REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Čazmi

Trg Čazmanskog kaptola 20

43240 Čazma

Poslovni broj: Pn-31/2022-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, po sutkinji Almi Horvatinović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnici iz zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar, odvjetnici iz Garešnice, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, koga zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i Partneri, odvjetnici iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne, javne rasprave dana 22. siječnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP) dana 5. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade štete iznos od 3.055,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, a od 1. siječnja 2024. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče:

- na iznos od 2.607,00 EUR počam od 27. svibnja 2019. godine do isplate;

- na iznos od 448,00 EUR počam od 5. ožujka 2026. do isplate; u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva kojim se nalaže tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 da tužitelju VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade štete iznos od 1.831,05 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od jedne godine nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počam od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine, a od 1. siječnja 2024. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja teče:

- na iznos od 1.432,88 EUR počam od 27. svibnja 2019. godine do isplate;

- na iznos od 398,17 EUR počam od 5. ožujka 2026. do isplate.

III. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za kamatu na dosuđeni iznos materijalne štete od 448,00 EUR od dana podnošenja tužbe 03. ožujka 2022. do 04. ožujka 2026.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak ovog postupka u iznosu od 950,11 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počam od 05. ožujka 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

V. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 950,11 EUR do zatraženog iznosa od 3.605,39 EUR, odnosno za iznos od 2.305,77 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, počam od 05. ožujka 2026. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio ovom sudu tužbu 03. ožujka 2022. protiv tuženika radi naknade štete u iznosu od 58.000,00 kn, uvećano za zatezne kamate. U tužbi navodi kako je dana 13. ožujka 2019. oko 7,56 sati u mjestu [adresa], došlo do prometne nesreće na način da se tužitelj svojim osobnim automobilom reg. [registarska oznaka] kretao desnom prometnom trakom, upalio lijevi pokazivač smjera i nakon izvršene provjere, započeo radnju skretanja u lijevo, u dvorište obiteljske kuće obitelji V. Tom prilikom je EN teretnim vozilom reg. [registarska oznaka], vlasništvo UNICREDIT LEASING CROATIA d.o.o., započeo radnju pretjecanja kolone vozila lijevom prometnom trakom i prednjim krajem teretnog vozila udario u lijevi kraj osobnog automobila tužitelja, te je na osobnom automobilu tužitelja nastala totalna šteta, dok je tužitelj pretrpio teške tjelesne ozljede. U vrijeme štetnog događaja teretno vozilo reg. [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tuženika policom osiguranja broj: [broj police osiguranja].

Osobni automobil marke FORD, reg. oznake [registarska oznaka], u trenutku štetnog događaja bilo je vlasništvo tužitelja, a vrijednost predmetnog vozila u trenutku štetnog događaja bila je 4.000,00 kn, a kako je na predmetnom automobilu nastupila totalna šteta, ostatak vrijednosti vozila tužitelj procjenjuje na 1.000,00 kn.

Slijedom navedenog, tužitelj na ime naknade štete na predmetnom automobilu od tuženika potražuje iznos od 3.000,00 kn.

Tužitelj je prilikom i nakon ozljeđivanja trpio jake fizičke boli, dok i danas trpi fizičke boli slabijeg intenziteta. Nadalje pretrpio je, a i sada trpi intenzivan i dugotrajan strah, koji se osobito očitovao kao strah od posljedica povrjeđivanja i ishoda liječenja. Kod tužitelja je došlo do smanjenja životne aktivnosti uslijed ozljeđivanja.

U spornom periodu tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega oko tri mjeseca. Imao je i troškove puta, hrane i pića, odnosno troškove odlaska na kontrole i preglede u Bjelovar, za koje nije sačuvao račune.

