Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-1112/2023.-19.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić-Kraljić u pravnoj stvari tužitelja 1. MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. ŽĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojih zastupa punomoćnica odvjetnica Melita Ranilović-Ferenc iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Melita Ranilović-Ferenc, Darko Ranilović i Jelena Ferenc iz Koprivnice, Vijećnička 4, protiv tuženih 1. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. MĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], **.**.2017., kojeg zastupa punomoćnik odvjetnik Lovro Perica iz Crikvenice, Kotorska 30, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, (v.p.s. 3.318,07 EUR), nakon održane glavne rasprave 29. siječnja 2026. u prisutnosti 1. tužitelja, punomoćnice tužitelja, 4. tuženika i punomoćnika 4. tuženika, te ročišta radi objave presude 6. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je kupoprodajni ugovor sklopljen 16.05.2016.g. između III-tužene MĆK [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao prodavatelja i tuženog GĆ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan iz Krka pod brojem OV 1239/16 dana 16.05.2016.g. prema kojem je tužena MĆK prodala a tuženi GĆ kupio čitav suvlasnički dio nekretnina koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204 m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta ništetan te ne proizvodi pravne učinke što su tuženi MĆK i GĆ dužni priznati te su dužni dozvoliti da se temeljem ove presude uspostavi ranije zemljišno-knjižno stanje uknjižbom navedenih nekretnina na ime i vlasništvo DĆ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽĆ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] svakog u ¼ dijela u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Tuženi GĆ iz [adresa], **.**.2017., OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je tužiteljima 1. MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. ŽĆ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] predati u posjed nekretnine upisane u ZK tijelo II zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvor sa 204m2 što je u naravi prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III N a l a ž e s e tuženima 1. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. MĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], **.**.2017., da tužiteljima 1. MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. M, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] naknade troškove ovog parničnog postupka u ukupnom iznosu od 6.269,45 EUR (šesttisućadvjestošezdesetdeveteuraičetrdesetpet- centi) u roku od 15 (petnaest) dana.

r i j e š i o  j e

Određuje se p r i v r e m e n a m j e r a zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine koja je predmetom ovog postupka i to na cijelom suvlasničkom dijelu koji se sastoji od 2/4 nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor površine 204m2.

Obrazloženje

1. Tužitelji DĆ i ŽĆ ustali su tužbom protiv tuženih 1. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], 2. EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. MĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. GĆ iz [adresa], **.**.2017., radi utvrđenja ništetnosti ugovora. U tužbi tužitelji navode da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Krku nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana u 2/4 dijela na 3. tuženu MĆK iz [adresa] temeljem kupoprodajnog ugovora od 15. travnja 2016. koji je 3. tužena kao kupac sklopila sa 2. tuženikom kao prodavateljem, dok je prethodno 2. tuženik istu nekretninu kupio od 1. tuženika temeljem kupoprodajnog ugovora od 6. travnja 2016. Nadalje, tužitelji u tužbi tvrde da je 1. tuženik predmetnu nekretninu stekao temeljem kupoprodajnog ugovora od 5. travnja 2016. koji je 1. tuženik sklopio kao kupac dok su u kupoprodajnom ugovoru kao prodavatelji navedeni tužitelji koji su opisanu nekretninu inače stekli prije više od 40 godina kupnjom i građenjem i bili upisani kao suvlasnici navedene nekretnine. Nadalje, u tužbi tužitelji navode kako je 4. tuženik GĆ iz [adresa] predmetnu nekretn inu kupio temeljem kupoprodajnog ugovora od 3. tuženice 16. svibnja 2016. ali se nije uspio upisati u z. knjige ovog suda jer su tužitelji po primitku rješenja posl. broj Z - 2497/16 od 11. travnja 2016. i po saznanju za kupoprodajni ugovor od 5. travnja 2016. uložili prigovor 20. lipnja 2016. koji je zabilježen pod brojem Z-12073/2016 od 21. lipnja 2016. U posjedu predmetne nekretnine da se nalazi 4. tuženik a tužitelji da nemaju saznanja o tome da li su prethodno 1., 2. i 3. tuženici uopće bili u posjedu predmetne nekretnine s obzirom na vrlo kratko vrijeme trajanja njihovih ugovora. U tužbi tužitelji nadalje navode kako nisu imali namjeru prodavati predmetnu nekretninu bilo kome jer su istu koristili za odmor u ljetnim mjesecima. Nadalje, u tužbi ističu da nikada nisu sklopili kupoprodajni ugovor s 1. tuženikom koji da im je nepoznata osoba, niti da su ikada bili kod javnog bilježnika BĆK iz [adresa], već da su za činjenicu prodaje sporne nekretnine doznali tek po primitku rješenja broj Z-2497/2016 od 11. travnja 2016. koje su rješenje primili početkom mjeseca lipnja iste godine. Po primitku citiranog rješenja tužitelji da su počeli istraživati stanje u gruntovnici kojom prilikom da su doznali da su nekretnine prenijete sa 1. tuženika na 2. tuženika te potom i na 3. tuženu, dakle saznali su da su u roku od 10 dana opisane nekretnine promijenile vlasnika tri puta a četvrti kupoprodajni ugovor od 16. svibnja 2016. da nije proveden u zemljišnim knjigama zbog uloženog prigovora na rješenje Z-2497/2016. Tužitelji također u tužbi navode kako je u posjedu predmetne nekretnine sada 4. tuženik te da su sin i zet tužitelja pokušali ući u kuću ali to nisu mogli zbog promijenjene brave na ulaznim vratima. Tužitelji smatraju da se ovdje radi o kriminalnoj aktivnosti i povezanosti svih tuženika s obzirom da su isti kupovali i odmah prodavali predmetnu nekretninu i nisu imali namjeru živjeti u toj nekretnini. Nadalje, tužitelji ističu da nikada nisu potpisali niti ovjerili svoje potpise kod javne bilježnice u [adresa] a niti su primili bilo kakav novac na ime kupovnine. Ističu također da je tužitelj DĆ u siječnju 2016. izgubio svoju osobnu iskaznicu što je prijavio policiji i dobio novu iskaznicu 26. siječnja 2016. pa osobna iskaznica broj [broj osobne iskaznice] izdana od PP Đurđevac temeljem koje je izvršena ovjera potpisa na kupoprodajnom ugovoru od 5. travnja 2016. u vrijeme sastava tog kupoprodajnog ugovora sa 1. tuženikom nije bila važeća a potpisi na navedenom kupoprodajnom ugovoru da nisu potpisi tužitelja već nekih trećih, njima nepoznatih osoba. U tužbi tužitelji pojašnjavaju da su sporne nekretnine gradili temeljem građevinske dozvole izdane 17. svibnja 1977. te da se radi o dvojnom objektu od kojeg je jedan dio vlasništvo OĆ a tužitelji su naknadno prvi kat svojeg objekta 2000.g. prodali Repec AĆ i Repec Ruži tako da su nakon toga tužitelji sa članovima svoje obitelji koristili prizemni dio objekta te odgovarajući dio dvorišta i nisu imali nikakve namjere svoje nekretnine prodavati već su imali namjeru predmetnu kuću darovati svojoj kćeri BĆ. Tuž itelji stoga predlažu da sud a s obzirom da je kupoprodajni ugovor od 5. travnja 2016. ništetan jer su njihovi potpisi na tom ugovoru krivotvoreni temeljem odredbe čl. 322. Zakona o obveznim odnosima usvoji njihov tužbeni zahtjev i utvrdi da su kupoprodajni ugovor sklopljen 5. travnja 2016. ovjeren kod javne bilježnice BĆK iz [adresa] pod brojem OV-3372/16 a predmetom kojeg je bila nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ništetan, te da se utvrdi ništetnost i kupoprodajnog ugovora sklopljenog 6. travnja 2016. između 1. tuženika kao prodavatelja i 2. tuženika kao kupca, te također da se utvrdi ništavim i kupoprodajni ugovor sklopljen 15. travnja 2016. između 2. tuženika kao prodavatelja i 3. tužene kao kupca, te da se utvrdi ništetnim i kupoprodajni ugovor sklopljen 16. svibnja 2016. između 3. tužene kao prodavatelja i 4. tuženog kao kupca. U točki V. tužbenog zahtjeva tužitelji zahtijevaju predaju u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to prizemnog dijela objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta i to od 4. tuženika. Uz osnovni tužbeni zahtjev tužitelji su istakli i podredni zahtjev u slučaju da sud ne usvoji prethodno opisane tužbene zahtjeve a koji su podredni zahtjev konačno specificirali pismenim podneskom od 15. veljače 2017. predlažući da sud usvoji njihov zahtjev te odredi ispravak upisa i brisanje uknjižbe u zemljišnim knjigama na suvlasničkom dijelu nekretnina koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnina upisanih u z.k. tijelo II u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom dvorišta a koje nekretnine su upisane na 4. tuženika GĆ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] sada upisan na adresi [adresa], 17. travnja 18, na način da se temeljem ove presude briše uknjižba prava vlasništva za korist GĆ te da se briše uknjižba prava vlasništva za korist 3. tužene MĆK kao i da se briše uknjižba prava vlasništva za korist 2. tuženika EĆ te da se briše uknjižba prava vlasništva za korist 1. tuženika UĆ uz istovremenu uspostavu ranijeg z.k. stanja uknjižbom prava vlasništva na cijelom suvlasničkom dijelu koji se sastoji od 2/4 dijela nekretnine upisanih u z.k. tijelo II u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta sa pripadajućim dijelom za korist tužitelja DĆ i ŽĆ. Istovremeno s tužbom tužitelji su ustali i s prijedlogom za određivanje privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja predmetne nekretnine sve temeljem odredbi čl. 346. i 347. OZ-a.

