Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: P-396/2024-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Marijani Jurenec kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupano po punomoćnici BĆ i punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika PĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku odvjetniku Bruni Čeru, iz Koprivnice, radi isplate, nakon provedene glavne javne rasprave zaključene 10. veljače 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odvjetničkog vježbenika MĆ i punomoćnika tuženika, na ročištu radi objave i uručenja presude, na temelju odredbi čl. 335. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje u tekstu ZPP), 6. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku PĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, ukupan iznos od 4.084,58 EUR sa kamatama koje na iznos od 2.690,97 EUR teku od 13. listopada 2023. do isplate, a na iznos od 1.386,59 EUR od 1. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se do 31.12.2023. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. godine, pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužitelja radi plateža iznosa od 1.750,54 eura, te za platež zakonske zatezne kamate na iznos od 1.153,31 EUR od 13.10.2023. do isplate i na iznos od 594,25 EUR od 01.12.2023. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku PĆ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju Croatia osiguranju d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, parnični trošak u iznosu od 383,84 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama, tekućim od presuđenja 6. ožujka 2026. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10. prosinca 2024. podnio tužbu protiv tuženika radi isplate novčanog iznosa od ukupno 5.835,12 eura te za platež zakonske zatezne kamate na iznos od 3.844,28 eura od 13.10.2023 i na iznos od 1.980,84 eura od 1.12.2023. sve do isplate.

1.1. Tužitelj navodi da se 31. prosinca 2021. u Koprivnici dogodila prometna nezgoda koju je prouzročio tuženik upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka] pod utjecajem alkohola. Navodi da je u štetnom događaju došlo do oštećenja vozila reg. oznake [registarska oznaka], a vozač navedenog vozila CĆ je u štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede. Tužitelj navodi da je zbog predmetne prometne nezgode protiv tuženika podnijeta kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu te je protiv tuženika podignuta optužnica.

1.2. Tužitelj navodi da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tuženik na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja na temelju ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti po polici broj [broj police] pa je tužitelj sukladno obvezi iz ugovora izvršio plaćanje nastale imovinske i neimovinske štete oštećenima u ukupnom iznosu od 5.835,12 eura. Navodi se da je po podnesenom odštetnom zahtjevu oštećenog CĆ tužitelj u sudskom postupku pred Općinskim sudom u Zlataru pod brojem Pn-305/2022 na temelju zaključene nagodbe izvršio plaćanje iznosa od 3.844,28 eura dana 12. listopada 2023., a naknadno je po podnesenom odštetnom zahtjevu vlasnika oštećenog vozila SĆ tužitelj na ime štete nastale na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] izvršio plaćanje iznosa od 1.990,84 eura dana 30. studenog 2023..

1.3. Tužitelj navodi da je, na temelju odredbe čl. 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, u vezi s čl. 3. Uvjeta za osiguranje od automobilske odgovornosti, te odredbom čl. 963. Zakona o obveznim odnosima, nakon isplate štete oštećenoj osobi stekao pravo od tuženika potraživati naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete uvećano za kamate i troškove i to najviše do 12 prosječnih neto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

1.4. Tužitelj navodi da je nakon isplate štete pozvao tuženika na podmirenje regresnog duga, no tuženik se na pozive oglušio pa je tužitelj podnio predmetnu tužbu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva i predlaže da ga sud odbije.

2.1. Tuženik potvrđuje da se 31. prosinca 2021. zbio štetni događaj u kojem je tuženik sudjelovao kao vozač osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka].

2.2. Tuženik osporava da bi bio isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja. Navodi da je u kaznenom postupku koji se vodi protiv tuženika provedeno prometno- tehničko vještačenje kojim je utvrđen niz nepravilnosti upravljanja vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao vozač CĆ te je prema utvrđenju vještaka CĆ neposredno pred nastanak štetnog događaja vozilom upravljao brzinom od 85 km/h na dionici ceste na kojoj je brzina kretanja motornih vozila ograničena na 50 km/h te se vozilo kretalo sebi lijevom prometnom trakom nedozvoljenom za promet vozila u tom smjeru kretanja. Tuženik ističe prigovor doprinosa, moguće i pretežni, vozača CĆ nastanku štetnog događaja.