S toga, tužitelj na ime povrede prava osobnosti potražuje od tuženika: pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 50.000,00 kn, za tuđu pomoć i njegu iznos od 3.500,00 kn, za troškove liječenja u paušalu 1.500,00 kn, za štetu na osobnom automobilu 3.000,00 kn, ukupno 58.000,00 kn. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom radi mirnog rješenja spora, no tuženik je isti otklonio. Tužitelj stoga predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu i potražuje trošak parničnog postupka uvećan za zateznu kamatu od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Podneskom od 17. veljače 2025. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev uzimajući obzir da je od 1. siječnja 2023. godine službena valuta u Republici Hrvatskoj EUR, te nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulin, prim.dr.med., od 20. siječnja 2025., tako da na ime povrede prava osobnosti i imovinske štete potražuje od tuženika; pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 4.039,88 EUR, za tuđu pomoć i njegu iznos od 248,00 EUR, za troškove liječenja u paušalu 200,00 EUR, za štetu na osobnom automobilu 398,17 EUR, dakle ukupno 4.886,05 EUR.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje činjenicu nastanka prometne nesreće dana 13.03.2019. godine te činjenicu da je t. vozilo reg. [registarska oznaka], kojim je upravljao EN, na dan nastanka prometne nesreće bilo osigurano kod tuženika, no osporava odgovornost za nastanak prometne nesreće, odnosno ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak iste. Ističe da je tužitelj prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom, upravljao sa OA marke „Ford Siera“ reg. oznaka [registarska oznaka], vlasništvo NN, a kretao se DC-45 kroz mjesto [adresa] od pravca Garešnice u pravcu Kutine smjer (istok-zapad) te dolaskom do kbr.19 započeo vršiti radnju skretanja u lijevo bez da se uvjerio da istu radnju može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, kojom prilikom je došlo do udara prednje desne strane TA marke „Fuso Canter“ reg. oznake [registarska oznaka], vl. unicredit leasing Croatia iz Zagreba, sa kojim je upravljao EN u lijevu stranu OA, [registarska oznaka]. Povodom predmetne prometne nesreće podneseno je posebno izvješće ODO u Bjelovaru pod br.08/2-54-D-9/19. Tuženik osporava visinu imovinske štete na vozilu te visinu štete zbog povrede prava osobnosti kako tužbom potražuje tužitelj. Potraživanje tužitelja sa osnova imovinske štete na vozilu je paušalno određeno. Nadalje ističe da tužitelj u kritičnom trenutku nije koristio sigurnosni pojas što je okolnost koja, sukladno čl. 1100. ZOO-a, upućuje na zaključak da isti ne bi trebao imati pravo na naknadu neimovinske štete s obzirom da je nekorištenjem sigurnosnog pojasa izrazio indiferentnost prema potencijalnim štetnim posljedicama koje mogu nastati.

Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege pa predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4. Predmet spora je potraživanje tužitelja prema tuženiku na ime naknade imovinske i neimovinske štete uslijed štetnog događaja od dana 13. ožujka 2019.

5. Između stranaka je sporan osnov i visina štete te doprinos tužitelja vlastitoj šteti.

6. Radi razjašnjenja spornih činjenica sud je izveo dokaz uvidom u: Potvrdu Policijske postaje Garešnica broj: 511-02-08/2-54-D-9/2019 od 17. travnja 2019. (list 5-6), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske postaje Bjelovar, od 13. ožujka 2019. (list 7), Ugovor o kupoprodaji motornog vozila od 10. ožujka 2019. (list 8), medicinsku dokumentaciju (list 9-14), Podnesak oštećenika sa odštetnim zahtjevom od 27. svibnja 2019. (list 15), Odluku- otklon Croatia osiguranja od 18. lipnja 2019. (list 16-17), Prigovor oštećenika od 03. srpnja 2019. (list 18), Odluku povodom pritužbe/prigovora od 04. srpnja 2019. (list 19), Rješenje Upravnog odjela za poslove državne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije, Klasa: UP/I-701-01/22-02/6, Urbroj: 2103/1-22-22-13 od 16. veljače 2022. (list 20-26, 46-52).

7. Izvršen je uvid u spis Policijske postaje Garešnica broj 511-02-08/05-5-55-1/2019.

8. Izveden je dokaz saslušanjem svjedoka JN (list 62, 77), EN (list 65-66, 77-78), BN (list 78-79), HN (list 92-93) i tužitelja kao stranke (list 67-68, 79, 119).

9. Izveden je dokaz prometno-tehničkim vještačenjem uz uviđaj na licu mjesta, po stalnom sudskom vještaku Ivanu Pekeri, dipl. ing. koji je u spis dana 29. veljače 2024. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 96-109). Vještak je dao i dodatno pisano očitovanje 22. studenog 2024. (list 126-127).

10. Izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prim. mr. sc. Mladenu Miškulinu, dr. med. koji je u spis dana 20. siječnja 2025. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 129-137), Vještak Mladen Miškulin je 12. listopada 2025. dostavio u spis predmeta dopunsko očitovanje (list 156).

11. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a.

12. Tužbeni zahtjev tužitelja djelomično je osnovan.

13. Uvidom u Potvrdu Policijske postaje Garešnica broj: 511-02-08/2-54-D-9/2019 od 17. travnja 2019. sud je utvrdio kako se istom potvrđuje da se 13. ožujka 2019. u mjestu [adresa] dogodila prometna nesreća u kojoj su sudjelovali VN koji je upravljao osobnim vozilom marke Ford Sierra, reg. oznake [registarska oznaka], osiguranog kod Adriatic osiguranje d.d., broj police [broj police] i EN koji je upravljao teretnim vozilom marke Fuso Canter, osiguranom kod Croatia osiguranja d.d. broj police [broj police].

14. Iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske postaje Bjelovar, od 13. ožujka 2019. proizlazi kako je ispitanik VN alkotestiran uporabom uređaja Drager kojom prilikom je utvrđena koncentracija alkohola 0,00 g/kg.

15. Iz Ugovora o kupoprodaji motornog vozila od 10. ožujka 2019. proizlazi kako su isti sklopili FN kao prodavatelj i VN kao kupac, za vozilo M1, marke Ford, reg. oznake [registarska oznaka].

16. Uvidom u Odluku-otklon Croatia osiguranja od 18. lipnja 2019. utvrđeno je kako je ovdje tuženik otklonio u cijelosti odštetni zahtjev oštećenika, ovdje tužitelja, na što je isti 03. srpnja 2019. podnio Prigovor, a uvidom u Odluku povodom pritužbe/prigovora od 04. srpnja 2019. utvrđeno je kako je prigovor u cijelosti odbijen kao neosnovan.

17. Iz iskaza svjedoka JN proizlazi kako on nema saznanja o samom nastanku nezgode, ali da je kritične zgode naišao na mjesto prometne nezgode, da je iz vozila izvukao tužitelja koji nije bio pri svijesti i da je nakon togaodmah pozvana policija, vatrogasci i hitna pomoć. Na uviđaju svjedok je pokazao most na kojem je bilo zaustavljeno vozilo iz kojega su izvlačili tužitelja. Vozilo kojim se on prevozio kretalo se u istome smjeru kao i vozilo tužitelja, a u tome smjeru se kretalo i vozilo "Mlinara" odn. vozilo koje je udarilo u vozilo tužitelja, a ono se je kretalo iza vozila kojim se on prevozio i ono ih je prestiglo.

18. Svjedok EN iskazao je kako se otprilike prije dvije godine, kretao sa teretnim vozilom trgovačkog društva Mlinar, mlinarsko-pekarske industrije. Ispred njega se kretalo vozilo kojim je upravljao tužitelj i koje se čudno ponašalo, jer prvo je oduzelo prednost pri uključivanju u promet, a zatim se kretalo vrlo sporo. S obzirom na takav način kretanja tog vozila odlučio ga je prestići te je to namjeravao učiniti na dijelu prometnice gdje postoje tri prometne traka na jednoj uzbrdici, no s obzirom da su mu nailazila vozila iz suprotnog smjera, on to nije uspio učiniti. Kada su došli u [adresa] na dijelu prometnice gdje je kretanje ograničeno na 70 km/h počeo je pretjecati to vozilo koje se nalazilo ispred njega, to jest kamionet, a zatim i vozilo kojim je upravljao tužitelj, dakle Ford. U tom pretjecanju kretao se brzinom oko 60 – 65 km/h i kada je sa prednjim dijelom svog vozila došao do zadnjeg dijela vozila Forda uočio je žmigavac lijevi uključen na tom vozilu, a kada je došao prednjim dijelom vozila do ramena vozača tog Forda on je započeo skretanje u lijevo i to naglo tako da je došlo do kontakta njihovih vozila. Kočio je kako bi sa što manjom brzinom završio u lijevom jarku i u tom guranju doista je njegovo vozilo završilo zaustavljeno u lijevom putnom jarku gledajući u njihovom pravcu kretanja time da je prednji dio njegovog vozila udario i zaustavio se udarcem u betonski most na tom jarku. Vozilo tužitelja se zaustavilo na tom mostu ispred njega, a koji most se nalazio s lijeve strane gledajući u njihovom pravcu kretanja. Do kontakta njihovih vozila u ovoj prometnoj nezgodi došlo je prednjim desnim dijelom njegovog kamiona i prednjih lijevih vrata vozila tužitelja. Teretnim vozilom kretao se lijevim kolničkim trakom u prestizanju tako da je prednji desni dio njegovog vozila bio udaljen od središnje linije oko pola metra u lijevo. Nije primijetio da su ta vozila koja su se kretala ispred njega, a prije nego što je započeo radnju pretjecanja usporavala kretanje, a isto tako nije primijetio niti neke druge radnje niti svjetlosne ni zvučne signale na tim vozilima. Ta dva vozila ispred njega su se kretala brzinom od 40 – 50 km/h cijelim putem. Vozila je pretjecao pri brzini od 60-65 km/h. Iza njega se nisu kretala vozila