2. Kako je u tijeku ovog parničnog postupka preminuo 1. tužitelj DĆ, ovaj je sud donio 26. kolovoza 2016. rješenje o prekidu postupka posl. broj P -2090/2016- 4.

3. Po provedenom ostavinskom postupku iza pok. DĆ, postupak su preuzeli njegovi zakonski nasljednici MĆ i BĆ te je ovaj sud donio rješenje o nastavku postupka posl. broj P-2674/2016-3 od 26. listopada 2016. (list 33-34 spisa).

4. U odgovoru na tužbu 1. tuženik FĆ navodi kako mu je sva dokumentacija u svezi s predmetnom kupoprodajom predočena od osobe koja se predstavila kao MĆ sin vlasnika. 1. tuženik je nadalje naveo kako je samo imao namjeru pomoći oko prodaje opisane nekretnine te je naveo da mu je dokumentacija bila dana na uvid i potpis, te da on nije odgovoran za krivotvorenje potpisa na ugovoru.

5. 2. tuženik EĆ u odgovoru na tužbu danom na pripremnom ročištu 15. veljače 2017. osporio je navode iz tužbe u cijelosti ističući da je nekretninu kupio 4. ili 5. lipnja 2016. od 1. tuženika UĆ te da je u cijelosti isplatio kupoprodajnu cijenu u [adresa]. I kupac i prodavatelj osobno da su potpisali kupoprodajni ugovor kod javne bilježnice u [adresa], a njihov da je potpis na tom kupoprodajnom ugovoru ovjeren. 2. tuženik je nadalje naveo da nije imao nikakvog punomoćnika prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora te je u odgovoru na tužbu tvrdio da nikada nije dao nikakvo ovlaštenje KĆ niti da je potpisao specijalnu punomoć istome te je naveo da tu osobu niti ne poznaje. Što se tiče poreza na promet nekretnina taj porez da nije platio već je zatražio odgodu plaćanja jer je bio 6 mjeseci u Remetincu.

6. Odgovor na tužbu dao je i 4. tuženik GĆ koji je u svom iskazu naveo da je svoje pravo suvlasništva na predmetnoj nekretnini upisao temeljem kupoprodajnog ugovora sklopljenog između njega kao kupca i MĆK kao prodavatelja ovjerenog po javnom bilježniku Amiri Predovan iz [adresa] 16. svibnja 2016. te je upis prava vlasništva 4. tuženika dopušten temeljem rješenja z.k. odjela [adresa] posl. broj Z-9218/2016 od 22. kolovoza 2016. 4. tuženik je u odgovoru na tužbu nadalje opisao da se nalazi u posjedu predmetne nekretnine temeljem valjanog pravnog posla a da je u posjed uveden na način da mu je p rodavateljica MĆK posredno putem svojeg rođaka pojasnila koji dio nekretnine prodaje u naravi, pojasnila gdje se nalazi ključ a sam ključ da mu je poslala putem autobusa, nakon čega da je 4. tuženik promijenio bravu na ulaznim vratima kupljene nekretnine. Što se tiče same prodaje 4. tuženik da je za prodaju saznao preko internetskog oglasa na portalu Njuškalo te je kontaktirao broj telefona naveden u oglasu. Nakon što je kuću pogledao da je pregovarao o visini kupoprodajne cijene i kada je ista bila snižena da je odlučio kupiti pogledanu nekretninu. Dokumentaciju da mu je prodavateljica poslala putem e-mail-a, a za sastav kupoprodajnog ugovora i provođenje istog u z. knjigama 4. tuženik da je angažirao stručnog punomoćnika u osobi odvjetnika IĆ iz [adresa] koji da je prethodno provjerio z.k. stanje i utvrdio da je prodavateljica MĆK TĆ upisana kao vlasnica nekretnine u 2/4 dijela, kao i da je upisana i u posjedovnom listu. 4. tuženik je nadalje naveo da mu je 3. tuženica prilikom susreta predala izvornik kupoprodajnog ugovora od 13. srpnja 1985., građevinsku dozvolu od 17. svibnja 1977., te ugovor o korištenju građevinskog zemljišta od 7. rujna 1976. Nakon što je kupoprodajni ugovor strankama pročitan i rastumačen, 4. tuženik i 3. tuženica da su isti potpisali kod javnog bilježnika Amire Predovan koja je potom isti ovjerila pod brojem OV-1239/16 dana 16. svibnja 2016. 4. tuženik nadalje u odgovoru na tužbu ističe kako je bio stjecatelj u dobroj vjeri jer je prilikom sklapanja pravnog posla postupao s takvom pažnjom i nije imao razloga posumnjati u to da nekretnina ne pripada otuđivatelju tj. da je vlasništvo možda neke druge osobe. 4. tuženik smatra da je postupao u dobroj vjeri poštujući načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige sukladno odredbi čl. 122. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te ističe kako je poštenje stjecatelja zakonska presumpcija. Također, 4. tuženik smatra da tužitelji ne mogu tužbom radi ništetnosti ugovora zahtijevati i utvrđenje prava vlasništva a također ističu da se tužbom radi utvrđenja ništetnosti ugovora ne može zahtijevati predaja stvari u posjed već da posljedice ništetnosti regulira članak 323. Zakona o obveznim odnosima. 4. tuženik stoga predlaže da sud odbije tužitelje s tužbenim zahtjevom u cijelosti uz obvezu naknade parničnih troškova 4. tuženiku.