2.3. Tuženik ne osporava da je tužitelj isplatio ukupni iznos naknade štete u visini od 5.835,12 eura.

2.4. Tuženik navodi da visinu tužbenog zahtjeva osporava samo iz perspektive doprinosa vozača CĆ nastanku štetnog događaja.

3. Tijekom dokaznog postupka radi utvrđenja relevantnih činjenica saslušan je tuženik kao stranka u svrhu dokazivanja, saslušan je svjedok ČĆ, pročitan je spis ovog suda broj K-4/2024, iz eSpisa pročitan je spis Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Pn-305/2022, pročitane su priložene isprave: podaci o prometnoj nezgodi (str. 4-5), potvrda PPP Koprivnica od 21.1.2022. (str. 6-7), rješenje Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Kov74/2023-6 od 29. rujna 2023. (str. 8-9), polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj 010914407457 (str. 10), prijava štete – automobilska odgovornost od 15.1.2022. (str. 11-12), izvršen je uvid u presliku prometne dozvole te u presliku vozačke dozvole CĆ (str. 13-14), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 31.12.2021. (str. 15), potvrda o privremenom oduzimanju – zadržavanju registarskih pločica od 31.12.2021. (str. 16), izvid štete od 27.1.2022. (str. 17-18), procjena i obračun totalne štete (str. 19), izvadak po transakcijskom računu (str. 20), prilog tužitelja (str. 21-86), nalaz i mišljenje vještaka ing. Davora Ferenca od 25.11.2022. iz predmeta Kir-DO-132/22 (str. 99-110), provedena je djelomična rekonstrukcija prometne nesreće i prometno-tehničko vještačenje po vještaku ing. Davoru Ferencu te je pročitan pisani nalaz i mišljenje vještaka od 1. prosinca 2025. (str. 127-138) i vještak je saslušan na ročištu glavne rasprave 10. veljače 2026. (str. 146).

4. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza u smislu odredbi čl. 8. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

5. Sud je u ovom postupku utvrđivao činjenice koje su stranke iznijele i izvodio dokaze koje su stranke predložile, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 7. i čl. 219. te čl. 299. ZPP-a.

6. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija tuženika.

7. Nije sporna činjenica nastanka štetnog događaja odnosno da se je dana 31. prosinca 2021. oko 19.00 sati dogodila prometna nezgoda na području jezera Šoderica, pored ugostiteljskog objekta "Ribički dom", u kojoj su sudjelovali tuženik upravljajući osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] i CĆ upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka].

8. Nije sporno da se protiv ovdje tuženika u vezi predmetnog štetnog događaja vodi kazneni postupak u predmetu ovog suda broj K-4/2024, koji nije okončan. U navedenom postupku potvrđenom optužnicom ovdje tuženiku PĆ kao okrivljeniku stavljeno je na teret da je 31. prosinca 2021. oko 19.00 sati na području jezera Šoderica, pored ugostiteljskog objekta "Ribički dom", upravljajući osobnim automobilom marke BMW reg. oznake [registarska oznaka], obavljajući radnju uključivanja u promet sa zemljane površine na kolnik lokalne ceste broj 26031 skretanjem ulijevo u smjeru Đelekovca, protivno odredbama čl. 199. st. 2. i 7. te čl. 45. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), pri koncentraciji od najmanje 1,33 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, pristajući da vožnjom u takvom stanju ugrozi druge sudionike u cestovnom prometu, zbog stanja alkoholiziranosti nije obratio dovoljnu pozornost na druge sudionike u prometu te prije poduzimanja radnje uključivanja u promet nije propustio osobni automobil marke BMW, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je tom cestom iz smjera Đelekovca u smjeru Botova upravljao CĆ, uslijed čega je došlo do udara prednjeg dijela vozila kojim je upravljao CĆ u prednji lijevi dio vozila kojim je upravljao PĆ, kojom prilikom je CĆ zadobio teške tjelesne ozljede, dakle kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, pa je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano i kažnjivo po čl. 227. st. 1. Kaznenog zakona.

