Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29 a
Poslovni broj: Gž-2683/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Nediljki Radić kao sutkinji pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice JK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić- Vrdoljak i partneri u Splitu, protiv predloženika HK, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa pun. Doris Košta, odvj. u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-108/2021-50 od 11. lipnja 2025., dana 5. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba predlagateljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-108/2021-50 od 11. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je kako glasi:
I. Razvrgava se suvlasnička zajednica na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], razvrgnućem isplatom vrijednosti suvlasničkog udjela predlagateljice JK od ½ dijela u iznosu od 45.050,00 eur, s time da se dopušta predloženiku HK, da temeljem ove sudske odluke ishodi upis uknjižbe prava vlasništva predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime i u svoje vlasništvo, za 1/2 dijela, uz istovremeni upis brisanja prava vlasništva u cijelosti s imena predlagateljice JK upisane u zemljišnoj knjizi kao JK rođena HK i to za 1/2 dijela.
II. Dužan je predloženik isplatiti predlagateljici ukupan iznos od 45.050,00 eur, na ime tržišne vrijednosti suvlasničkog dijela predlagateljice i to 1/2 dijela cjeline na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
III. Predlagateljica ima založno pravo na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] za 1/2 dijela, do isplate iznosa navedenog pod toč. II. izreke ovog rješenja.
IV. Na prijedlog predloženika Općinski sud u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš, nakon pravomoćnosti ovog rješenja, izvršit će zemljišnoknjižnu provedbu ovog rješenja.
V. Dužan je predloženik isplatiti predlagateljici na ime troška ovog postupkaiznos od 491,95 eur u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 114/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,117/22, 155/23 i 146/25, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno da se isto ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. U odgovoru na žalbu predlagateljice, protustranka je osporila navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.
4. Žalba je neosnovana.
5. Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a na koje bitne povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet postupka je razvrgnuće suvlasničke zajednice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] civilnom diobom, prodajom navedenih nekretnina na javnoj tražbini i podjelom kupoprodajne cijene na način da svakoj od stranaka pripadne dio koji dogovara ½ dijela.
7. Sud prvog stupnja je razvrgnuo suvlasničku zajednicu s isplatom vrijednosti suvlasničkog udjela predlagateljice od ½ dijela u iznosu od 45,050,00 eur nakon što je utvrdio:
- da su stranke suvlasnici predmetne nekretnine svaka za po ½ dijela,
- da iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za građevinarstvo proizlazi da je vrijednost predmetne nekretnine 90.100,00 eur, a na koje vještvo stranke nisu imale primjedbi,
- da je predlagateljica suvlasnica nekretnina na kojima je kao vlasnik u zemljišnim knjigama upisan njezin suprug, a koje nekretnine su stečene u braku i to nekretnine u Krušvaru koje u naravi predstavlja bazen, dvorište, garažu i stambenu zgradu, nekretnine i to stan u [adresa], da je vlasnica za cijelo garaže u Splitu, dva osobna automobila marke Mercedes i Qashqai, te motora kao i zajedničkog računa na koji pristiže plaća supruga predlagateljice,
- da je predloženik vezan za predmetnu nekretninu jer tu ima prebivalište od 2006., osim nekoliko godina kada je uz prebivalište imao i prijavljeno boravište,
- da se predloženik brine, održava predmetnu nekretninu, da pored kuće ima vrt koji obrađuje i studio apartman koji iznajmljuje u ljetnim mjesecima i ima prosječnu zaradu godišnje 6.000,00 eura koji mu je jedini izvor prihoda jer je nezaposlen
- da ima nešto ušteđevine od prodaje zemlje u Pisku i prodaje stana, da je upisan kao suvlasnik manjih suvlasničkih udjela nekretnina u Visu ali da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju poljoprivredno zemljište i to dijelom kao vinograd, pašnjaci, a dijelom predstavljaju šumu, a da zbog vlasništva istih ne može biti prisiljen napustiti dom radi eventualne kupnje neke druge nekretnine,
- da predlagateljica tijekom postupka nije dokazala da bi to bilo nužno ili da bi ona bila u objektivno ranjivoj situaciji radi eventualne kupnje neke druge nekretnine,
- da sud nije uzeo u obzir dokaze koje je predlagateljica dostavila u spis nakon zaključenja raspravljanja dana 19. ožujka 2025.
8. Sud prvog stupnja je pozivom na odredbu članka 51. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV) razvrgnuo suvlasničku zajednicu kao što je navedeno u pobijanom rješenju jer smatra da bi prihvaćanje prijedloga predlagateljice u konkretnoj situaciji predstavljalo zadiranje u pravo na dom predloženika uvažavajući proporcionalnosti te istovremeno zaštitu istaknutog prava na dom i činjenicu da ne postoji nužno ograničavanje tog prava u svrhu postizanja legitimnog cilja.
9. Ova činjenična utvrđenja i pravni zaključak suda su pravilni, a predlagateljica ih žalbenim navodima nije dovela u sumnju.
10. Odredbom članka 47. stavak 1. ZV-a propisano je da svaki suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništvo ako je to moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Stavkom 2. propisano je da suvlasnik može tražiti razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi mogla razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.
11. Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili samo pak djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojim se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava (članak 48. ZV). Konkretno radi se o sudskom razvrgnuću jer između stranaka nema dogovora o dobrovoljnom razvrgnuću suvlasničke zajednice.
12. Suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća mogućeg i dopuštenog. U konkretnom slučaju radi se o sudskom razvrgnuću suvlasničke zajednice, a kada razvrgnuće provodi sud nije vezan strogim zakonskim odredbama.
13. Prema odredbi članka 51. ZV-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljni razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. U stavku 2. istog članka navedeno je da u slučaju iz stavka 1. tog članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku mogu zahtijevati produljenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu ih tužiti da se poništi odluka o razvrgnuću i isplatom.
14. U konkretnom slučaju protustranka je istakla prigovor prava na dom te je sud prvog stupnja o tom prigovoru proveo tzv. test razmjernosti u okviru kojeg je utvrdio može li se sporna nekretnina smatrati domom protustranke.
15. Pri tome je potrebno voditi računa o tome da je dom činjenični pojam koji prema praksi Europskog suda za ljudska prava čine prostorije s kojima je pojedinac ostvario dovoljno jaku i stvarnu vezu. Ukoliko predmetna nekretnina predstavlja dom treba odgovoriti na tri eliminacijska pitanja i to: da li je miješanje prava na dom civilnom diobom u skladu sa zakonom, da li je to miješanje usmjereno za postizanje legitimnog cilja, te da li je miješanje razmjerno i nužno u demokratskom društvu. Negativan odgovor na jedno od tih pitanja znači da je riječ o povredi prava na dom iz članka 8. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" broj: -Međunarodni ugovori broj 18/97 , 8/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10- Konvencija). Navedenim člankom propisano je da svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, a u pogledu prigovora i provesti tzv. test razmjernosti u okviru kojeg će se ispitati radi li se o pravu koje pripada po članku 8. Konvencije, odnosno može li se prijeporna nekretnina smatrati domom protustranke i pri tome voditi računa je li Europski sud za ljudska prava u praksi prihvatio kako dom čine prostorije u kojem je pojedinac ostvario dovoljno jaku vezu te da li civilnom prodajom- diobom nekretnina dolazi do miješanja u njegovo pravo u dom, je li to miješanje u skladu sa zakonom ili s legitimnim ciljevima navedenim u članku 8. stavku 2. Konvencije, odnosno je li razmjerno ili nužno u demokratskom društvu.
16. Razvrgnuće suvlasničke zajednice odnosno postupak koji se zbog toga provodi predstavlja miješanje u prava suvlasnika, koji je utemeljeno na hrvatskom pravu odnosno odredbama ZV-a i kojim se načelno ostvaruje legitiman cilj zaštite prava drugih. I Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 113/20, 28/21, 76/10 i 5/14) je pravo na dom kao jedno od temeljenih Ustavom zajamčenih prava propisano člankom 34. stavak 1. dok se odredbom članka 48. Ustava RH štiti pravo vlasništva koji njegove nosioce obvezuje na način da su odredbom o stjecanju, zaštiti, ograničenju i prestanku prava vlasništva regulirane odgovarajućim odredbama ZV-a, između ostalih i odredbom članka 47. stavak 2. citiranog zakona.
17. Pravo na dom u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini (domu) bilo je predmetom razmatranja Europskog suda za ljudska prava i to posebno u predmetu Zilić protiv Hrvatske - zahtjev broj 46726/11. Tako je i Ustavni sud Republike Hrvatske u odlukama broj U-III-7534/14 i U-III-39/15 upozorava da se u konkretnoj situaciji radi o konkurenciji pojedinačnog prava, (pravo vlasništva predlagateljice i eventualno pravo na dom protustranke kao suvlasnika nekretnine), pa je sud dužan pažljivo razmotriti sve okolnosti koje su bitne za odluku kojem od ta dva prava dati prednost.
18. U konkretnom slučaju, prvostupanjski je isti sud pravilno ocijenio da će u slučaju razvrgnuća civilnom diobom protustranci povrijeđeno pravo na dom. Takav zaključak prihvaća ovaj sud pri tom ističući da je suprotno žalbenim navodima predlagateljice pravilno prvostupanjski sud prosudio na temelju činjeničnog stanja i provedenih dokaza i u postupku provedenog testa razmjernosti pomoću tri eliminacijska pitanja. Za navesti je da samo jedan negativan odgovor je dovoljan da bi se radilo o povredi prava na dom iz članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
19. Prvostupanjski je sud po ocjeni ovog suda pravilno odmjerio konkretne okolnosti kao i stvarne posljedice kada je priznao pravo na dom uz naknadu drugom suvlasniku pri tome imajući u vidu trajnu vezu s mjestom, obiteljski i životni kontekst, socijalnu stabilnost, ali i financijsku sposobnost.
20. Pravilno sud prvog stupnja nije prihvatio dokaze predlagateljice koje je ista dostavila nakon zaključenja raspravljanja.
21. Za navesti je da pozivanje predlagateljice na činjenice da je protustranka nakon pokretanja predmetnog postupka prodala određene nekretnine da se imovinska situacija protustranke procjenjuje u trenutku provođenja predmetnog postupka prije donošenja odluke.
22. Nadalje, svaka osoba ima pravo na slobodno izabranog obiteljskog liječnika, odnosno ostalih doktora, pa su i u tom dijelu neosnovni žalbeni prigovori, jer je i to pravo zajamčeno Ustavom.
23. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP- a odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
Split, 5. ožujka 2026.
SUTKINJA
Nediljka Radić