7. U ovome je postupku prethodno donesena Presuda posl. broj P-1290/2019.-39. od 13. travnja 2023. a kojom je presudom utvrđeno da je kupoprodajni ugovor sklopljen 5. travnja 2016. sa tuženim UĆ kao kupcem ovjeren kod javne bilježnice BĆK iz [adresa] pod brojem OV-3372/16 dana 5. travnja 2016. prema kojem je tuženik FĆ kupio suvlasnički dio od 2/4 nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] ništetan, te ne proizvodi pravne učinke, te kojim je utvrđeno da je Kupoprodajni ugovor sklopljen 6. travnja 2016. između tuženog UĆ kao prodavatelja i EĆ kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Ivanke Antić iz [adresa] dana 6. travnja 2016. kojim je tuženik FĆ prodao tuženome EĆ čitav suvlasnički dio od 2/4 k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], ništetan, te ne proizvodi pravne učinke, te kojom je utvrđeno da je ništetan i Kupoprodajni ugovor sklopljen 5. travnja 2016. između EĆ kao prodavatelja i 3. tužene MĆK od 16. travnja 2016. predmetom kojeg je bila ista nekretnina, ništetan, te ne proizvodi pravne učinke. Istom su presudom tuženici odbijeni s tužbenim zahtjevom kojim se utvrđuje da je ništetan kupoprodajni ugovor sklopljen između 3. tužene MĆK kao prodavatelja i 4. tuženika GĆ kao kupca od 16. svibnja 2016. a predmetom kojeg je ugovora također bila nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] a koji je ugovor ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan iz [adresa] pod brojem OV-1239/16. Također, citiranom presudom tužitelji su odbijeni i s tužbenim zahtjevom u odnosu na 4. tuženika GĆ radi predaje u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Tužitelji su odbijeni i s podredno postavljenim tužbenim zahtjevom kojim su zahtijevali da se odredi ispravak upisa i brisanje uknjižbe u zemljišnim knjigama na čitavom suvlasničkom dijelu nekretnine koji se sastoji od 2/4 dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor u k. o. [katastarska općina] a koje nekretnine su upisane na 4. tuženika GĆ, na način da se temeljem citirane presude briše uknjižba prava vlasništva za korist GĆ te se briše uknjižba prava vlasništva za korist 3. tužene MĆK te se briše uknjižba prava vlasništva za korist 2. tuženika EĆ kao i da se briše uknjižba prava vlasništva za korist UĆ uz istovremenu uspostavu ranijeg z.k. stanja uknjižbom prava vlasništva na cijelom suvlasničkom dijelu od 2/4 k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 204m2 u k. o. [katastarska općina] za korist DĆ i ŽĆ svakog u ¼ dijela.

8. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu ukinuta je presuda ovoga suda posl. broj P-1290/2019.-39. od 13. travnja 2023. u pobijanim točkama IV., V., VI., VII. i VIII. izreke kao i rješenje ovoga suda te je predmet u tom dijelu vraćen ovome sudu na ponovno suđenje.

9. Dakle, u ponovljenom postupku ovaj je sud morao odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja koji se odnosi na utvrđenje ništavim kupoprodajnog ugovora sklopljenog 16. svibnja 2016. između tužene MĆK kao prodavatelja i tuženog GĆ kao kupca ovjerenog kod javnog bilježnika Amire Predovan iz [adresa] pod brojem OV-1239/16 od 16. svibnja 2016. kao i o tužbenom zahtjevu tužitelja za predaju u posjed nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor površine 204m2 što u naravi predstavlja prizemni dio objekta s pripadajućim dvorištem, kao i o prijedlogu tužitelja za određivanje privremene mjere.

10. Tužitelji su s obzirom na izmijenjeni broj z.k.ul. u kojem se nalazi predmetna nekretnina uredili tužbeni zahtjev u podnesku od 2. siječnja 2026.

11. Na okolnost navoda iz tužbe, te odgovora tuženih na tužbu ovaj je sud proveo dokaze uvidom u z.k. izvadak za predmetnu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6. spisa), presliku osobne iskaznice na ime DĆ broj osobne iskaznice [broj osobne iskaznice] (list 7. spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između ŽĆ i LĆ kao prodavatelja i UĆ kao kupca od 5. travnja 2016. ovjerenog kod javnog bilježnika BĆK **.**.2016. pod brojem OV-3372/16 (list 8. spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između UĆ kao prodavatelja i EĆ kao kupca **.**.2016. ovjerenog kod javnog bilježnika Ivanke Antić iz [adresa] 6. travnja 2016. pod brojem OV-2496/16 (list 10. spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između EĆ kao prodavatelja i MĆK kao kupca od 15. travnja 2016. ovjerenog kod javnog bilježnika Željke Maroslavac pod brojem OV-11545/16 (list 12. spisa), specijalnu punomoć kojom EĆ opunomoćuje KĆ da u njegovo ime i za njegov račun može poduzimati sve radnje uključujući i prodaju nekretnine 2/4 dijela k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , od 7. travnja 2016. na kojoj je ovjeren potpis kod javnog bilježnika NĆ iz [adresa] pod brojem OV-831/16 od 7. travnja 2016. (list 13. spisa), kupoprodajni ugovor sklopljen između MĆK kao prodavatelja i GĆ kao kupca **.**.2016. a koji je ugovor ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan 16. svibnja 2016. pod rojem OV-1239/16 (list 15-16 spisa), rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku broj Z-2497/16 od 11. travnja 2016. (list 18. spisa), prigovor na citirano rješenje od 20. lipnja 2016. podnesen po ovdje tužiteljima (list 19. spisa), zapisnik o zaprimanju kaznene prijave broj 511-09-30/PK-188/16 od 7. lipnja 2016. (list 20. spisa), građevinsku dozvolu Sekretarijata za poslove uprave Općine Krk broj UP/I- 02-112/1977 od 17. svibnja 1977. (list 21. spisa), rješenje ODO u Rijeci broj K-DO- 1305/16 od 10. listopada 2016. o provođenju istrage protiv UĆ iz Generalskog [adresa] (list 33. spisa), povijesni z.k. izvadak za predmetnu nekretninu (list 43-50 spisa), rješenje z.k. odjela Općinskog suda u Rijeci posl. broj Z-9218/16 od 22. kolovoza 2016. (list 53. spisa), rješenje z.k. odjela [adresa] posl. broj Z-14319/2016 od 15. rujna 2016. (list 54. spisa), kupoprodajni ugovor sklopljen između LĆ i ŽĆ kao prodavatelja te AĆ i ŠĆ kao kupaca a predmetom kojeg je ugovora bila predmetna nekretnina i to stan na prvom katu koji se sastoji od sobe, kuhinje i sanitarnih prostorija ukupne površine cca 30m2 te dijela okućnice (list 56-58 spisa), izvod iz popisa katastarskih čestica od 9. svibnja 2016. (list 61. spisa), posjedovni list broj 2529 za k. o. [katastarska općina] (list 62. spisa), porezno rješenje Porezne uprave područnog ureda Istra, Primorje, Lika, Ispostava Krk KLASA: UP/I-410-20/2016-001/02415 od 18. listopada 2016. (list 65. spisa), presliku uplatnice na iznos od 13.324,60 kn na ime poreza na promet nekretnina (list 66. spisa), ugovor o darovanju sklopljen između LĆ i ŽĆ kao darodavatelja i BĆ kao daroprimca od 6. lipnja 2016. ovjerenog po javnom bilježniku Ankici Simčić u Đurđuvcu 6. lipnja 2016. pod brojem OV-2973/16 (list 88. spisa), te uvidom u rješenje Općinskog suda u Rijeci posl. broj Kov-67/16-7 kojim se potvrđuje optužnica ODO u Rijeci broj K-DO-11305/16 od 31. siječnja 2017. u kaznenom predmetu protiv UĆ radi kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. i 2. i čl. 278. st. 1. KZ-a (list 91. spisa).