9. Nije sporno da je kod Općinskog suda u Zlataru vođen postupak u predmetu Pn- 305/2022 po tužbi tužitelja CĆ protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. za naknadu štete iz predmetnog štetnog događaja, a postupak je pravomoćno okončan rješenjem o povlačenju tužbe broj Pn-305/2022-37 od 4. prosinca 2023..

10. Nje sporno da je u vrijeme štetnog događaja vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod tužitelja temeljem zaključenog ugovora o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti po polici broj [broj police].

11. Također nije sporno da je po odštetnom zahtjevu CĆ, koji je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede, tužitelj na temelju zaključene nagodbe navedenom oštećeniku isplatio iznos od ukupno 3.844,28 eura dana 12. listopada 2023.

12. Nije sporno da je tužitelj po odštetnom zahtjevu oštećenika SĆ na ime naknade štete na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] isplatio iznos od 1.990,84 eura dana 30. studenog 2023., niti je sporno da je predmetno vozilo oštećeno u navedenoj prometnoj nesreći.

13. Nije sporno da je tužitelj nakon isplate štete pozvao tuženika na podmirenje regresnog duga, a tuženik se na poziv nije odazvao.

14. Nije sporno da je utuženi iznos manji od prosječnih 12 neto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

15. Prema odredbi čl. 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23), i to st. 4. društvo za osiguranje koje je temeljem st. 1. točka 5. i 7. tog članka oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete ,na kamatu i troškove, a u slučaju iz st. 1. točka 1., 2., 3., 4., i 6. tog članka najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

15.1. Prema odredbi čl. 3. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti Croatia osiguranja d.d. proizlazi da osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količina alkohola u organizmu utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi 0,5 k/kg ili više.

16. Odredbom čl. 963. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) propisano je u st. 1. da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom Zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

17. Između stranaka je sporna odgovornost za štetni događaj i nastalu štetu odnosno doprinos sudionika prometne nesreće štetnom događaju.

18. Na temelju sadržaja priloženih isprava utvrđeno je da je u vrijeme štetnog događaja tuženik bio pod utjecajem alkohola, a vještačenjem po vještaku za toksikološka vještačenja utvrđeno je da je u trenutku koncentracija apsolutnog alkohola u krvi tuženika bila najmanje 1,33 g/kg.

19. Tijekom postupka je radi utvrđenja odgovornosti za štetni događaj provedena djelomična rekonstrukcija prometne nesreće, prometno-tehničko vještačenje po vještaku ing. Davoru Ferencu, saslušan je tuženik kao stranka u svrhu dokazivanja, saslušan je svjedok ČĆ, pročitan je spis predmeta ovog suda broj K-4/2024 i spis predmeta Općinskog suda u Zlataru broj Pn-305/2022.

20. Prilikom djelomične rekonstrukcije prometne nesreće 10. rujna 2025. utvrđeno je da je od dana štetnog događaja do djelomične rekonstrukcije na mjestu štetnog događaja došlo do promjene na način da je nakon poplave koja je bila u kolovozu 2023. izvedena sanacija te u smjeru Đelekovca uz objekt "Ribički dom" više nema stabala s unutarnje strane zavoja, a na dijelu kolnika je novi asfalt.

21. Tuženik je u iskazu naveo da se neposredno prije prometne nesreće vozilom uključivao u promet s parkirališta objekta "Ribički dom", s tim da je vozilo zaustavio prednjim dijelom neposredno uz rub kolnika radi provjere prometne situacije te je pogledom provjerio lijevu stranu, a ČĆ desnu. S obzirom da nisu uočili vozila niti svjetla vozila uključio se u promet na glavnu cestu prema Đelekovcu nakon čega je došlo do frontalnog sudara s vozilom koje je dolazilo iz smjera Đelekovca i sjeklo zavoj preko pune crte te se u trenutku sudara nalazilo s desne strane kolnika gledajući u smjeru tuženikovog kretanja, a po njegovoj procjeni vozilo se kretalo prije sudara oko 100 km/h i tuženik ne zna je li vozač tog vozila kočio prije sudara, a ne sjeća se kakva su putna svjetla bila uključena na drugom vozilu. Tuženik je naveo da je na početku naselja odnosno skretanja prema jezeru Šoderica bio znak ograničenja brzine od 40 km/h. Navodi da je on upravljao vozilom pod kratkim svjetlima i u trenutku sudara brzina njegovog kretanja bila je možda 10-ak km/h, a prije sudara nije kočio. Tuženik je naveo da mu je vidljivost zapriječavao bent sjeverno od "Ribičkog doma" i stabla koja su bila s južne strane ceste u smjeru prema Đelekovcu.

