REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

R1-39/2026

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu po sucu toga suda Goranu Iskri u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja PATAKUN d.o.o., OIB 13145835583, Split, Solinska 45, kojeg zastupa punomoćnik ĐB, [adresa], protiv protivnika osiguranja PLASINIA d.o.o., OIB 95470441689, Zagreb, Vratnička 6, radi određivanja prethodne mjere, 5. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje prethodne mjere koji glasi:

"1. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja PATAKUN d.o.o., Split, Solinska 45, OIB: 13145835583 prema protivniku osiguranja PLASINIA d.o.o., Zagreb, Vratnička 6, OIB: 95470441689 u iznosu od 59.000,69 Eura i to sa zakonskim zateznim kamatama na pojedinačne iznose na način kako slijedi;

-39.816,84 eura/300.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.03.2018. pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- 1.285,69 eura / 9.687,50 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.04.2021. pa do isplate po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za peti postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29.12.2023., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

- 17.898,16 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od

30.01.2026. godine pa do isplate

određuje se prethodna mjera

-Zabranom bankama da protivniku osiguranja ili trećoj osobi, po nalogu PLASINIA d.o.o., Zagreb, Vratnička 6, OIB: 95470441689 isplate s njegovih računa koji se vode po OIB-u protivnika osiguranja: 95470441689 novčani iznos za koji je određena prethodna mjera.

2. Ovo rješenje dostavit će se Financijskoj agenciji na provedbu.

3. Provedbom prethodne mjere tužitelj stječe založno pravo na predmetu osiguranja.

4. Iznos novčanih sredstava tuženika kod banaka, za koji je određena zabrana isplate, ne može se prenijeti s toga računa dok zabrana traje, osim radi namirenja tražbine.

5. Prethodna mjera će trajati do proteka 15 dana nakon nastupanja uvjeta za ovrhu.“

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja u iznosu od 1.250,00 eura kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je predložio odrediti prethodnu mjeru radi osiguranja tražbine u iznosu od 59.000,69 eura.

2. Odredbom čl. 332. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 – dalje u tekstu: OZ) propisano je da se prethodna mjera određuje radi osiguranja novčane tražbine na temelju:

1. odluke suda ili upravnog tijela koja nije postala ovršna,

2. nagodbe zaključene pred sudom ili upravnim tijelom, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela,

3. javnobilježničke odluke ili javnobilježničke isprave, ako tražbina koja je u njoj utvrđena još uvijek nije dospjela.

3. Prema odredbi čl. 332. st. 2. OZ-a sud će na temelju isprava iz stavka 1. toga članka odrediti prethodnu mjeru ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnom opasnost da bi se bez toga osiguranja onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine.

4. Trgovački sud u Zagrebu donio je presudu Povrv-1524/2021 od 30. siječnja 2026., koja još nije postala ovršna s obzirom na to da je protivnik osiguranja podnio žalbu protiv presude o kojoj još nije odlučeno. Tom presudom naloženo je protivniku osiguranja platiti predlagatelju osiguranja iznos od 39.816,84 eura sa zateznim kamatama od 28. ožujka 2018. do isplate (točka I. izreke), naknaditi mu troškove ovršnog postupka u iznosu od 1.285,69 eura sa zateznim kamatama od 9. travnja 2021. do isplate i naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 17.898,16 eura. Kako postoji presuda suda koja još nije postala ovršna, a kojom je naloženo tuženiku ispuniti novčanu tražbinu tužitelju, to su ispunjene pretpostavke iz čl. 332. st. 1. t. 1. OZ-a.

5. Predlagatelj osiguranja je u smislu odredbe čl. 332. st. 2. OZ-a dužan učiniti vjerojatnom i opasnost da bi se bez prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine. Ta opasnost ne mora biti subjektivna, odnosno nije nužno da će protivnik osiguranja poduzeti radnje kojima će onemogućiti ili otežati ostvarenje tražbine, već je dovoljna objektivna opasnost da će se bez prethodne mjere onemogućiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine.

6. Predlagatelj osiguranja nije dostavio nikakve isprave iz kojih bi proizlazilo da postoji opasnost da će bez prethodne mjere biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu iznosi činjenice koje ne dovode do vjerojatnosti opasnosti da će ostvarivanje tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano. Predlagatelj osiguranja ne iznosi konkretne činjenice o poslovanju protivnika osiguranja, odnosno ne iznosi nikakve činjenice o imovini dužnika, a niti o vjerojatnosti da će raspolagati imovinom i da se ovrha naknadno neće moći provesti.