Također u tijeku dokaznog postupka na okolnost navoda iz tužbe te odgovora tuženih na tužbu, proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka ĐĆ, HĆ, RĆ, KĆ, IĆ, VĆ te dokaz saslušanjem svjedoka NĆ koji je saslušan putem zamoljenog Općinskog suda u Koprivnici, te svjedokinje BĆK koja je saslušana putem zamoljenog Općinskog suda u Bjelovaru.

Također u tijeku dokaznog postupka proveden je i dokaz uvidom u spise Z - 12073/16, Z-21622/16, Z-7813/18, Z-16071/20, Z-17525/21, Z-2498/16, Z-9218/16, Z- 47111/18 i Z-8836/18.

12. Svjedok ĐĆ zet 3. tužiteljice, suprug tužiteljice BĆ i šogor tužitelja MĆ, u svojem je iskazu naveo da su njegova supruga BĆ i on došli na [adresa] u mjesto [adresa] dan nakon što su roditelji njegove supruge darovali njegovoj supruzi nekretninu koja u naravi predstavlja jedan apartman u mjestu [adresa]. Kada su došli u [adresa] da nisu mogli ući u predmetni stan ključem kojeg su imali u posjedu i kojeg su roditelji predali njegovoj supruzi i tada da su utvrdi li da nešto nije u redu. Nakon toga da su otišli u gruntovnicu i utvrdili da roditelji njegove sup ruge više nisu upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine. Zatim da su otišli u PP Krk i prijavili da ne mogu ući u kuću te da roditelji njegove supruge više nisu upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine. Svjedok je nadalje naveo da u periodu od 2014. pa do lipnja 2016. nitko od njihove obitelji nije dolazio u predmetnu nekretninu s obzirom da su imali nekih obiteljskih nesreća. Svjedoku da nije poznato tko je sada u posjedu predmetne nekretnine a nisu htjeli provaljivati sve po savjetu policije. U njihovoj obitelji da nikada nije bilo razgovora o prodaji, već naprotiv da su roditelji njegove supruge obećali istoj darovati predmetnu nekretninu. Svjedok je naveo i to da su uvidom u kupoprodajni ugovor utvrdili da je broj osobne iskaznice DĆ na kupoprodajnom ugovoru različit od broja važeće osobne iskaznice a svjedok je naveo i to da ima saznanja da je isti izgubio osobnu iskaznicu prije tih događanja. GĆ svjedok da ne poznaje, a nema saznanja o tome kako je isti stekao predmetnu nekretninu.

13. Svjedokinja HĆ osoba nesrodna sa parničnim strankama, navela je kako je susjeda obitelji DĆ te da je bila iznenađena kada joj se jednom prilikom obratio GĆ i rekao da je sada on njihov novi susjed. Isti da je naveo kako n ije kupio nekretninu od obitelji DĆ već od jedne gospođe čijeg se imena svjedokinja nije sjetila. Svjedokinja je navela da je bila iznenađena a čak da su susjedi B bili iznenađeni jer isti imaju dvojni objekt s obitelji DĆ jer da ni oni nisu znali da su Ž prodali kuću. Tada da je susjeda ĆĆ pogledala na Internetu i utvrdila da se vlasničko stanje promijenilo i to tri puta u mjesec dana. Susjed B da je također nazvao DĆ i upitao ga kako to da je prodao kuću bez da ga je obavijestio na što da mu je susjed DĆ odgovorio da nije prodao kuću. Susjed B da je tada otišao do GĆ koji da mu je pokazao svu dokumentaciju i rekao da ima čiste papire. U posjedu kuće da je prema saznanjima svjedokinje sada GĆ. Svjedokinja je navela i to da je jednom prilikom prije opisanih događaja vidjela jednu ženski osobu koja da je došla do kuće i nešto petljala oko vrata, a primijetila je ispred i automobil registracija [adresa] ili Sisak ali da nije kontaktirala tu osobu. Svjedokinja je navela i to da je od DĆ saznala da su isti htjeli ovu nekretninu darovati svojoj kćeri. Svjedokinja da je prethodno viđala samo U da dolaze u kuću, a negdje u proljeće prošle godine da je vidjela MĆ koji je došao s nekim dečkima koji da su trebali raditi u Malinskoj pa su htjeli prespavati u opisanoj nekretnini. Svjedokinja da nema saznanja da bi u toj kući živjeli neki podstanari.

14. Svjedok RĆ osoba nesrodna s parničnim strankama naveo je da mu je poznato koja je nekretnina predmetom ovog postupka a opisao ju je kao nekretninu koja se nalazi preko puta njihove kuće u [adresa]. Vlasnik i posjednik opisane kuće da je gosp. GĆ koji da im se obratio kao novi susjed i rekao da je nekretninu kupio od jedne gospođe iz Gospića ili sl. Svjedok je naveo da se iznenadio jer da nije znao da Ž imaju namjeru prodati tu kuću. Posljednji put da je u kući vidio MĆ i to u proljeće 2016. kada je isti došao s nekim ljudima te kada su se i pozdravili.

15. Svjedok KĆ nesrodan s parničnim strankama naveo je da ne poznaje osobu EĆ i nikada da ga nije vidio već da je specijalnu punomoć dobio od UĆ kojeg da poznaje iz djetinjstva i koji da ga je zamolio da mu napravi uslugu te mu je dostavio pripremljenu dokumentaciju i zamolio ga da ovjeri istu kod javnog bilježnika te da mu sve vrati. Isti da mu je pojasnio da ima nekakvih problema oko blokade i dugovanja, a svjedok da je pristao na to i ovjerio u Zagrebu kod javnog bilježnika dokumentaciju koju da je potom vratio UĆ. Sve troškove javnog bilježnika da je snosio FĆ a svjedoku da se ništa nije činilo sumnjivim. FĆ da mu je zahvalio i rekao ako njemu nešto zatreba da mu se slobodno javi. Međutim, FĆ da mu se nakon toga više nije javljao na telefon, a svjedok da je zvao jer da ga je kontaktirala policija, i nikada poslije da više nikada nije vidio UĆ. Osobu imena MĆK da ne poznaje. Također, svjedok je naveo i to da mu je FĆ pojasnio da je nekretnina koja se prodaje njegova ali da ima blokadu pa da ne može nekretninu staviti na svoje ime već da ju je prenio na dugu osobu s time da mu je FĆ rekao da će tu nekretninu staviti na njegovo ime te da nije shvatio da nekretnina neće biti upisana na njegovo ime već na treću osobu čiji je on punomoćnik.

16. Svjedok IĆ saslušan je na glavnoj raspravi 18. ožujka 2021. te i u ponovljenom postupku na glavnoj raspravi 29. siječnja 2026. te je u svom iskazu naveo kako se sjeća da je u njegov odvjetnički ured pristupio gosp. GĆ KĆ i rekao mu da ima priliku kupiti jednu nekretninu u mjestu [adresa] za vrlo povoljnu cijenu. S obzirom da je cijena bila ispod tržišne vrijednost svjedok da je zaključio da se sigurno nekome žuri za prodaju. Nakon što mu je GĆ prezentirao vlasnički list, svjedok da je izvršio provjeru u zemljišnim knjigama i utvrdio da je prodavateljica upisana na dijelu predmetne nekretnine jer se radilo o jednom stanu u kući. Svjedok da je utvrdio da postoji jedna zabilježba na listu C a vezano za podjelu okućnice. Svjedok da je zatim napisao kupoprodajni ugovor u koji da su unijeti i podaci vezani za podjelu okućnice. Svjedok da se ne sjeća u kojem je javnobilježničkom uredu izvršena ovjera potpisa a što se tiče isplate kupoprodajne cijene ista da se nije odvijala u njegovom uredu. Također isti je naveo da nije provjeravao povijesni z.k. izvadak. Predaja u posjed nekretnine da se vršila bez prisutnosti svjedoka te da ništa nije upućivalo na to da se radilo o nekom nezakonitom djelu. U njegovom uredu da su bili prodavateljica i još jedna muška osoba a prilikom sastava kupoprodajnog ugovora da je bilo govora samo o predmetu kupoprodaje i kupoprodajnoj cijeni i sve da je išlo glatko i brzo. Na ročištu za glavnu raspravu 29. siječnja 2026. svjedok je naveo da ostaje kod iskaza sa ročišta 18. ožujka 2021. te je naveo da mu se obratio 4. tuženik s obzirom da je imao namjeru kupiti jednu nekretninu te je svjedok provjerio z.k. stanje i utvrdio da je bilo čisto z.k. stanje s time da nije gledao u povijest već je samo utvrdio da je nekretnina upisana na prodavatelja. Svjedok je naveo i to da nije bilo nikakvih sumnji prilikom kupoprodaje a koliko da se sjeća da je uz prodavateljicu u njegov ured pristupio još jedan gospodin kao i 4. tuženik. Kupoprodajni ugovor svjedok da je sastavio po nalogu kupca te nije procijenio da bi išta bilo sporno.

