REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU

Kž-365/2025-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Ivića kao predsjednika vijeća, Dijane Jakoliš i Nives Nikolac kao članova vijeća, uz sudjelovanje Anite Belak kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog CM, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne Novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21, 114/22 , 114/23 i 36/24 dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku br. K- 299/2023-43 od 21. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Osijeku broj K-299/2023-43 od 21. ožujka 2025., na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne Novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/11- odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24, dalje u tekstu: ZKP/08) stavljen je izvan snage kazneni nalog broj K-299/2023 od 31. svibnja 2023..

1.1. Na temelju članka 453. točke 3. ZKP/08 optuženi CM oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa, izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavku 2. u vezi stavka 1. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

1.2. Na temelju članka 149. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točka 1. do 5. ZKP/08 određeno je da troškovi kaznenog postupka, te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada njegovog branitelja Zlatka Badžaka, odvjetnika iz Zagreba, padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati drugom sucu pojedincu prvostupanjskog suda na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju članka 474. stavka 1. ZKP/08 spis je, po službenoj dužnosti, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku.

5. Žalba državnog odvjetnika je osnovna.

6. Uvodno je za navesti da je povodom podnesene žalbe ovaj drugostupanjski sud u skladu s obvezom iz članka 476. stavak 1. ZKP/08 ispitao pobijanu presudu i utvrdio da nije počinjena niti jedna od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti i da na štetu optuženika nije povrijeđen kazneni zakon.

7. Međutim, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je prvostupanjski sud, barem za sada, pogrešno utvrdio činjenično stanje, a rezultat čega je pogrešan zaključak suda da nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo koje mu se predmetnom optužnicom stavlja na teret. Obrazlažući žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s pravom žalitelj ističe da okolnost što se oštećeni svojim vozilom kretao brzinom većom od tada propisane za taj dio prometnice (30 km/h) ne može biti od utjecaja za oslobođenje optuženika od kaznene odgovornosti.

7.1. Naime, optuženom je na teret stavljeno da je upravljajući svojim automobilom povrijedio blanketnu odredbu članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22., dalje u tekstu ZSPC) kojom odredbom je propisano da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Nadalje, iz obrane optuženika proizlazi da je došavši do raskrižja s kolnikom ceste koja je označena kao cesta s prednošću prolaska s lijeve strane u daljini uočio svijetla automobila, no da je procijenio da ima dovoljno vremena da se može uključiti na glavnu cestu. Povrh toga, iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke Dražena Jeđuda od 21. rujna 2024. proizlazi da obzirom na dobru preglednost u široj zoni mjesta događaja i vožnju s uključenim svijetlima optuženik je mogao, prije poduzimanja radnje uključivanja u promet, uočiti vozilo oštećenika koje se nalazilo na udaljenosti od oko 113,7 m, te da se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način. Ujedno, iz gore navedenog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi i da bi optuženik, propuštanjem automobila oštećenika, mogao izbjeći prometnu nesreću. Stoga se i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da je optuženik upravljajući osobnim automobilom prekršio gore citiranu zakonsku odredbu ZSPC-a.

7.2. Suviše navedenog, u prilog prednje iznesenog, na što državni odvjetnik s pravom ukazuje, upućuje i odreda članka 43. ZSPC-a, čijim stavkom 1. je propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, dok je stavkom 2. navedene odredbe propisano da se vozač, prije poduzimanja radnje iz stavka 1. dužan uvjeriti da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Stoga, iako u danim okolnostima svakako postoji znatan doprinos oštećenika nastanku prometne nesreće, obzirom da je isti upravljao osobnim automobilom brzinom većom od dozvoljene, a što je okolnost koju u svojoj žalbi ističe i državni odvjetnik, ove njegove radnje ni u kom slučaju ne ekskulpiraju krivnju optuženika za terećeno kazneno djelo. Naime, optuženik je kao prosječno oprezan vozač bio dužan voditi računa o objektivnoj mogućnosti kretanja oštećenikovog automobila. Pri tome, za istaknuti je, da iz dopune nalaza i mišljenja vještaka Dražena Jeđuda od 9. veljače 2025., kao i njegovog kazivanja na raspravi 21. ožujka 2025., proizlazi se prometna nesreća zbila u vrijeme kada je uočavanje neosvijetljenih objekata otežano ali da vozilo s uključenim svijetlima predstavlja osvijetljeni objekt na kolniku i da je u tom smislu uočavanje vozila oštećenika bilo moguće, ali je bilo otežano procjenjivanje uzdužnog razmaka između vozila. Upravo opisana prometna situacija je od optuženika zahtijevala pojačanu pozornost i dodatnu provjeru prometne situacije.

7.3. Kraj takvog stanja stvari, osnovano državni odvjetnik u svojoj žalbi dovodi u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da nije dokazano da je optuženikova radnja uključivanja sa sporedne na glavnu cestu isključivi uzrok nastanka ove prometne nesreće. Na ovom mjestu svakako valja napomenuti, a obzirom na zaključak prvostupanjskog suda da oštećenik koji je upravljao vozilom trostruko brže od dozvoljenog predstavlja nepredvidljivu situaciju koju nijedan vozač nije bio dužan predvidjeti, da se upravo stoga optuženik tereti za nehajno postupanje, pri čemu je značajan oštećenikov doprinos svakako okolnost koju valja imati na umu kao olakotnu, za slučaj donošenja osuđujuće presude.

8. Zbog svega prethodno navedenog, za sada se ukazuje pogrešnim stajalište prvostupanjskog suda kako nije nedvojbeno dokazano da je optuženik bio svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela koje mu se predmetnom optužnicom stavlja na teret, ali da je lakomisleno smatrao da se to ipak neće dogoditi ili da će prometnu nesreću moći spriječiti, odnosno da je optuženik nehajno postupao u prometu uslijed čega je došlo do prometne nesreće u kojoj je oštećenik zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Prema tome, žalbenim navodima državnog odvjetnika s uspjehom je dovedena u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u pobijanoj presudi, te se isto za sada ukazuje pogrešno utvrđenim.

9. Sud prvog stupnja u ponovljenom postupku će ponovno izvesti sve već provedene dokaze potrebne za utvrđivanja odlučnih činjenica, ako se ukaže potreba i druge dokaze radi ispravnog utvrđenja činjeničnog stanja, pri tome vodeći računa o raz lozima iz ovog rješenja, posebice će iskaze optuženika i oštećenika dovesti u vezu sa nalazom i mišljenjem prometnog vještaka, te sa svim okolnostima terećenog kaznenog djela, nakon čega će biti u mogućnosti donijeti novu, na zakonu utemeljenu odluku, koju će obrazložiti sukladno odredbi iz čl. 459. ZKP/08.

10. S obzirom na izloženo, a kako ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede na koje ovaj žalbeni sud, u smislu članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP valjalo je prihvaćanjem žalbe državnog odvjetnika riješiti kao u izreci ovog rješenja, time da je primjenom odredbe članka 484. stavak 1. ZKP odlučeno da se nova rasprava pred prvostupanjskim sudom održi pred drugim sucem pojedincem.

U Šibeniku, 5. ožujka 2026.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Branko Ivić