7. Navodi predlagatelja osiguranja o tome koje činjenice je tuženik iznosio u postupku Povrv-1524/2021, odnosno da je protivnik osiguranja u tom postupku tvrdio da je tražbina prestala prijebojem, ne znače vjerojatnost da će bez prethodne mjere biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine. Činjenica što je predlagatelj osiguranja podnio kaznenu prijavu protiv zastupnika po zakonu protivnika osiguranja također ne znači da će ostvarenje tražbine biti onemogućeno ili znatno otežano, a također, samo podnošenje kaznene prijave ne znači niti da je počinjeno bilo koje kazneno djelo, već je za to potrebna pravomoćna sudska presuda kojom je netko proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela. Navodi predlagatelja osiguranja kojima osporava nalaz i mišljenje sudskog vještaka Ljupka Omazića, koje vještačenje je izvedeno u postupka Povrv-1524/2021, kao i navodi da se protivnik osiguranja poziva na taj nalaz i mišljenje, nemaju nikakvog utjecaja na ocjenu hoće li bez prethodne mjere biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine. Navodi predlagatelja osiguranja o tome kako se protivnik osiguranja u postupku Povrv-1524/2021 pozivao na društvo Elektro Lumis j.d.o.o. koje je u relevantno vrijeme bilo u blokadi, također nemaju nikakvog utjecaja na ocjenu hoće li bez prethodne mjere biti onemogućeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine. Financijsko stanje u kojem se nalazi društvo Elektro Lumis j.d.o.o. nije od utjecaja na mogućnost ostvarenja tražbine protiv protivnika osiguranja.

8. Kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti da bi se bez prethodne mjere onemogućilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine u smislu odredbe čl. 332. st. 2. OZ-a, to nisu ispunjene sve potrebne pretpostavke za određivanje prethodne mjere pa je tužiteljev prijedlog neosnovan.

9. Neosnovano predlagatelj osiguranja smatra da se postojanje opasnosti iz čl. 332. OZ-a pretpostavlja navodeći da se postupak Povrv-1524/2021 vodio povodom rješenja o ovrsi protiv kojeg je podnesen prigovor.

10. Odredbom čl. 333. st. 1. t. 1. OZ-a određeno je da će se smatrat da opasnost u smislu odredbe čl. 332. OZ-a postoji ako je određivanje prethodne mjere predloženo na temelju platnog naloga, odnosno rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koji su izdani na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice i čeka, protiv kojih je podnesen prigovor.

11. Predlagatelj je podnio prijedlog za prethodnu mjeru na temelju sudske presude Povrv-1524/2021 od 30. siječnja 2026., a ne na temelju platnog naloga ili rješenja o ovrsi. Nadalje, neovisno o tome, odredbom čl. 333. st. 1. t. 1. OZ-a određeno je da se opasnost pretpostavlja samo ako je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdano na temelju javno ili javno ovjerovljene isprave, mjenice ili čeka. Prema tome, nije bilo koje rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave osnova za presumpciju postojanja opasnosti iz čl. 332. OZ-a, već je to samo ono rješenje o ovrsi koje je doneseno na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice ili čeka.

12. Odredbom čl. 31. st. 1. OZ-a propisano je da je vjerodostojna isprava, prema tom Zakonu, račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom. Računom se smatra i obračun kamata.

13. Dakle, rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može biti doneseno na temelju raznih vjerodostojnih isprava koje nisu niti javna niti javno ovjerovljena isprava, primjerice na temelju računa ili izvatka iz poslovnih knjiga.

14. Predlagatelj osiguranja nije dokazao da se u konkretnom slučaju radilo o rješenju o ovrsi koje je bilo doneseno na temelju javne ili javno ovjerovljene isprave, mjenice ili čeka, a ne na temelju neke druge vjerodostojne isprave iz čl. 31. st. 1. OZ - a. Iz presude broj Povrv-1524/2021 od 30. siječnja 2026. ne proizlazi da bi osnova na temelju koje je bilo izdano rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave bila javna ili javno ovjerovljena isprava, mjenica ili ček.

Zagreb, 5. ožujka 2026.

Sudac:

Goran Iskra

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 8 dana po primitku rješenja, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. predlagatelju osiguranja po punomoćniku

2. protivniku osiguranja, uz prijedlog za određivanje prethodne mjere