Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-861/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Almi Mehmedović, u izvanparničnom postupku predlagateljice AK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Damir Ratković, odvjetnik u Osijeku, protiv I- protustranke LK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II- protustranke KK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-protustranke AKĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, 5. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1967. i sada pokojnog DK, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1968., koja je trajala od lipnja 2020., pa sve do njegove smrti dana 21. listopada 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu navela da je živjela prvo u braku, a potom u izvanbračnoj zajednici s pokojnim DK od 1992. pa sve do njegove smrti 2025. Brak su sklopili 1992., a u braku su imali troje zajedničke djece, te je brak razveden 2020., a par mjeseci nakon razvoda braka su ponovno počeli živjeti zajedno i sve do smrti DK živjeli su zajedno. Zajedno su sudjelovali u svakodnevnim aktivnostima i važnim odlukama, razmjenjivali su imovinu i financijska sredstva , a u zajedničkom izvanbračnom odnosu skrbili su i o zajedničkoj unučadi na temelju odluke Općinskog suda u Vukovaru broj R1 Ob-205/2024-8 od 10. lipnja 2024. Kako je DK imao mirovinu on je financirao izvanbračnu zajednicu, a nakon njegove smrti predlagateljica ima pravni interes utvrđivanja izvanbračne zajednice radi ostvarenja prava na mirovinu.
2. I-protustranka TK, II-protustranka KK i III-protustranka AKĐ nisu sporili da su njihovi roditelji AK i DK bili u izvanbračnoj zajednici od 2020., pa do njegove smrti 21. listopada 2025.
3. Predlagateljica je nakon podnošenja prijedloga u ovom predmetu 23. prosinca 2025. podnijela isti prijedlog radi iste pravne stvari s istim protustrankama, pa je predmet R1 Ob-1015/2025 spojen na ovaj predmet radi provođenja jednog postupka i donošenja jedne odluke.
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Uvjerenje o prebivalištu MUP-a za predlagateljicu (stranica 2 spisa), Smrtni list za pok. DK (stranica 3 spisa), Potvrde o prijavi boravišta za predlagateljicu i pok. DK (stranica 4-5 spisa), Rješenje Općinskog suda u Vukovaru R1 Ob-205/2024-8 od 10. lipnja 2024. (stranica 6-8 spisa), punomoć i suglasnost (stranica 9 spisa), Izvatke iz Matice rođenih za predlagateljicu i pok. DK (stranica 47-49 spisa), te su saslušani svjedoci BK (stranica 42 spisa) i VK (stranica 42 -43 spisa), predlagateljica i protustranke (stranica 43-44 spisa), te je izvršen uvid u dokumentaciju u spisu R1 Ob-1015/2025.
5. Iz dokaznog postupka slijedi kako je DK preminuo **.**.2025. te da je jednom za života zasnivao brak s predlagateljicom i to 25. srpnja 1992., koji brak je razveden 1. travnja 2020., nakon čega sada pok. DK nije sklapao brak. Predlagateljica je jednom zasnivala brak i to s pokojnim DK. Predlagateljica od 2021. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a i pok. DK je od 24. srpnja 2024. imao prijavljeno boravište na istoj adresi.
6. Iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Marijana Mendeša iz [adresa] broj O- 1378/2025 (nalazi se u spisu R1 Ob-1015/2025) utvrđeno je da je nasljednicom iza pok. DK proglašena predlagateljica AK, kao izvanbračna supruga ostavitelja.
7. Iz rješenja Općinskog suda u Vukovaru broj R1 Ob-205/2024-8 od 10. lipnja 2024., utvrđeno je da su na temelju suglasnosti predlagateljici i DK AK privremeno povjereni na odgoj i čuvanje mlt. NK i mlt. ČK, djeca njihovog sina KK, a djeca su bila smještena u kućanstvo predlagateljice i DK na adresi [adresa] u [adresa].
8. Iz iskaza predlagateljice utvrđeno je da su se ona i pok. DK par mjeseci nakon razvoda pomirili i nastavili živjeti zajedno, najprije u Vinkovcima, onda u [adresa] i na kraju u Osijeku kada su skrbili o unučadi. Cijelo to vrijeme su bili u emotivnoj i financijskoj zajednici, ona nije radila, a DK je imao mirovinu, te je financirao njihov zajednički život. Zajedno su živjeli sve do njegove smrti koja se dogodila "preko noći".