17. Svjedok VĆ bratić 4. tuženika i nesrodan s ostalim parničnim strankama u svojem je iskazu naveo da se sjeća da ga je njegov rođak GĆ obavijestio o tome da ima namjeru kupiti jednu nekretninu u mjestu [adresa] te su zajedno s GĆ i suprugom svjedoka obišli tu nekretninu i razgledali je a GĆ da je imao u posjedu ključ. Svjedok da je bio prisutan i u uredu odvj. Ž. Brozovića prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora kojom prilikom da je bila prisutna i prodavateljica gđa. MĆK. Cijena nekretnine da je iznosila 35.000 EUR a 5.000 EUR da je GĆ posudio svjedok. Odvjetniku da je bila prezentirana sva dokumentaciju koju je odvjetnik pregledao, a dok je isti sastavljao kupoprodajni ugovor svjedok i njegov rođak da su otišli na kavu. Nakon toga svi zajedno da su otišli kod javnog bilježnika radi ovjere potpisa a prodavateljica da je predala ključ kupcu i navela da ju ne interesira niti namještaj niti išta u kući. S prodavateljicom da je tom prilikom bio jedan dečko čijeg se imena svjedok ne sjeća. Prodavateljica da nije govorila da nekome radi uslugu a svjedok da nije primijetio da bi novac dobiven od kupoprodaje predala nekoj trećoj osobi.

18. Kako je prethodno navedeno u tijeku dokaznog postupka saslušan je i svjedok NĆ javni bilježnik iz [adresa] koji je saslušan putem zamolbenog Općinskog suda u Koprivnici. Isti je u svom iskazu naveo da EĆ nikada nije pristupio u njegov javnobilježnički ured niti da je istome 7. travnja 2016. ovjeren potpis na specijalnoj punomoći. Svjedok da je izvršio provjeru u upisniku OV i utvrdio da je pod brojem OV-831/16 predmetnog dana izvršena ovjera sasvim druge osobe koja nema veze sa ZĆ. Štambilj i potpis javnog bilježnika na predmetnoj specijalnoj punomoć da su falsificirani i krivotvoreni. Na upit da li su mu poznata imena FĆ i MĆK, svjedok je odgovorio da mu te osobe nisu poznate i da ne može znati da li su ikada pristupili u njegov javnobilježnički ured.

19. Zamolbeno putem Općinskog suda u Bjelovaru, saslušana je i svjedokinja BĆK javna bilježnica koja je navela da je izvršila provjeru kroz upisnike svog javnobilježničkog ureda te je utvrdila da niti jedna od stranaka ovog parničnog postupka nikada nije bila u njezinom javnobilježničkom uredu radi ovjere, solemnizacije ili sačinjenja kakvog ugovora. U njezinom uredu da nikada nije bio radi ovjere ili sačinjenja kakvog ugovora niti DĆ. Jednom prilikom da je u njezin javnobilježnički ured pristupio sin DĆ i upitao je kako je mogla ovjeriti potpis njegovog oca, kad on nikada nije bio u njezinom javnobilježničkom uredu, na što da mu je ona odgovorila da isti zaista nikada nije bio kod nje, a nakon što joj je predočena preslika ugovora o kupoprodaji sklopljenog između ŽĆ i DĆ kao prodavatelja te UĆ kao kupca, i nakon što je izvršila uvid u potpis da je utvrdila da potpis javnog bilježnika ne odgovara njenom potpisu, ali da to s obzirom da se radi o preslici ne može sa sigurnošću reći. Također ista je navela da misli kako na dan 5. travnja 2016. nije imala tako veliki broj koji je označavao predmete a navela je i to da je u to vrijeme predmet označavala sa dva velika slova "OV" a da je u preslici ugovora broj predmeta označen s "Ov".

20. 1. tužitelj MĆ u svojem je iskazu naveo da su njegovi roditelji darovali predmetnu nekretninu njegovoj sestri BĆ a 1. tužitelju da su darovali pola hotela u mjestu Hampovica. Neposredno nakon opisanog darovanja da su njegovi roditelji primili rješenje z.k. odjela u [adresa] iz kojeg je rješenja bilo razvidno da je došlo do promjene upisa prava vlasništva na nekretnini u [adresa] na adresi 17. travnja 18. Kada su njegovi roditelji primili to rješenje iz kojeg je bilo razvidno da je nekretnina prešla u vlasništvo UĆ, 1. tužitelj da je zajedno sa svojim šogorom suprugom sestre BĆ otišao u [adresa] kojom prilikom da su utvrdili da ne mogu otvoriti dvorišna vrata, a potom da su utvrdili da ključem kojeg su posjedovali ne mogu otvoriti ulazna vrata u njihov dio kuće. U naravi da se radi o dvojnom objektu a predmetom ovog postupka da je stan u prizemlju. Zatim da su otišli u z.k. odjel ovoga suda i utvrdili da je došlo do promjene upisa prava vlasništva na toj nekretnini te da su se u mjesec dana promijenila četiri vlasnika. Potom da su sa svim pribavljenim informacijama otišli na policiju i prijavili da je došlo do nekakve prijevare s obzirom da nisu nikome imali namjeru prodati tu nekretninu. Posljednja osoba koja da je bila u posjedu ključeva i boravila u kući u [adresa] da je bio SĆ kojem da su iznajmili kuću na period od tri mjeseca s obzirom da je isti izvodio nekakve radove na [adresa]. Isti da nikada nije vratio ključeve, a sada da je nedostupan. U kući da su bili nekakvi dokumenti koji da su se odnosili na predmetnu nekretninu a tužitelj misli da se radilo o dokumentima u svezi s odnosima sa susjedima obitelji ŠĆ. Osobu UĆ tužitelj da ne poznaje. Također tužitelj je pojasnio da je njegov otac bio izgubio osobnu iskaznicu te da je zatim izradio novu osobnu iskaznicu. Cijela ova situacija da je bila vrlo stresna za njegove roditelje, a njegov otac da je nedugo nakon ovih saznanja o prodaji objekta preminuo od srčanog udara, a majci da se pogoršalo zdravstveno stanje uslijed ove situacije. Sporni ugovori da su sklopljeni 2016. a sa gosp. ČĆ da je ugovor o najmu sklopio tužitelj iako da su njegovi roditelji bili vlasnici s time da ih je on o tome obavijestio te su isti to i odobravali. Tužitelj da je novac od najma a radilo se o iznosu od 3.000,00 kn predao ocu. Samu nekretninu da je tužitelj osobno pokazao CĆ a tom prilikom da je tužitelj i susjedi HĆ rekao da će gosp. SĆ neko vrijeme boraviti u kući. Tužitelj MĆ saslušan je i u ponovljenom postupku na glavnoj raspravi 28. kolovoza 2025. te dopunski i na ročištu 29. siječnja 2026. U ponovljenom postupku 1. tužitelj je izričito naveo da ostaje kod iskaza danog na ročištu 7. ožujka 2023. te je izričito naveo da UĆ nije poznavao prije a niti da ima kontakata s tom osobom te da ne poznaje niti EĆ niti MĆK koje osobe da je prvi puta vidio na raspravi. Također 1. tužitelj je naveo da su njegovi roditelji saznali za spornu kupoprodaju tek kada su primili rješenje z.k. odjela nakon čega da su njegov šogor i on krenuli u [adresa] i uzeli ključeve stana ali da ti ključevi više nisu otvarali stan na predmetnoj nekretnini. Njegovi roditelji da su odmah po primitku citiranog rješenja angažirali odvjetnicu radi pisanja žalbe na primljeno rješenje odnosno prigovor na isto. Također tužitelj je naveo kako smatra da je ključ koji je dobio u posjed 4. tuženik bio ključ koji je prethodno u svom posjedu imao gosp. SĆ koji da nikada niti njemu niti njegovoj obitelj nije vratio ključ a niti da im se više javljao.