22. Svjedok ČĆ, koji se u trenutku prometne nesreće nesporno nalazio na mjestu suvozača u vozilu kojim je upravljao tuženik, potvrđuje navode tuženika da je vozilo marke BMW bilo parkirano s istočne strane objekta "Ribički dom", a prije uključivanja na kolnik tuženik je vozilo zaustavio neposredno uz rub kolnika radi provjere prometne situacije. Navodi da je u vrijeme događaja bio mrak, ne sjeća se je li bila u funkciji vanjska ulična rasvjeta, a tuženik je na vozilu imao uključena kratka svjetla. Svjedok navodi da prije uključivanja u promet ni on ni tuženik nisu uočili da bi se javnom cestom kretalo kakvo vozilo niti svjetla potencijalnog vozila. Navodi da je do sudara vozila došlo na desnoj strani kolnika gledajući u smjeru tuženika, a po njegovoj procjeni vozač drugog vozila upravljao je vozilom brzinom od 100 km/h, dok je brzina vozila kojom je upravljao tuženik bila mala jer se tek uključio u promet, a prije nesreće nije kočio.

23. Čitanjem iskaza koji je CĆ saslušan kao tužitelj dao u predmetu Općinskog suda u Zlataru broj Pn-305/2022 utvrđeno je da je isti naveo da je u vrijeme štetnog događaja upravljao osobnim vozilom iz smjera Đelekovca prema Botovu po asfaltiranoj cesti koja je bila vlažna, brzinom od oko 70-75 km/h te je u jednom trenutku primijetio da se s desne strane s parkirališta ugostiteljskog objekta "Ribički dom" jedno vozilo namjerava uključiti u promet, a kada ga je prvi puta vidio, to vozilo je od njega bilo udaljeno barem 30 m i mislio je da će stati, no kada mu se približio na nekih 20-ak metara vidio je da se to vozilo nije zaustavilo i da je krenulo uključiti se u promet u smjeru Đelekovca, pa je on pokušao kočenjem i skretanjem ulijevo izbjeći nalet, no nije uspio i došlo je do frontalnog sudara oko sredine ceste, a od tog udara su obojica odbačeni na lijevu stranu. Navodi da nije mogao skretati desno, jer je teren s te strane bio uzdignut. Mjesto gdje je došlo do štetnog događaja je osvijetljeno javnom rasvjetom, a štetnik prilikom uključivanja u promet i skretanja ulijevo nije davao pokazivač smjera.

24. Iz iskaza ŽĆ, policajca i vođe očevidne ekipe u tadašnjoj Postaji prometne policije u Koprivnici, i ŠĆ, policajca, saslušanih kao svjedoka u predmetu Općinskog suda u Zlataru broj Pn-305/2022, proizlazi da su nakon sudara prošli cestom prema Đelekovcu (iz smjera kretanja CĆ) te da na tom dijelu ceste nije bilo znaka ograničenja brzine kao ni znaka naseljenog mjesta, pa je ograničenje brzine na dijelu kolnika gdje je došlo do štetnog događaja 90 km/h prema prometnim pravilima.

25. Budući da je između stranaka sporna odgovornost za nastali štetni događaj, na okolnost dinamike štetnog događaja provedeno je prometno-tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prometne struke ing. Davoru Ferencu, koji je dao pisani nalaz i mišljenje te je isto obrazložio na ročištu glavne rasprave. Sud nalaz i mišljenje vještaka prihvaća u cijelosti, kao objektivan i u skladu s pravilima struke, jasan i neproturječan, a istome nisu prigovorile ni stranke.