19. Iz iskaza svjedoka HN proizlazi kako se kritične zgode kretao iz Grubišnog Polja prema Kutini i kroz naselje. Kretao se svojom desnom kolovoznom trakom, primjerenom brzinom i ta brzina nije bila velika iako je ograničenje brzine na tom dijelu prometnice 70 km/h. Ispred njega kretalo se vozilo čiju marku ne zna, ali zna da je bilo tamno crvene boje i tim vozilom je upravljao tužitelj. Dakle, vozilo kojim je upravljao tužitelj kretalo se ispred njega u pravcu Garešnica-Kutina svojom desnom kolovoznom trakom. U jednom trenutku vidio je da to vozilo kojim je upravljao tužitelj usporava i da je uključio je lijevi pokazivač smjera te je i on usporio vozilo. Zatim je u bočnom retrovizoru vidio da se iza njega kreće vozilo tvrtke Mlinar i to kombi koji hoće prestizati te je dao lijevi pokazivač smjera, a budući je i tužitelj namjeravao skrenuti u lijevo, on sam je uključio lijevi pokazivač smjera kako bi utjecao na vozača kombi vozila Mlinar kako bi odustao od pretjecanja. No to vozilo nije odustalo od pretjecanja već je skrenulo u lijevu pretjecajnu traku na kojoj se već nalazilo vozilo tužitelja u skretanju u lijevo te je na lijevoj kolovoznoj traci bliže središnjoj liniji te je to vozilo Mlinara prednjim lijevim dijelom udarilo po sredini vozila tužitelja i tako je taj kombi Mlinara gurao vozilo tužitelja nekih 20-ak metara nakon čega se vozilo tužitelja zaustavilo na mostu slijeve strane ceste gledajući u njihovom pravcu kretanja. Vozilo Mlinara zaustavilo se u kanalu koji se nalazi s lijeve strane kolnika gledajući u njegovom pravcu kretanja. Vozilo Mlinara se kretalo odmah iza njegovog vozila i između njih nije bilo drugih vozila. Prvi je uključio lijevi pokazivač smjera tužitelj. U tome trenutku odn. neposredno iza toga vidio je da vozač Mlinara hoće izvršiti radnju pretjecanja i to je zaključio, jer je povećavao brzinu, a tek nakon toga je uključio lijevi pokazivač smjera. Dakle, prvi je lijevi pokazivač smjera uključio tužitelj, a kako je vidio da vozač kombi vozila Mlinar hoće učiniti radnju prestizanja on je uključio lijevi pokazivač smjera kako bi ga spriječio u tome naumu no to nije uspio i tek tada, zadnji u nizu je vozač vozila Mlinar uključio lijevi pokazivač smjera. U trenutku kada je tužitelj započeo radnju skretanja u lijevo tj. prelaziti središnju liniju, kombi vozilo Mlinara je još u cijelosti bilo iza njega i u desnoj kolovoznoj traci gledajući njihov smjer kretanja. On je prikočio odn. stisnuo kočnicu kako bi omogućio tužitelju skretanje u lijevo, a tragovi kočenja njegovog vozila se nisu vidjeli. Vozilo tužitelja prije započinjanja skretanja u lijevo bilo je skroz usporeno, no to vozilo nije u cijelosti stalo. Razmak između vozila tužitelja i vozila kojim se on kretao u trenutku započinjanja radnje skretanja tužitelja bilo je oko 5 m ili možda više. Vozilo kombi Mlinara kretalo se iza njega na udaljenosti oko 20 m u trenutku kada je tužitelj započeo radnju skretanja u lijevo i u tome trenutku on je vozilo E vidio u bočnom i gornjem retrovizoru.

20. Tužitelj VN iskazao je kako je 13.03.2019. upravljao svojim vozilom Ford Siera, da je bio vezan sigurnosnim pojasom te se kretao iz pravca Garešnice u pravcu [adresa]. Bio je sam u autu i u [adresa] je namjeravao skrenuti na most kbr. 19, sa nalazi s lijeve strane gledajući u pravcu kretanja. Kretao se brzinom od 70 km/h, smanjio brzinu, jer je ispred njega bio kamion koji se kretao u istom smjeru i imao je namjeru skrenuti u lijevo pa zbog potrebnih provjera prvo je morao propustiti taj kamion, a zatim izvršiti sve provjere pa je zbog toga smanjio brzinu kretanja. Vozače iza sebe je upozoravao na namjeru skretanja uključivanjem lijevog žmigavca i nekoliko puta je stisnuo štop svjetlo odn. kočnicu. Nije imao vozačku dozvolu u vrijeme nezgode, no upravljao je vozilom, jer ga supruga nije mogla odvesti na posao. Prije započinjanja radnje skretanja izvršio je sve provjere unutarnjeg i vanjskog retrovizora i mrtvog kuta, dao lijevi žmigavac i sjeća se da je iza sebe vidio da se u istom smjeru kreći jedan kombi, otvoreni kamionić, a iza njega zatvoreni kamionić. Oni su se kretali iza njega i nitko nije prelazio središnju liniju, dakle kretali su se desnim kolovoznim trakom. On je započeo radnju skretanja u lijevo na most kbr. 19 i prvim kotačima je bio na mostu kada ga je najvjerojatnije zatvoreni kamionić koji se kretao iza njega, udario bočno i njegovo vozilo je odgurao prema naprijed oko 32 m sve na most kbr. 19a u [adresa], a taj kamionić je otišao pod most. Od toga dijela se dalje ne sjeća, jer je bio u nesvijesti. U ovoj prometnoj nezgodi zadobio je ozljede glave, bedra i puknula su mu 4 rebra te je bio zbog toga na liječenju u bolnici u Bjelovaru 3 dana, nakon čega su ga otpustili kući radi mirovanja, a slijedeća 3 mjeseca nije mogao ustati sam, već mu je pomagala supruga i pri odlasku na wc i pri hranjenju. Zbog zadobivenih ozljeda 3, 4 ili 5 puta je išao na kontrole u Bjelovar. Jednom je išao u Bjelovar zbog vađenja stakla iz glave. Bojao se kako će liječenje završiti s obzirom da mu je bila glava ozlijeđena. I sada trpi posljedice ozljeđivanja, jer ga svakodnevno boli kičma i ne može otići na posao bez da popije tablete protiv bolova. Prije ove nezgode nije imao nikakvih zdravstvenih problema.