21. 3. tužiteljica ŽĆ pridružila se navodima svog sina 1. tužitelja te je izričito navela da nikada nije bila kod javne bilježnice BĆK Čulo Poljak u [adresa] radi ovjere potpisa na kupoprodajnom ugovoru od 5. travnja 2016. Nadalje, ista je navela da nije imala namjeru prodati ovu nekretninu a sve poslove oko administracije u njihovoj obitelji da je vodio njezin suprug s obzirom da tužiteljica nije dobro poznavala hrvatski jezik jer je došla iz druge države. Tužiteljica je nadalje navela da se sjeća da su u proljeće 2016. ona i suprug odlučili darovati kćeri nekretninu na [adresa] a sinu darovati hotel što da su i učinili, ali da su nedugo nakon toga dobili jedno rješenje iz kojeg da je proizlazilo da kćer ne može biti upisana na predmetnoj nekretnini, jer da je na toj nekretnini upisana neka treća osoba. Sve to da je pročitao njezin suprug i pokazao joj dokument a nakon toga da je sve i prijavio policiji. Međutim, kako je njezin suprug preminuo u kolovozu 2016. da je ona dala izjavu policiji. Provjerom kod javnih bilježnika da su utvrdili da oni nikada nisu potpisali taj kupoprodajni ugovor. Darovni ugovor sa kćeri da su ovjerili u Đurđevcu a što se tiče ugovora o najmu s ČĆ tužiteljica je navela da su ona i kćer o tom ugovoru saznale iz razgovora sa sinom i suprugom.

22. 3. tužena MĆK u svojem je iskazu navela da nikada nije potpisala nikakav ugovor o kupoprodaji nekretnina s gosp. ZĆ. Ista je navela kako smatra da joj je taj kupoprodajni ugovor dan na potpis kao bjanko dokument. Pojasnila je da UĆ poznaje iz djetinjstva i da ju je zamolio za uslugu na način da mu potpiše punomoć da on može prodati svoju nekretninu drugoj osobi. To je pojasnio činjenicom da mu Uskok ne sjedne na tu nekretninu. FĆ da ju je nazvao jednom prilikom i rekao da sljedećeg dana moraju ići na [adresa] prodati nekretninu. To da je bilo 15. lipnja 2016. a nekretnina da je prodana GĆ kojeg da je upoznala kod javnog bilježnika. Tužena je nadalje navela da nije primila nikakvu kupoprodajnu cijenu za tu nekretninu već da je sve primio FĆ a ona osobno da je samo jednom autom došla do kuće koja je bila predmetom kupoprodaje zajedno sa UĆ. Ona da nikada nije primila nikakvu proviziju niti novac za učinjenu uslugu UĆ već je dobila rješenje za plaćanje poreza u iznosu od 26.000,00 kn 2018. te da joj je ovrha na računu. Osim toga da redovito dobiva i porez na vikendicu i uplatnicu za komunalnu naknadu ali da ništa od toga nije platila. Nadalje, u svojem je iskazu navela da inače živi od minimalca, da ima mlt. dijete, te da si nije mogla priuštiti kupiti takvu vikendicu. Nakon što je SMS-om kontaktirala UĆ u svezi s plaćanjem poreza, isti da joj je rekao "Neka to plati kupac, to nije naš problem". Sada da nema nikakvog kontakta sa UĆ koji da je neko vrijeme živio u inozemstvu ali da se vratio u [adresa], a se bahati, vozi skupi auto ali da s njom ne kontaktira. Ona da je smatrala da potpisuje samo punomoć a ne i ugovor jer da joj je FĆ samo predočio jedan list papira na kojem je bila crta za njezin potpis. EĆ niti JĆ da nikada nije vidjela. UĆ da je jednom prilikom dala osobnu iskaznicu jer joj je rekao da mu treba zbog ovjere potpisa na punomoći koju da joj je vratio tek navečer kada ga je zvala da joj je vrati. Sa UĆ da je zajedno otišla na [adresa] kod javnog bilježnika i odvjetnika a sam kupoprodajni ugovor da je potpisala kod javnog bilježnika. 3. tužena da je inače završila samo osnovnu školu te da nije upoznata sa pravnim terminima. 3. tužena je navela i to kako je primijetila da je toga dana dok su se vozili iz [adresa] na [adresa] UĆ zvao PĆ ali da se FĆ nije htio javiti na telefon a njezin upit "Što hoće?" FĆ da joj je rekao da ga zove jer želi 5.000 EUR od prodaje vikendice. Tužena da je tek poslije saznala da je PĆ sin vlasnika vikendice. Kod odvjetnika da su bili FĆ, tužena, MG i njegov rođak a na sva pitanja odvjetniku da je odgovarao BG, potom da su otišli svi zajedno u kafić dok se napiše ugovor, a vratili su se nakon sat vremena nakon čega da su otišli kod javnog bilježnika gdje su potpisali ugovor ona i gosp. GĆ. Njoj osobno da ugovor nije bio pročitan niti od strane odvjetnika niti od strane javne bilježnice. Nakon što su izašli od javnog bilježnika FĆ da joj je uzeo kovertu s novcem. Tužena da nikada nije bila u posjedu kuće niti u posjedu ključa, već pretpostavlja da je GĆ ključeve kuće predao FĆ. Po saznanjima 3. tužene FĆ je osoba poznata policiji koja se bavi prevarama. UĆ da je poznavala cijelu život i da su bili prijatelji i tužena da nije mislila da bi on nešto takvo njoj napravio. Ona da nije bila svjesna toga što radi, a niti da joj je palo na pamet da se radi o nekakvoj prevari. Na ročištu za glavnu raspravu u ponovljenom postupku tužena MĆK navela je kako je gosp. GĆ upoznala tek onog dana kada je došlo do potpisivanja kupoprodajnog ugovora a prethodno da je s njim kontaktirao samo FĆ koji je bio s njom kada je došla potpisati kupoprodajni ugovor. Tužena je nadalje navela da nema nikakvih saznanja vezano za predaju ključa te je tvrdila da niti jedan ključ nije predala gosp. GĆ jer da nikada i nije posjedovala ključ od predmetne nekretnine. Novac od kupoprodajne cijene da je odmah predala UĆ koji da je novac odmah odnio u banku. Ona osobno da nije dobila nikakvu proviziju od tog posla. Navela je i to da se u Rijeci vodi kazneni postupak protiv nje i UĆ. Tužena da nikada nije bila u posjedu predmetnog stana te je priznala da je bila naivna što je ušla u ovaj posao ali da je UĆ poznavala odmalena i mislila da je sve u redu, pogotovo nakon što je odvjetnik pregledao svu dokumentaciju. Ista da nije imala namjeru prevariti tuženog GĆ. Također ista je navela kako su FĆ i MĆ razgovarali telefonom za vrijeme dok su se vozili autom u [adresa] jer da je vidjela na telefonu da je MĆ zvao UĆ. Čak da joj je FĆ rekao da je to sin od gazde od vikendice i da se nje to ne tiče. Sam kupoprodajni ugovor koji je potpisala da joj nije bio pročitan a tužena da ga je potpisala kod javnog bilježnika. Tužena je navela i to da se nikada nije osjećala kao vlasnica predmetne nekretnine iako da je bila upisana kao vlasnica.