26. Vještak ing. Davor Ferenc u nalazu navodi da je do prometne nesreće došlo na lokalnoj cesti koja prolazi sa sjeverne strane vikend naselja Šoderica, a za smjer kretanja vozila reg. oznake [registarska oznaka] ispred mjesta nesreće nalazi se "T" raskrižje kojim se ulazi u vikend naselje Šoderica, a iza navedenog raskrižja prema istoku s južne strane nalazi se kamp i iza njega na uzvisini ugostiteljski objekt "Ribički dom". Iz nalaza vještaka proizlazi da se osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] uključivalo na lokalnu cestu s pošljunčane površine s istočne strane ugostiteljskog objekt "Ribički dom" na koji je prometnim znakom "zabrana prometa u oba smjera" s dopunskom tablom "osim dostave" zabranjen ulaz vozilima.

26.1. Iz nalaza vještaka i dostavljene dokumentacije proizlazi da na lokalnoj cesti nisu postavljeni prometni znakovi koji bi određivali dopuštenu brzinu kretanja na mjestu nesreće.

27. Iz nalaza i mišljenja vještaka ing. Davora Ferenca proizlazi da je do prometne nesreće sudarom dva osobna automobila došlo na lokalnoj cesti broj 26031 u vikend naselju Šoderica u Općini Legrad u noćnim uvjetima vožnje na mokrom asfaltnom kolniku u području općeg ograničenja brzine kretanja.

27.1. Vještak u nalazu navodi da se osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao tuženik uključivalo na kolnik lokalne ceste s pošljunčane površine s južne strane, dok se osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kretalo lokalnom cestom smjer zapad-istok. Do sudara je došlo prednjom plohom osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] s prednjim lijevim dijelom osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] kada su uzdužne osi vozila zatvarale trenutni kut od 135-140 stupnjeva i to na sjevernoj prometnoj traci, lijevoj za smjer kretanja osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] i desnoj za smjer kretanja vozila kojim je upravljao tuženik. Prema nalazu vještaka osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku sudara bilo je kočeno i kretalo se brzinom oko 65 km/h, dok se osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kretalo brzinom oko 27 km/h. U trenutnu kada je vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] reagirao kočenjem vozilo se kretalo brzinom od oko 85 km/h. Prema nalazu vještaka vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] reagirao je kočenjem na oko 40,6 metara ispred mjesta sudara, vremenski oko 1,76 sekundi prije sudara, praktično u trenutku kada je osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] počelo ulaziti na kolnik lokalne ceste s južne strane. Iz nalaza vještaka proizlazi da je trag kočenja osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] u dokumentaciji očevida paralelan s rubom kolnika što ukazuje da je vozač reagirao kočenjem kada se predmetno vozilo već kretalo lijevom stranom kolnika u sebi desnom zavoju.

27.2. Iz mišljenja vještaka proizlazi da do prometne nesreće ne bi došlo da je tuženik neposredno prije ulaska osobnim vozilom na kolnik lokalne ceste obavio provjeru sebi s lijeve – zapadne strane, jer bi tada mogao uočiti osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je izlazilo iz sebi desnog zavoja i nalazilo se na međusobnom razmaku oko 51-52 metra i njegovim propuštanjem izbjeći ovu prometnu nesreću.

26.2. Prema mišljenju vještaka, poduzetim kočenjem vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] bi izbjegao prometnu nesreću samo ako bi se osobno vozilo kojim je upravljao u trenutku reagiranja kočenja kretalo unutar sebi desne prometne trake brzinom do najviše 63 km/h, jer bi se tada zaustavilo ispred linije kretanja vozila reg. oznake [registarska oznaka] i do prometne nesreće ne bi došlo. Ako bi se osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] prije nesreće kretalo brzinom od 50 km/h unutar sebi desne prometne trake bez kočenja tada bi od mjesta na kojem je vozač reagirao kočenjem do mjesta sudara navedeno osobno vozilo došlo u vremenu od oko 0,9 sekundi kasnije nego u realnoj prometnoj situaciji, a u tom dodatnom vremenu osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] uz nepromijenjeno kretanje u potpunosti bi napustilo južnu traku tako da do sudara između vozila ne bi došlo.

27.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da prelazak osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka] na lijevu stranu kolnika u sebi desnom zavoju s tehničkog stajališta može biti posljedica djelovanja centrifugalne sile na predmetno vozilo koja, između ostalog, ovisi o brzini kretanja vozila.