21. Svjedok BN, saslušan na licu mjesta, iskazao je kako se ne sjeća datuma, ali da je to bilo prije 4 godine, upravljao je automobilom Passat, u smjeru Garešnice prema Kutini u selu [adresa], kretao se desnim trakom. Ispred njega u istom smjeru kretalo se vozilo kombi čiji je jedan dio bio otvoren, a drugi zatvoren, imao je tovarni sanduk, a iza njega se kretalo vozilo i to neki kombi. Na licu mjesta pokazao je mjesto gdje je počeo usporavati, mjesto gdje je vidio upaljeni lijevi pokazivač pravca vozila tužitelja crvene boje, a koje se kretalo ispred ovog kamiončića tj. kombija sa tovarnim sandukom. Vozilo tužitelja se nalazilo u skretanju prema lijevo i prednjim dijelom je prelazilo središnju liniju za oko 1m u trenutku kada je njegovo vozilo prestizalo kamion "Mlinara". Imao je namjeru prestići i kombi vozilo tužitelja koji su se kretali ispred njega, no kada je izašao na lijevu kolovoznu traku gledajući u njegovu pravcu kretanja vidio je da je na vozilu tužitelja bio uključen lijevi pokazivač smjera pa je odustao od pretjecanja i počeo usporavati brzinu kretanja svoga vozila.

22. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Ivana Pekere od 01. ožujka 2024. proizlazi da je do nesreće došlo u [adresa] ispred ulaza k.br. 19 i da se neposredno prije nesreće tužitelj kretao kroz [adresa] od pravca Garešnice u pravcu Kutine i vršio skretanje u lijevo na ulazni most k.br. 19. Osiguranik tužene se kretao u istom pravcu i vršio je prestizanje tužitelja i vozila koja su se kretala iza tužitelja. Gledano od mjesta sudara u pravcu Garešnice kolnik je ravan i pregledan u dužini preko 150 m. Gledano uzdužno na kolnik do udara vozila osiguranik tužene u vozilo tužitelja je došlo u položaju prednjeg desnog kotača vozila os. tužene na početku pronađenog traga kočenja, odnosno na udaljenosti 23,4 m od položaja vozila u mirovanju. Gledano poprečno na kolnik do sudara je došlo na lijevoj polovini kolnika gledano za pravac kretanja tužitelja sa centrom udara na udaljenosti 1,0 m u lijevo od središnje crte kolnika. Tužitelj se tijekom skretanja u lijevo i u trenutku sudara kretao brzinom 14 km/h. U trenutku sudara vozilo osiguranika tužene se kretalo brzinom 68 km/h, a u trenutku vozačeva reagiranja kočenjem brzina vozila je iznosila 73 km/h. Temeljem izračunatih međusobnih položaja vozila prije sudara, a obzirom na položaj vozila u sudaru i sam trenutak sudara, proizlazi da nije moguć jednoznačan odgovor da li za vrijeme dok se tužitelj u skretanju kreće po desnoj polovini kolnika, neposredno prije prelaska na lijevu polovinu kolnika u vanjskom ogledalu može pravovremeno vidjeti osiguranik tužene na lijevoj polovini kolnika u prestizanju te odustajanjem od skretanja istoga propustiti. U samom trenutku prelaska tužitelja sa desne na lijevu polovinu kolnika ( prelazak središnje crte ), tužitelj je gledano obzirom na prednji kraj vozila od ravnine kretanja desne strane vozila osiguranik tužene udaljen prostorno 0,6 m. Put od 0,6 m tužitelj prolazi u vremenu od 0,2 s što je manje od vremena reakcije, tužitelj ne može učiniti ništa kako bi izbjegao sudar. Štetu nastalu na vozilu tužitelja prilikom štetnog događaja gledano temeljem stanja u spisu nije moguće odrediti.

23. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina, prim.dr.med. od 21. siječnja 2025. proizlazi kako je u štetnom događaju od 13/03/19 godine tužitelj zadobio višestruke tjelesne ozljede. Vještak smatra da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanih kako u tužbi, tako i anamnestičkim iskazom tužitelja, zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužitelj je u cijelosti provodio upute liječnika. Iz dostupne medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu u predmetnom štetnom događaju. Nakon provedenog adekvatnog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon serijskog prijeloma rebara na lijevom prsištu i to bez restriktivnih smetnji respiracije. Ozljeda LS kralješnice nije ostavila trajne posljedice. Navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužitelja u opsegu od 5%. Liječenje tužitelja završeno s nalazom kirurga od 10/05/19 godine.

U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 1-2 dana ukupno, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 45 dana ukupno.

Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 3 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 60 dana ukupno.

Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja.

Tuđa pomoć tijekom liječenja tužitelju bila je potrebna u slijedećim periodima: 30 dana u opsegu od 1 sata dnevno; dok je u daljnjem tijeku tuđa pomoć tužitelju bila potrebna u trajanju od 8 tjedana, a u opsegu od 2x2 sata tjedno za obavljanje težih poslova.

Kod tužitelja je zaostalo naruženje u lakom stupnju.

24. Vještak Miškulin je u svom dopunskom očitovanju od 12. listopada 2025. naveo kako činjenica da tužitelj nije bio vezan sigurnosnim pojasom nije od utjecaja na trajne posljedice u ovom slučaju.

25. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometno tehničkog vještaka Ivana Pekere, dipl.ing., kao i medicinskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina, prim.dr.med, budući su dani stručno i argumentirano te su u skladu sa pravilima znanosti i vještine.

26. Odredbom čl. 221a ZPP propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza u smislu čl. 8 ZPP ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

27. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave i dokumentaciju koja prileži spisu, budući njihova vjerodostojnost nije dovedena u pitanje.

28. Sud je prihvatio iskaz svjedoka HN, BN te tužitelja čiji su iskazi bili uvjerljivi, životni i međusobno su se nadopunjavali, a i u suglasju sa nalazom i mišljenjem prometnog vještaka. Nije prihvaćen iskaz EN, jer je njegov iskaz suprotan iskazima tužitelja i svjedoka HN i BN kojima je sud poklonio vjeru.

29. Stranke nisu imale primjedbi na nalaze i mišljenja vještaka.

30. Shodno svemu navedenom, sud je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila 13. ožujka 2019. oko 7,56 sati u mjestu [adresa], a do nezgode je došlo na način da se tužitelj svojim osobnim automobilom reg. [registarska oznaka] kretao desnom prometnom trakom od pravca Garešnice u pravcu Kutine te je upalio lijevi pokazivač smjera i nakon izvršene provjere započeo radnju skretanja u lijevo u dvorište obiteljske kuće obitelji V. Tom prilikom je EN teretnim vozilom reg. [registarska oznaka], vlasništvo Unicredit leasing Croatia d.o.o., započeo radnju pretjecanja kolone vozila lijevom prometnom trakom, prestigavši prvo vozilo HN, a nakon toga pokušavši prestići vozilo tužitelja, usprkos toga što je vidio ili morao vidjeti upaljen lijevi pokazivač pravca na vozilu tužitelja pa je prednjim krajem teretnog vozila udario u lijevi kraj osobnog automobila tužitelja, te je na osobnom automobilu tužitelja nastala totalna šteta, dok je tužitelj pretrpio teške tjelesne ozljede.

31. Slijedom navedenog, po mišljenju ovoga suda tužitelj nije pridonio nastanku prometne nezgode, jer je prije skretanja u lijevo pravilno uključio lijevi pokazivač pravca i provjerio prometnu situaciju na kolniku. Do nezgode je došlo postupanjem EN koji se upustio u pretjecanje automobila HN, a nakon toga i pokušao pretječi vozilo tužitelja. Sud smatra da je EN morao vidjeti upaljeni lijevi pokazivač pravca na vozilu tužitelja odmah nakon što je prešao na lijevu kolovoznu traku i mogao je odustati od pretjecanja. Tim više što mu je kao znak upozorenja GN uključio lijevi pokazivač pravca na svojem vozilu koji ga je na tak način pokušao upozoriti da odustane o pretjecanja. Sud zaključuje da je prvo lijevi pokazivač pravca uključio tužitelj pa je po mišljenju ovoga suda EN, osiguranik tuženika, odgovoran za nastalu nezgodu.