23. 4. tuženik GĆ u svom je iskazu naveo da je preko oglasnika saznao da se prodaje jedna nekretnina u [adresa] te je stupio u kontakt s jednom muškom osobom koja se predstavila kao bratić vlasnice i koji mu je dostavio na uvid svu dokumentaciju vezanu za predmetnu nekretninu, i to vlasnički list, posjedovni list, građevinsku dozvolu te uporabnu dozvolu a koju dokumentaciju da tuženik sada posjeduje u originalu. Što se tiče razgledavanja nekretnine ključ nekretnine da mu je poslan autobusom u Crikvenicu gdje ga je preuzeo od šofera i razgledao nekretninu nakon čega da je obavijestio tu osobu da je zainteresiran za kupnju. Nakon toga da su se dogovorili da će se naći u [adresa] 16. svibnja 2016. te je 4. tuženik prethodno dao svu dokumentaciju na uvid odvjetniku te su zajedno otišli kod odvjetnika IĆ koji je pregledao dokumentaciju i potom napisao kupoprodajni ugovor. Odvjetnik da je pitao gđu. MĆK da li zna što prodaje, a 4. tuženika da li zna što kupuje, na što da su oboje potvrdno odgovorili, a potom otišli s odvjetnikom kod javnog bilježnika na ovjeru potpisa. Tuženik da je potom 35.000 EUR u koverti predao gđi. MĆK koja ga je primila te isti nije primijetio da ga je proslijedila UĆ. Posjed da je preuzeo na način da mu je ostavljen ključ u samoj kući nakon čega da su on i bratić došli u [adresa] te da je potom promijenio bravu. U posjedu predmetne nekretnine da je sada 4. tuženik, a što se tiče namještaja i drugih stvari u kući isti da je sve to pobacao. Sada da je u zemljišnim knjigama upisana tužiteljica BĆ a s obzirom da je u međuvremenu došlo do upisa prijašnjih vlasnika MĆ na predmetnoj nekretnini na koje rješenje da se 4. tuženik žalio. I u ponovljenom postupku saslušan je 4. tuženik GĆ koji je iskazao da ostaje kod iskaza danog na ročištu 7. ožujka 2023. te je ponovio da je u jednom oglasu primijetio da se prodaje predmetna nekretnina, te da je kontaktirao jednu mušku osobu koja se predstavila kao bratić ŽG koja da zbog bolesti mora hitno prodati predmetnu nekretninu. Tuženik da je došao u [adresa] gdje da se našao s prodavateljicom koja je došla u pratnji jedne muške osobe a tuženik da je predao odvjetniku IĆ svu dokumentaciju koja mu je prethodno bila poslana te koji da je nakon što je pregledao dokumentaciju sastavio kupoprodajni ugovor. Potom da su otišli kod javnog bilježnika na potpis kupoprodajnog ugovora a u prostoriji kod javnog bilježnika da je došlo do isplate kupoprodajne cijene od 35.000,00 EUR. Tuženik da je osobno ŽG isplatio taj iznos a tuženiku nije poznato da li ga je ona nakon toga predala nekom drugom. Tuženika da odvjetnik nije upozorio da je prethodno bilo u vrlo kratkom razdoblju nekoliko kupoprodaja te da je nekretnina u nekoliko navrata mijenjala vlasnike. Tuženik je naveo i to da je odvjetnik pitao ŽG da li zna što prodaje, na što da mu je ona potvrdno odgovorila, a i tuženik da mu je odgovorio da mu je poznato što kupuje. Ključ da mu je predala osobno MĆK. Prethodno da je možda 7 dana prije kupoprodaje bio razgledati nekretninu, a ključ da je bio ispod tegle za cvijeće u dvorištu. Nakon što je kupio nekretninu da je promijenio bravu i ključ. Također tuženik je naveo da je upravo zbog provjere dokumentacije angažirao odvjetnika prije kupoprodaje te je naveo da ga je prethodno odvjetnik bio upozorio na učestale prijenose prava vlasništva, da sigurno ne bi kupio predmetnu nekretninu.

24. Ocjenom svih provedenih dokaza i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno tako i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan, te je stoga ovaj sud prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude.

25. Kako je prethodno navedeno, ovaj je sud već u tijeku postupka utvrdio da su ništetni ugovori o kupoprodaji i to kupoprodajni ugovor sklopljen 5. travnja 2016. između UĆ kao kupca i DĆ i ŽĆ kao prodavatelja, zatim kupoprodajni ugovor sklopljen između UG i EĆ **.**.2016. kao i kupoprodajni ugovor sklopljen između ZĆ i MĆK **.**.2016., iz razloga navedenih u Presudi P-1290/2019. od 13. travnja 2023. koja je presuda u tom dijelu postala pravomoćna.

26. Dakle, u ponovljenom postupku valjalo je odlučiti da li je i Ugovor sklopljen između MĆK kao prodavatelja i tuženog GĆ kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan iz [adresa] pod brojem OV-1239/16 dana 16. svibnja 2016. ništetan.

27. Sukladno čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 98/2018. i 155/2023. – dalje: ZOO) ništetan je ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

28. 4. tuženik GĆ u tijeku postupka tvrdi da nije imao razloga posumnjati da je ono što je u zemljišnim knjigama upisano različito od izvanknjižnog stanja, te da je postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, posebno navodeći da se prethodno obratio i stručnom punomoćniku – odvjetniku radi provjere dokumentacije kao i stanja u zemljišnim knjigama.

29. Međutim, po ocijeni ovog suda 4. tuženik je ipak s obzirom na okolnosti u kojima je došlo do sklapanja spornog Kupoprodajnog ugovora od 16. svibnja 2016. mogao posumnjati da je ono što je upisano u zemljišnim knjigama različno od izvanknjižnog stanja.

30. Naime, 4. tuženik u svom iskazu navodi da mu je ključ radi razgledavanja nekretnine najprije poslan autobusom u Crikvenicu, gdje ga je preuzeo od šo fera u koverti, da bi naknadno na glavnoj raspravi naveo da je ključ prilikom razgledavanja nekretnina bio ispod tegle sa cvijećem u dvorištu nekretnine. Već činjenica da sam prodavatelj ovdje 3. tužena MĆK nije bila prisutna prilikom razgledavanja nekretnine koju prodaje, mogla je kod kupca izazvati sumnju.

31. Što se tiče predaje ključa po potpisivanju ugovora i predaje nekretnine u posjed, i u tom dijelu je 4. tuženik bio kontradiktoran jer je prilikom prvog saslušanja naveo da mu je ključ ostavljen u samoj kući, te da je tako ušao u posjed i potom promijenio b ravu, da bi naknadno prilikom saslušanja 28. kolovoza 2025. rekao da mu je osobno ključ predala prodavateljica MĆK, ali da se ne sjeća da li to bilo u kafiću ili kod javnog bilježnika.

