. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, na iznos od 980,82 Eura od 6. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana“.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja IJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.999,65 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 6. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 14. srpnja 2022. ( točno 14. srpnja 2020.) u Kistanju, Ulica Franje Tuđmana 107 stradao kao putnik u automobilu reg. oznake [registarska oznaka] u prometnoj nesreći. Tuženik je pasivno legitimiran jer je izdao policu osiguranja od automobilske odgovornosti za oba vozila koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, i to za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] policu od automobilske odgovornosti BR. 017001676683, a za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] policu od automobilske odgovornosti br. 016243012387. Tužitelj se obratio tuženiku dana 26. srpnja 2021. odštetnim zahtjevom radi naknade neimovinske i imovinske štete, te mu je tuženik dana 16. kolovoza 2021. isplatio iznos od ukupno 50.000,00 kuna, od čega 49.000,00 kuna na ime povrede prava osobnosti, te iznos od 1.000,00 kuna na ime imov inske štete troška prijevoza radi liječenja. Tužitelj ističe da isplaćena naknada štete ne predstavlja pravičnu novčanu naknadu imajući u vidu ozljede koje je zadobio, te posljedice koje trpi zbog navedene ozljede. U predmetnoj prometnoj nesreći tužitelj je zadobio tešku tjelesnu ozljedu opisanu i dijagnosticiranu u priloženoj medicinskoj dokumentaciji, a koja se odnosi na prijelom bedrene kosti. Zbog posljedica ozljeđivanja tužitelj trpi dugotrajne i intenzivne fizičke boli. Također tužitelj je u trenutku nezgode pretrpio izraziti strah zbog životne ugroženosti te potom strah u vidu zabrinutosti za ishod dugotrajnog liječenja te i danas osjeća strah u prometu. Tužitelju je bila potrebna pomoć i njega neposredno nakon ozljeđivanja kao i tijekom liječenja. Zbog pretrpljenih ozljeda, tužitelju je smanjena životna aktivnost radi čega se više ne može baviti rekreativnim sportskim aktivnostima koje su mu prije bile sastavni dio života i ima pojačane napore u svakodnevnim životnim aktivnostima. Kao posljedica ozljeđivanja kod tužitelja je zaostalo i naruženje u vidu ožiljaka na desnoj nozi koji je vidljiv trećim osobama zbog čega isti ima osjećaj nelagode. je u opisanoj prometnoj nesreći pretrpio i materijalnu štetu u vidu uništene osobne garderobe (tenisice i trape rice ukupne vrijednosti 79,63 EUR/600,00 kuna), pa s osnova takve pretrpljene štete potražuje paušalni iznos od 79,63 EUR/600,00 kuna. Tužitelj potražuje na ime troškova prijevoza radi liječenja iznos od 317,21 EUR/2.390,01 kuna, a koji iznos se odnosi na odlazak na liječenje/kontrolne preglede i fizikalne terapije: u Opću bolnicu Šibensko kninske županije (udaljenost od mjesta stanovanja tužitelja [adresa] do Općinske bolnice Šibensko kninske županije, Stjepana Radića 83, Šibenik iznosi 51,29 km; 11.08.2020.g. 51,29kmx2x0,27eur/km=27,69eur; dana 20.10.2020. 51,29 km x2 x 0,27 EUR/km=27,69 EUR; dana 01.02.2021. 51,29km x 2x 0,27EUR/km =27,69 EUR; dana 14.06.2021. 51,29 km x 2 x 0,27 EUR /km =27,69EUR), u Opću i veteransku bolnicu Hrvatski ponos u [adresa] (udaljenost od mjesta stanovanja tužitelja do Opće i veteranske bolnice Hrvatski ponos u [adresa] iznosi 28,14 km; dana 03.08.2020. 28,14 km x 2 x 0,27 EUR/km = 15,19 EUR, dana 07.09.2020.g. 28,14kmx2x0,27EUR/km=15,19EUR) u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju u Makarskoj (udaljenost od mjesta stanovanja tužitelja do Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Makarskoj, Put Cvitačke 9 iznosi 166,03 km; dana 24.09.2020. i 14.10.2020. 166,03km x4 x 0,27 EUR/km = 176,07 EUR). Shodno naprijed navedenome, tužitelj potražuje od tuženika daljnji iznos neimovinske štete za pretrpljene fizičke boli iznos od 4.645,30 EUR/35.000,00 kuna, za pretrpljeni strah iznos od 3.318,07 EUR/25.000,00 kuna, za pretrpljene duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos od 3.981,68 EUR/30.000,00 kuna i za pretrpljene duševne boli zbog naruženosti iznos od 2.645,46 EUR/20.000,00 kuna te imovinsku štetu za tuđu pomoć i njega u iznosu od 663,61 EUR/5.000,00 kuna, za materijalne troškove prijevoza automobilom radi liječenja u iznosu od 317,21 EUR/2.390,01 kuna i za uništene stvari potražuje iznos od ukupno 79,63 EUR/600,00 kuna, odnosno sveukupno: 15.650,96 EUR/117.990,01 kuna