32. Činjenica da tužitelj u vrijeme nezgode nije imao položen vozački ispit nije od utjecaja na ovu nezgodu, jer se pravilno kretao svojom kolovoznom trakom i pravilno uključio lijevi pokazivač pravca prije skretanja u lijevo.

33. Člankom 1045 st. 1 ZOO, propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

34. Odredbom čl. 1046. istog Zakona propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i da povreda prava osobnosti predstavlja neimovinsku štetu.

35. Odredbom čl. 19 st. 2 ZOO utvrđeno je da se pod pravima osobnosti u smislu tog zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

36. Odredbom čl. 1085 st. 4 ZOO propisano je da će se oštećeniku dosuditi naknada imovinske štete u novcu ako on to zahtijeva, a okolnosti slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

37. Člankom 1089. st. 1 i 2. ZOO propisano je da oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi

38. Odredbom čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, nezavisno od naknade imovinske štete dosuditi pravičnu novčanu naknadu, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade vodit će računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha te cilju kojem služi ta naknada. Člankom 1063. Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO-a), propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću se smatra da potječe od te stvari odnosno djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Isto tako, čl. 1064. istoga Zakona propisano je da za štetu od opasne stari odgovara njezin vlasnik a za štetu od opasne djelatnosti odgovora osoba koja se njome bavi.

Kako se automobil smatra opasnom stvari, to onda u smislu citiranih odredbi ZOO-a, za štetu koja je nastala od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a s obzirom da je osobni automobil koji je bio sudionik prometne nezgode bio osiguran kod tuženika, onda tuženik kao osiguratelj odgovara za nastalu štetu.

39. Visinu štete sud je utvrdio na temelju nalaza i mišljenja medicinskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina kao i iskaza tužitelja te uvidom u medicinsku dokumentaciju.

Iz dopunjenog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da ako tužitelj i nije bio vezan sigurnosnim pojasom da to nije od utjecaja na trajne posljedice, a kako ovaj sud prihvaća iskaz tužitelja da je bio vezan sigurnosnim pojasom, pa po mišljenju ovoga suda tužitelj nije pridonio nastanku štete.

Cijeneći izvedene dokaze, a naročito nalaz i mišljenje medicinskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina , a čiji nalaz i mišljenje je sud prihvatio, budući da je vještak dao svoj nalaz prema pravilima struke objektivno i nepristrano, sud nalazi da okolnosti slučaja, kao i težina povrede opravdavaju dosuđenje novčane naknade tužitelju zbog povrede prava osobnosti.

40. Naime, tužitelj potražuje po osnovu povrede prava osobnosti, prava na tjelesno zdravlje, iznos od 4.039,88 eura.

41. U štetnom događaju tužitelj je doživio primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku postojao je sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 1-2 dana ukupno, srednjeg intenziteta u trajanju od 7 dana ukupno i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 45 dana ukupno.

Sukladno nalazu vještaka sud nalazi da je zahtjev tužitelja po tom kriteriju osnovan za iznos od 900 eura.

42. Tužitelj je trpio jake bolove u trajanju od 3 dana ukupno, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 60 dana ukupno.

Bolovi i strah izraženi su u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja.

43. Stoga, cijeneći dužinu i intenzitet trajanja fizičkih bolova kao i popratne tegobe koje je tužitelj imao, kontrole kod liječnika, sud nalazi da je tužitelju po tom kriteriju primjeren iznos od 1.707,00 eura.

44. Dakle, sud nalazi da s obzirom na težinu povrede tužitelju pripada pravična novčana naknada po osnovi neimovinske štete u iznosu od 2.607 eura koliko je i dosuđeno i to sa zakonskom zateznom kamatom od 27. svibnja 2019. godine kao dana podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora, sukladno odredbi članka 1103. Zakona o obveznim odnosima, a kako tužitelj potražuje po tom osnovu iznos od 4.039,88 eura sud je odbio tužitelja sa dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenoga iznosa 2.607.00 eura i to za iznos od 1.432,88 eura, kao neosnovan.

45. Tužitelj potražuje iznos od 248,00 eura na ime tuđe pomoći i njege. Iz nalaza vještaka proizlazi da je tuđa pomoć tijekom liječenja tužitelju bila potrebna u periodima i to: 30 dana u opsegu od 1 sata dnevno; dok je u daljnjem tijeku tuđa pomoć tužitelju bila potrebna u trajanju od 8 tjedana, a u opsegu od 2x2 sata tjedno za obavljanje težih poslova.

46. Dakle, cijeneći nalaz i mišljenje medicinskog vještaka kao i iskaz tužitelja, sud utvrđuje da je tužitelju bilo potrebno ukupno 62 sati za tuđu pomoć nemedicinskog osoblja, a imajući u vidu da je uobičajeno da se za takove vidove njege pružene od strane nemedicinskog osoblja plaća naknada 4,00€ po satu, to je onda sud po slobodnoj ocjeni uz primjenu članka 223. ZPP-a utvrdio da je primjerena naknada tužitelju za tuđu pomoć i njegu 248 eura.