9. I-protustranka TK, sin predlagateljice i pokojnog DK, izjavio je da su njegovi roditelji bili u braku, te su se rastali, a par mjeseci nakon razvoda su ponovno počeli živjeti zajedno u Vinkovcima, pa su kupili vikendicu u [adresa] i nakon toga su preselili u Osijek. Najčešće bi se viđali kad bi roditelji dolazili u [adresa] jer on nije dolazio u Osijek. Dok su živjeli u [adresa] , ne zna kako je financijski funkcionirala zajednica, ali zna da su ranije imali zajedničko domaćinstvo u koje su jednako doprinosili, a otac je sve do svoje smrti živio s majkom.
10. II-protustranka KK, sin predlagateljice i pokojnog DK, izjavio je kako su se roditelji razveli 2020. i par mjeseci nakon toga počeli živjeti zajedno u Vinkovcima, a nakon toga i u Osijeku. On je upoznat s njihovim odnosima unutar kućanstva budući da su stjecajem okolnosti njegova djeca boravila kod predlagate ljice i pok. DK, pa ih je i on češće posjećivao, a roditelji su tada živjeli u financijskoj i obiteljskoj zajednici u kojoj su tada skrbili i o njegovoj djeci. Živjeli su sve do očeve smrti zajedno u kućanstvu, a zajedno su i boravili na različitim adresama.
11. III-protustranka AKĐ, kći predlagate ljice i pokojnog DK, iskazala je da su njezini roditelji nakon razvoda, negdje u lipnju 2020. ponovno počeli živjeti zajedno i pomirili su se i tako su živjeli sve do očeve smrti u obiteljskoj i financijskoj zajednici, a sve to zna jer ih je posjećivala i u [adresa] i u [adresa], te su joj pomagali oko njezine djece i svo to vrijeme su bili zajedno kao obitelj.
12. Svjedokinja BK, sestra pok. DK, izjavila je da je upućena u odnose svog brata i predlagateljice koji su bili u braku od 1992. do 2020. kada su se razveli i živjeli odvojeno par mjeseci, svjedokinja misli 3-4 mjeseca, nakon čega su počeli ponovno živjeti zajedno u Vinkovcima, a kasnije su kupili kuću u [adresa]. Nakon toga su kupili stan u [adresa], pa su onda malo bili u Osijeku, malo u [adresa] i cijelo to vrijeme su na svim adresama boravili zajedno. Svjedokinja je posjećivala predlagateljicu i brata, te je izjavila da su i nakon razvoda funkcionirali kao da su u bračnoj zajednici.
13. Svjedokinja VK je iskazala da predlagateljicu i pok. DK poznaje od kada su doselili u zgradu u [adresa] gdje ona živi, a misli da je to bilo negdje 2021., te su se tada počeli družiti i posjećivati. Prema njezinim saznanjima, cijelo vrijeme do smrti DK, kada su se posjećivali, predlagateljica i DK su odavali dojam zajednice kao i svih drugih bračnih drugova.
14. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, I-III protustranke i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog DK trajala neprekidno od lipnja 2020., pa sve do njegove smrti dana 21. listopada 2025., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Predlagateljica je imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a na istoj adresi je DK imao prijavljeno boravište. Na toj adresi su zajednički skrbili o svojim unucima na temelju odluke Općinskog suda u Vukovaru, živjeli su od Željkove mirovine, budući da predlagateljica nije radila, a zajedno su boravili i u [adresa] u kući koju su kupili za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Nadalje, rješenjem o nasljeđivanju broj O- 1378/2025 od 3. prosinca 2025. predlagateljica je proglašena nasljednicom iza pok. DK kao njegova izvanbračna supruga. Na ovaj način je nedvojbeno utvrđeno da su predlagateljica i pok. DK sve do njegove smrti bili u životnoj i financijskoj zajednici.
15. Sukladno čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 96/2025.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon („Narodne novine‟ broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. - u daljnjem tekstu: ObZ) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
16. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. DK radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je odlučiti kao u izreci.
Osijek, 5. ožujka 2026.
SUTKINJA
Alma Mehmedović
Uputa o pravnom lijeku:
Stranke su se odrekle prava na žalbu, te je rješenje pravomoćno 5. ožujka 2026.
Dostaviti:
1. Punomoćniku predlagateljice
2. I-III-protustranci