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vrijeme nastanka štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj 016243012387 te priznaje nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika, a osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva sa osnove neimovinske štete, a sve iz razloga što posljedice ozljeda koje je zadobio tužitelj, s obzirom na karakter i intenzitet ne odgovaraju visini postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužitelj osporava visinu tužiteljevog potraživanja sa osnove imovinske štete radi troška prijevoza na liječenje, jer na ovu okolnost nisu dostavljeni dokazi uz tužbu. Tuženik osporava potraživanje tužitelja za naknadom štete zbog uništenih stvari, a sve iz razloga što tužitelj za iste nije dostavio račun, kao što nije ni dokazao da je navedene stvari uništio upravo u predmetnom štetnom događaju. Sukladno navedenom, a vodeći računa o priloženoj medicinskoj dokumentaciji i važećim orijentacijskim kriterijima, tuženik je u mirnom postupku utvrdio visinu štete u iznosu od 6.636,14 Eura, a koji iznos je isplatio tužitelju dana 16. kolovoza 2021.godine, te drži da je isplatom gore navedenog iznosa u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva te predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak pristojbe na odgovor na tužbu.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: zapisnik o očevidu Policijske postaje Knin (list 7-9), odštetni zahtjev (list 10-12 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 13- 34,67 spisa), izračun duljine puta (list 35 spisa), potvrdu o plaćanju (list 41 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku medicinske struke Jakši Filipoviću (list 50-52,68- 69 spisa), saslušan je tužitelj (list 64-65 spisa).

4. Sud nije izveo dokaz provođenjem novog medicinskog vještačenja budući da je nalaz i mišljenje vještaka Jakše Filipovića jasan, logičan, temeljen na medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu te je napravljen u skladu sa pravilima struke.

5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Među strankama nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika.

7. Sporna je visina štete.

8. Na okolnost visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku Jakši Filipoviću- Čuguri, te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

9. U svom nalazu i mišljenju Jakša Filipović-Čugura naveo je da su se ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija , po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice uslijed redukcije kretnji desnog kuka i koljena u lakom stupnju, to jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje završeno 14. lipnja 2021. tužitelju su zaostale trajne posljedice od 10%, pretrpio je bol jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 75 dana - kumulativno, pretrpio je primarni strah bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 2 dan, srednjeg intenziteta 7 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 70 dana - kumulativno. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega u trajanju od 3h dnevno kroz 40 dana, a zatim 2h dnevno kroz 30 dana-kumulativno. Tužitelju je zaostalo naruženje koje postoji u lakom stupnju povremeno vidljivo-ljeti.

10. Povodom prigovora tuženika vještak Jakša Filipović Čugura na ročištu održanom 23. siječnja 2026. naveo je da u podnesku tužitelja od 16. prosinca 2024. postoji puno subjektivnih opservacija o ozljeđivanju i tijeku liječenja koje je trajalo do 14. lipnja 2021. Istina je da je tužitelj proveo liječenje po algoritmu uz operativno liječenje i provođenje fizikalne terapije. Nalaz od 07. rujna 2020. na koji se poziva tužitelj je nalaz praktično godinu dana prije završetka liječenja i predstavlja samo je dio medicinske dokumentacije koju je trebalo analizirati. Na temelju cjelokupne dokumentacije i kliničkog pregleda verificirana je redukcija kretnji desnog kuka i desnog koljena u lakomu stupnju. Što je procjena trajnih posljedica od 10%. Bol, strah i tuđa pomoć je izražena kumulativno jer nije moguće precizno izračunati iste kvalifikatorne vrijednosti iz razloga što ne traju cijeli dan. U nalazu je navedeno i naruženje koje je lakog stupnja, a vidljivo ljeti uz kratke hlače. S obzirom na sve navedeno, u podnesku vještak nije našao nove objektivne činjenice iz kojeg razloga bi došlo do promjene pisanog nalaza i mišljenja te je u cijelosti ostao pri istom. Na poseban upit punomoćnika tužitelja koliko u stupnjevima iznosi redukcija kretnji u desnom koljenu vještak je naveo da ako su normalne kretnje od 0-140 stupnjeva, onda ako je redukcija smanjena do jedne trećine tih stupnjeva i predstavlja redukciju lakoga stupnja. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja na koji način ozljede utječu na funkcioniranje tužitelja u svakodnevnom životu vještak odgovorio je da u normalnom svakodnevnom životu bez težih fizičkih i sportskih opterećenja ne bi trebalo utjecati. Kod opterećenja pri radu, moguće pri savladavanju kosih površina i stepenica kao i trčanju ili ubrzanom hodu osjećat će tegobe zbog različite pokretljivosti donjih ekstremiteta u kuku i koljenu. Na daljnji upit da li ta ozljeda desnog koljena, s obzirom na smanjenu funkciju može utjecati i opteretiti lijevu nogu vještak je naveo da kod tužitelja ne postoji takvo ozljeđivanje koje bi izazvalo veću redukciju kretnji, ali dominantno šepanje ili različitost dužine ekstremiteta koje bi proizvelo nakon više godina promjene statike zdjelice uslijed čega bi došlo do moguće artroze zdravoga kuka s tim da bi pogoršanje ozlijeđenog kuka bilo značajno. U konkretnom slučaju gore opisanoga nema. Na poseban upit da li se može pojaviti, vještak je odgovorio da na isto nije moguće objektivno odgovoriti. Na poseban upit pun tužitelja da je u pisanom nalazu i mišljenju navedeno da je tužitelj rođen 1971. godine, premda je rođen 1997. godine, vještak je naveo da se radi o pogrešci u pisanju. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja vještak je naveo da se u nalazu po prijemu opisuje ozljeda sifize zdjelice i u kasnijoj obradi, nije ništa verificirano u smislu prijeloma, tako da se radilo samo o natučenju. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li tužitelj vuče noge vještak je odgovorio da tužitelj ne vuče noge. Na poseban upit punomoćnika tužitelja da li tužitelj s obzirom na ozljede može upravljati automobilom na duže relacije, vještak je odgovorio da može.

11. Nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Vještak je jasno otklonio sve prigovore na nalaz i miljenje te je dao jasne odgovore na pitanja punomoćnika tužitelja.

12. Odredbom čl. 1069. st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.) propisano je da za štetu koju pretrpe treće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik. Odredbom st.3. istog članka propisano je da za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju njihovi vlasnici trećim osobama solidarno, dok se temeljem st.4. trećom osobom smatra oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornog vozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.

13. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je tuženik kao osiguratelj vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi dužan naknaditi štetu tužitelju kao putniku u vozilu.

14. Temeljem čl. 19. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, dalje u tekstu: ZOO-a), a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

15. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

16. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova, kao i pretrpljenog straha, smanjenje životnih aktivnosti te naruženje. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

17. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 5.600,00 Eura.

18. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 180 sati. Kako tužitelj iskazao da su mu pomoć i njegu pružali članovi obitelji isti ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP -a, pripada iznos od 900,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 5 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

19. Budući da je tuženik platio iznos od 49.000 kn/6.503,42 Eura po osnovi neimovinske štete te imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege sud je utvrdio da je tuženik u cijelosti naknadio tužitelju štetu po osnovi neimovinske štete i neimovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplatom iznosa od 49.000,00 kn dana 16. kolovoza 2021. te tužitelj po navedenim osnovama nema pravo na isplatu daljeg iznosa od 14.590,51 Eura.

20. U odnosu na zahtjev za naknadom štete u iznosu od 79,63 Eura na ime imovinske štete zbog uništenih traperica i tenisica, sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja da mu je u predmetnoj prometnoj nesreći oštećena desna tenisica marke Nike te traperice te da tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 79,63 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni rabljenih traperica i tenisica, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

21. U odnosu na naknadu troškova prijevoza za liječenje u bolnice u [adresa] i [adresa], tužitelj je izjavio da ga je vozio brat, a budući da tužitelj nije iskazivao koje troškove konkretno je tužitelj imao u tom prijevozu, sud smatra da tužitelj nije dokazao visinu troškova prijevoza po 1 km od 0,27 Eura. Valja istaknuti i da trošak goriva za prosječan automobil ne iznosi 0,27 Eura po prijeđenom km. Budući da je između stranaka nesporno da je tuženik tužitelju platio troškove prijevoza radi liječenja u iznosu od 1.000,00kn/132,72 Eura, sud temeljem slobodne ocjene primjenom čl. 223 ZPP-a, smatra da je navedenim u cijelosti naknađen tužitelju trošak prijevoza osobnim automobilom.

22. Slijedom navedenog tužbeni zahtjev je osnovan u iznosu od 79,63 Eura na ime naknade imovinske štete po osnovi oštećenih traperica i tenisica, dok nije osnovan zahtjev za isplatom neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 15.571,33 Eura.

23. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

24. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos imovinske štete sukladno traženju tužitelja počevši od dana donošenja prvostupanjske presude. Valja navesti da tužitelj ima pravo na zatezne kamata temeljem na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO -a te oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“.

25. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

26. Valja istaknuti da je tužitelj zahtijevao štetu po osnovi neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, u odnosu na koju osnovu nije uspio, imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege, po kojoj osnovi također nije uspio, imovinsku štetu po osnovi materijalnih troškova prijevoza u odnosu na koju osnovu također nije uspio, a uspio je samo u odnosu na imovinsku štetu po osnovi oštećene odjeće i obuće, slijedom čega je tužitelj u odnosu na osnovu uspio u omjeru od 25%, a tuženik u omjeru od 75% 27. Tužitelj je u odnosu na osnovu uspio u sporu u omjeru od 25 %, a u odnosu na visinu 5%, tuženik je u odnosu na visinu uspio u omjeru od 75%, a u odnosu na visinu u omjeru od 95%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 70% korist tuženika, zbog čega tužitelj nema pravo na naknadu troškova parničnog postupka. Tužitelj nema pravo niti na naknadu troškova vještačenja budući da je vještačenje provedeno u odnosu na visinu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a u odnosu na koje tužitelj nije uspio u sporu niti po osnovi niti po visini.

28. Slijedom navedenog odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.999,65 Eura.

U Zagrebu, 6. ožujka 2026.

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu)

2. pun. tuženika