47. Tužitelj je paušalno potraživao za troškove liječenja iznos od 200 eura. Imajući u vidu nalaz i mišljenje medicinskog vještaka kao i iskaz tužitelja, težinu i vrstu nastalih ozlijeda, potrebne lijekove i odlaske liječniku, to onda sud po slobodnoj ocjeni uz primjenu članka 223. ZPP-a smatra da tužitelju s tog naslova pripada iznos od 200 eura.

48. Stoga je sud naložio tuženiku da tužitelju nadoknadi iznos od 448 eura i to sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana presuđenja tj. od 5. ožujka 2026.. godine pa do isplate, imajući u vidu da se radi o imovinskoj - nenovčanoj šteti čija visina se određuje prema cijenama u vrijeme donošenja presude, a s obzirom da je sud po slobodnoj ocjeni utvrdio cijenu tuđe pomoći i njege te troškove liječenja u paušalu u vrijeme donošenja prvostupanjske presude, to je onda i sukladno odredbi članku 1089. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima presuđeno da zatezna kamata teče od dana presuđenja, pa je onda i odbio zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate za tuđu pomoć i njegu i troškove liječenja od dana podnošenja tužbe odnosno od 3.ožujka 2022. do 4. ožujka 2026. godine.

49. Stoga, sud nalazi da je osnovan zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 2.607 eura što se odnosi na neimovinsku štetu te iznosa od 448,00 eura što se odnosi na imovinsku štetu, pa je onda i naložio tuženiku da isplati tužitelju iznose navedene u izreci pod točkom I. presude, dok je odbio zahtjev tužitelja koji se odnosi na neimovinsku štetu za iznos od 1.432,88 eura kao i zahtjev tužitelja koji se odnosi na imovinsku štetu u iznosu od 398,17 eura te na zahtjev za isplatom zakonske zatezne kamate koja se obračunava na imovinsku štetu, a koja teče od dana podnošenja tužbe odnosno od 3.ožujka 2022. do 4. ožujka 2026. godine.

50. Odbijen je tužbeni zahtjev za vrijednost vozila tužitelja u iznosu od 398,17 eura , jer tijekom postupka tužitelj nije dokazao niti predložio dokaze za utvrđivanje visine nastale štete. Kako visinu štete nije bilo moguće utvrditi taj dio tužbenog zahtjeva sa pripadajućim kamatama je odbijen, kao u izreci.

51. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 2. u vezi čl. 155 ZPP.

Tužitelj je potraživao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 3.255,88 eura uvećano za zatezne kamate od presuđenja do isplate, koji mu je sud u cijelosti priznao kao nužan i opravdan, a sastoji se od: troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 7 toč. 1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa), trošak sastava zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 32 Tarife, trošak sastava prigovora od 03. srpnja 2019. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 28. Tarife, trošak zastupanja na raspravi dana 26. svibnja 2022., 05. listopada 2022., 23. siječnja 2023., 04. travnja 2023., 29. lipnja 2023., 30. studenog 2023., 06. studenog 2024. i 22. siječnja 2026. svako u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sastav obrazloženog podneska od 17. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, sve uvećano za pripadajući PDV, sukladno Tbr. 46. Tarife, kao i troška predujma za vještačenje u iznosu od 140,18 eura, trošak pristupa na ročište svjedoka DN u iznosu od 100,00 eura te sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 15,70 eura sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18, 51/23).

S obzirom na uspjeh tužitelja u sporu u omjeru od 63%, kada se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika (63%-37%) tužitelju pripada pravo na naknadu troškova postupka od 26%, što čini iznos od 810,03 eura, izuzev trošak vještačenja koji mu sud priznaje u cijelosti budući je isto bilo neophodno za ishod ovog postupka, dakle pripada mu pravo na iznos troškova od ukupno 950,11 eura.

52. Svi parnični troškovi priznati strankama bili su u smislu čl. 155 st. 1 ZPP potrebni za vođenje ove parnice, a odmjereni su u granicama postavljenih određenih zahtjeva stranaka za naknadom parničnih troškova, te u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakona o sudskim pristojbama te u skladu sa vrijednošću predmeta spora važećoj u vrijeme poduzimanja svake pojedine parnične radnje.

53. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Čazmi, 5. ožujka 2026.

Sutkinja:

Alma Horvatinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi pisano u tri istovjetna primjerka nadležnom Županijskom sudu, putem ovog suda.

Naredba:

I Presuda nepravomoćna

II. DNA -punomoćniku tužitelja,

-punomoćniku tuženika

U Čazmi, 5.3.2026.