27.4. U usmenom očitovanju na ročištu glavne rasprave vještak je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja. Odgovarajući na pitanje tuženika vještak je naveo da mjestu sudara prethodi desni zavoj za smjer kretanja vozila osiguranika tužitelja, a da bi se vještak mogao očitovati o prilagođenoj brzini kretanja i o graničnoj brzini kretanja bilo bi potrebno obaviti geodetsko snimanje zavoja radi utvrđivanja polumjera i poprečnog nagiba kolnika, no s obzirom da je od nastanka nesreće do obavljanja djelomične rekonstrukcije došlo do određenih promjena u geometriji zavoja zbog poplave, prema mišljenju vještaka sada je nemoguće utvrditi te geometrijske elemente. Iz nalaza vještaka proizlazi da bi se pri dopuštenoj brzini kretanja kroz zavoj moglo proći vozilom bez potrebe prelaska na lijevu prometnu traku.

28. Na temelju kritičke analize provedenih dokaza sud nije prihvatio neuvjerljive iskaze tuženika i svjedoka ČĆ da su prije uključivanja u promet provjerili prometnu situaciju, jer iz nalaza vještaka proizlazi da bi tuženik da je neposredno prije ulaska osobnim vozilom na kolnik lokalne ceste obavio provjeru sebi s lijeve strane mogao uočiti osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je izlazilo iz sebi desnog zavoja i nalazilo se na međusobnom razmaku oko 51-52 metra. Sud je cijenio i činjenicu da je u trenutku prometne nesreće tuženik bio pod utjecajem alkohola u koncentraciji od najmanje 1,33 g/kg apsolutnog alkohola u krvi, a svjedok ČĆ je prema mišljenu toksikološkog vještaka bio pod utjecajem alkohola u koncentraciji od najmanje 2,53 g/kg apsolutnog alkohola u krvi. Sud nije prihvatio ni navode tuženika o ograničenju brzine kretanja od 40 km/h ili 50/km/h na mjestu štetnog događaja, jer iz sadržaja priloženih isprava, iskaza policijskih službenika saslušanih u svojstvu svjedoka pred Općinskim sudom u Zlataru te nalaza prometno- tehničkog vještaka proizlazi da na lokalnoj cesti isu postavljeni prometni znakovi koji bi određivali dopuštenu brzinu kretanja na mjestu prometne nesreće te je utvrđeno da se je prometna nesreća dogodila izvan naselja u području općeg ograničenja brzine kretanja vozila od 90 km/h.

29. Sud je na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza utvrdio da su oba sudionika pridonijela štetnom događaju. Sud je na temelju analize provedenih dokaza ocijenio da je doprinos tuženika nastanku štetnog događaja i šteti 70%, dok je doprinos CĆ kao vozača drugog vozila 30%.

29.1.Sud je utvrdio tuženikov doprinos nastanku štetnog događaja od 70% jer je tuženik u konkretnom slučaju postupio protivno odredbama čl. 199. st. 2. i 7. te čl. 45. st. 1. Zakona o o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), jer je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola u koncentraciji od najmanje 1,33 g/kg apsolutnog alkohola u krvi zbog čega nije u dovoljnoj mjeri obratio pozornost na druge sudionike u prometu te prije poduzimanja radnje uključivanja u promet na kolnik lokalne ceste s pošljunčane površine kod ugostiteljskog objekta nije propustio osobni automobil kojim je upravljao CĆ iz smjera Đelekovca u smjeru Botova.