32. Sumnju kod 4. tuženika mogla je pobuditi i činjenica da se vlasničko stanje sporne nekretnine u vrlo kratkom roku, od travnja do svibnja 2016. nekoliko puta promijenilo, te da i sama 3. tuženica prodaje nekretninu neposredno nakon što je istu stekla.

33. Ovdje valja naglasiti da su zemljišne knjige javne, te da je 4. tuženik mogao izvršiti uvid u povijesni prikaz stanja na predmetnoj nekretnini.

34. Također, mora se svakako uzeti u obzir i nerealno niska cijena, s obzirom da se radi o nekretnini na otoku [adresa], od svega 35.000,00 EUR za stan u prizemnom dijelu objekta na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], a o kojoj je cijeni iskazivao i odvjetnik IĆ kao svjedok, obrazlažući da je smatrao da netko prodaje nekretninu jer mu se žuri.

35. Kupnja nekretnine nije svakodnevni posao, pa je realno očekivati povećani stupanj pažnje prilikom sklapanja takvog posla posebno imajući na umu okolnosti da se sve odvijalo vrlo brzo.

36. Sumnjivo je moralo biti i to da bi osoba koja tvrdi da mora hitno prodati nekretninu zbog bolesti, tu istu nekretninu kupila samo mjesec dana ranije.

37. Ovdje valja naglasiti da se na temelju povjerenja u zemljišne knjige pravo vlasništva može steći samo ako su ispunjene opće i posebne pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva propisane odredbama Zakona o zemljišnim knjigama, a jedna od tih pretpostavki – valjanost pravnog posla ne bi bila ispunjena ako je ugovor ništetan jer je sklopljen protivno prisilnim propisima.

38. 3. tuženica kao prodavateljica izričito je prilikom saslušanja navela kako se nikada nije osjećala kao vlasnica predmetne nekretnine te da joj Kupoprodajni ugovor nije bio pročitan niti od odvjetnika niti od javnog bilježnika već da ga je samo potpisala kod javnog bilježnika. Ovdje također svakako valja istaknuti da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima.

39. Ovaj sud dakle zaključuje da su i 3. i 4. tuženici bili nesavjesni, te da nisu postupali u dobroj vjeri, 3. tužena iz razloga što se uopće nije smatrala vlasnicom predmetne nekretnine, a 4. tuženik s obzirom da je zbog okolnosti koje su prethodile samom potpisivanju kupoprodajnog ugovora imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je u zemljišnim knjigama upisano je različito od izvanknjižnog stanja.

40. Dakle, ovaj je sud ocijenio da su se ostvarile pretpostavke iz čl. 322. st. 1. ZOO-a, te da je ništetan Kupoprodajni ugovor sklopljen 16. svibnja 2016. između 3. tužene MĆK OIB: [osobni identifikacijski broj] kao prodavatelja i 4. tuženika GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao kupca ovjeren kod javnog bilježnika Amire Predovan iz [adresa] pod brojem OV-1239/16 dana 16. svibnja 2016.

41. U tijeku postupka posebno uvidom u priložene z.k. spise Z-12073/16, Z-21622/16, Z-7813/18, Z-16071/20, Z-17525/21, Z-2498/16, Z-9218/16, Z-47111/18 i Z-8836/18 sud je utvrdio da su tužitelji u zakonskom roku iz čl. 129. ZZK-a kao nositelji knjižnog prava kojima nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi, ustali ovom tužbom odnosno da su zatražili zabilježbu spora.

42. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

43. Sud je prihvatio i tužbeni zahtjev tužitelja radi predaje u posjed predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište u k. o. [katastarska općina] koja nekretnina u naravi predstavlja prizemni stan u opisanoj nekretnini, a s obzirom da su se ispunili uvjeti iz čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

44. Naime, čl. 162. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017.

- dalje: ZVDSP) propisuje da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtjeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtjeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

45. Kako su tužitelji dokazali da je predmetna nekretnina 2/4 dijela k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvor koja nekretnina u naravi predstavlja prizemni stan njihovo vlasništvo jer je u ovom postupku utvrđeno da su ništetni svi kupoprodajni ugovori prethodno opisani a kojima se prenosilo pravo vlasništva sa prednika 1. i 2. tužitelja i 3. tužiteljice, te s obzirom da 4. tuženik ne spori da je predmetna nekretnina u njegovom posjedu, to su se ostvarili uvjeti iz čl. 162. st. 1. ZVDSP-a, zbog čega je valjalo prihvatiti i ovaj tužbeni zahtjev tužitelja.

46. Također, sud je prihvatio i prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere ocjenjujući da su se stekli uvjeti i iz čl. 346. i 347. st. 1. t. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024 – dalje: OZ).

47. Naime, čl. 346. u st. 1. OZ-a propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

48. U konkretnom slučaju razvidno je da se pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u vrlo kratkom vremenskom razdoblju više puta mijenja lo, te ovaj sud zaključuje a s obzirom da su tužitelji kao predlagatelji osiguranja učini li vjerojatnim postojanje svoje tražbine, da je ispunjen i drugi uvjet za donošenje privremene mjere jer zaista postoji opasnost da bi bez ove mjere protivnik osiguranja mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje stvari.

49. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tužiteljima su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 16. rujna 2016. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 20. listopada 2016. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 12. siječnja 2017. u iznosu od 200,00 EUR, pristup punomoćnika tužitelja na ročište 15. veljače 2017. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 14. veljače 2017. u iznosu od 200,00 EUR, pristup punomoćnika tužitelja na ročište 12. lipnja 2017. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 16. lipnja 2017. u iznosu od 100,00 EUR, pristup punomoćnika tužitelja na ročište 13. studenog 2017. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 19. veljače 2018. u iznosu od 100,00 EUR, pristupa punomoćnika tužitelja na ročište 26. studenog 2018. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 5. ožujka 2019. u iznosu od 200,00 EUR, pristupa punomoćnika tužitelja na ročište 18. ožujka 2021. u iznosu od 200,00 EUR, pristupa punomoćnika tužitelja na ročište 30. lipnja 2021. u iznosu od 200,00 EUR, sastava podneska od 1. veljače 2022. u iznosu od 200,00 EUR, pristupa punomoćnika tužitelja ročištu 7. ožujka 2023. u iznosu od 200,00 EUR, trošak sastava žalbe i dopune žalbe u ukupnom iznosu od 500,00 EUR, sastava podneska od 13. veljače 2024. u iznosu od 200,00 EUR, trošak pristupa punomoćnika tužitelja na ročište 28. kolovoza 2025. u iznosu od 200,00 EUR, kao i pristup punomoćnika tužitelja na ročište 29. siječnja 2026. u iznosu od 200,00 EUR, koji je trošak uvećan za 20% na ime zastupanja više osoba i to u iznosu od 820,00 EUR, a sve uvećano za trošak PDV-a u ukupnom iznosu od 1.230,00 EUR i sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014., 118/2014.,107/2015., 37/2022 i 126/2022.). Također, tužiteljima je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u ukupnom iznosu od 119,45 EUR.

50. Dakle, tužiteljima su priznati ukupni troškovi ovog parničnog postupka u iznosu od 6.269,45 EUR koje su troškove dužni naknaditi tužiteljima tuženici u roku od 15 dana.

51. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude i rješenja.

U Krku 6. ožujka 2026.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a). Protiv rješenja o prijedlogu za izdavanje privremene mjere dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 352. st. 1. OZ-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja odvj. Melita Ranilović-Ferenc

2. 1. tuženik FĆ, [adresa]

3. 2. tuženik EĆ, [adresa],

4. 3. tužena MĆK, [adresa]

5. Pun. 4. tuženika GĆ, odvj. Lovro Perica

Krk, 6. ožujka 2026.