29.2.Sud je utvrdio da je vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka] CĆ pridonio nastanku štetnog događaja jer, iako je uočio s desne strane ugostiteljskog objekta "Ribički dom" vozilo kojim se je tuženik namjeravao uključiti u promet i vidio je da ne postoji mogućnost da on izbjegne nalet skretanjem udesno zbog konfiguracije terena, nije pravovremeno reagirao odnosno kočio ili prilagodio brzinu kretanja uvjetima u prometu kako bi vozilo kojim je upravljao mogao pravodobno zaustaviti te time nije postupio u skladu s odredbama čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, već je reagirao kočenjem tek kad je vidio da se je vozilo kojim je upravljao tuženik krenulo uključiti u promet u smjeru Đelekovca. Također, s obzirom na nalaz i mišljenje prometno-tehničkog vještaka, sud nije prihvatio neuvjerljivi dio iskaza CĆ da je u trenutku kad je primijetio da ga tuženik neće propustiti odnosno da će mu presjeći put skretanjem ulijevo pokušao izbjeći nalet, jer iz nalaza prometnog vještaka proizlazi da je CĆ reagirao kočenjem u trenutku kada se vozilo kojim je upravljao već kretalo lijevom stranom kolnika u sebi desnom zavoju, a prema nalazu vještaka predmetno je vozilo pri dopuštenoj brzini kretanja moglo proći kroz zavoj bez potrebe prelaska na lijevu prometnu traku.

30. Budući da je nesporno utvrđena visina štete u ukupnom iznosu od 5.835,12 eura, s obzirom na utvrđeni doprinos sudionika nastanku štetnog događaja, sud je usvojio razmjerni dio tužbenog zahtjeva tužitelja te je tužitelju dosudio 70% utuženog iznosa odnosno naložio je tuženiku da isplati tužitelju novčani iznos od 4.084,58 eura, jer tuženik odgovara za štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

31. Prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka naknade štete, a nesporno je utvrđeno da je tužitelj iznos od 3.844,28 eura isplatio oštećeniku 12. listopada 2023., a iznos od 1.990,84 eura tužitelj je isplatio oštećeniku 30. studenog 2023..

32. Budući da je tužitelj tužbenim zahtjevom zatražio zakonsku zateznu kamatu na iznos od 3.844,28 eura koji je isplatio CĆ od 13. listopada 2023., a zakonsku zateznu kamatu od 1. prosinca 2023. zatražio je na iznos od 1.980,84 eura, iako je nesporno SĆ isplatio naknadu štete u iznosu od 1.990,84 eura, sud je naložio tuženiku da na iznos od 2.690,97 eura (kao 70 % iznosa od 3.844,28 eura) isplati tužitelju zakonsku zateznu kamatu od 13. listopada 2023. do isplate, a na iznos od 1.386,59 eura (kao 70% utuženog iznosa od 1.980,84 eura) isplati tužitelju zakonsku zateznu kamatu od 1. prosinca 2023. do isplate.

33. Stoga je presuđeno kao u točki I. izreke ove presude.

34. Iz naprijed obrazloženih razloga, s obzirom na utvrđeni doprinos drugog sudionika prometne nesreće, odbijen je preostali dio tužbenog zahtjeva radi isplate iznosa od 1.750,54 eura, te radi isplate zakonske zatezne kamate na iznos od 1.153,31 eura od 13. listopada 2023. do isplate i na iznos od 594,25 eura od 1. prosinca 2023. do isplate te je presuđeno kao u točki II. izreke presude.

35. Obje stranke zatražile su naknadu parničnih troškova.

36. Parnični troškovi tužitelja utvrđeni su u iznosu od 959,60 eura, prema priloženom troškovniku (str. 148-149 i str. 154-155) i primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23), a obuhvaćaju nagradu punomoćniku odvjetniku tužitelja za zastupanje na ročištima 8. travnja 2025., 10. rujna 2025. i 10. veljače 2026. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9. točka 1.), PDV u iznosu od 150,00 eura (Tbr. 46.), sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 104,80 eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 104,80 eura.

37. Sud je o troškovima postupka odlučio primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a te je naložio tuženiku naknaditi tužitelju dio troškova postupka razmjerno uspjehu u parnici. Tužitelj je uspio u postupku sa 70% pa je uspjeh tuženika u postupku 30%, a kad se tužiteljev uspjeh u postupku umanji za uspjeh tuženika dolazi se do 40% pa je tuženik dužan naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 383,84 eura kao 40% od naprijed navedenog ukupnog troška tužitelja.

38. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude do isplate, primjenom odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

39. Iz obrazloženih razloga odlučeno je kao u točki III. izreke ove presude.

U Koprivnici, 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Marijana Jurenec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena. (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnica Dora Hanžeković Žuža, Zagreb

2. Odvjetnik Bruno Čer, Koprivnica