REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-814/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu tužitelja ČH, vlasnika obrta za prijevoz i usluge '' [obrt]', OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličevići Šupuković d.o.o. protiv tuženika HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, zastupan po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 20. siječnja 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja EH te punomoćnice tuženika Sandre Pleša, odvjetnice, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 5. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6 isplatiti tužitelju ČH, vlasniku obrta za prijevoz i usluge '' [obrt]', OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] iznos od 602,91 eura sa zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 539,04 eura sa zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2022. do isplate kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku HOK-OSIGURANJE d.d., OIB 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6 naknaditi ČH, vlasniku obrta za prijevoz i usluge '' [obrt]', OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 1.090,54 eura sa zateznom kamatom tekućom od 5. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troška postupka odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj ČH, vlasnik obrta za prijevoz i usluge '' [obrt]' (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi navodi da je da je 27. ožujka 2019. vozilo tužitelja kojim obavlja djelatnost autotaxi prijevoza oštećeno u prometnoj nesreći za koju je odgovoran osiguranik tuženika. Predmet za naknadu štete na vozilu tužitelja zaprimljen je i rješavan kod tuženika. Vozilo tužitelja je u prometnoj nezgodi zadobilo veća oštećenja zbog čega nije bilo u voznom stanju te zbog toga nije bio u mogućnosti obavljati prijevozničku djelatnost dok vozilo nije popravljeno. Prosječni mjesečni prihodi tužitelja prije štetnog događaja iznosili su 8.196,75 kn uzimajući u obzir prihode 6 mjeseci prije štetnog događaja, slijedom čega tužitelj na ime izgubljene zarade potražuje razliku između prosječnog mjesečnog prihoda kojeg bi ostvario za vrijeme dok nije mogao obavljati djelatnost jer vozilo nije bilo u voznom stanju. Obratio se 8. veljače 2022. tuženiku s odštetnim zahtjevom koji mu je isplatio iznos od 3.000,00 kn na ime izgubljene zarade. Isti smatra pravičnom naknadom na ime izgubljene zarade za ožujak 2019. godine iznos od 3.763,75 kn, a za travanj iste godine iznos od 7.840,25 kn odnosno ukupni 11.604,00 kn. Kako mu je tuženik isplatio nesporni dio, to potražuje naknadu štete umanjenu za nesporno isplaćeni iznos u iznosu od 8.604,00 kn sa zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2022. do isplate te traži naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. Tuženik HOK-OSIGURANJE d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju kao i nastanak štetnog događaja te ističe da je prije podnošenja tužbe isplatio tužitelju iznos od 3.000,00 kn s osnova štete u vidu izgubljene zarade koja je tužitelju nastala zbog nemogućnosti korištenja vozila uslijed prometne nezgode slijedom čega osporava osnovanost i visinu štete preko isplaćenog iznosa. Osporava da bi tužitelj za ožujak 2019. nakon štetnog događaja za četiri dana ostvario zaradu u iznosu od 3.763,75 kn. navodi da tužitelj nije dostavio relevantnu dokumentaciju temeljem koje bi financijski vještak bio u mogućnosti utvrditi visinu izgubljene zarade, a kako je riječ o sporu male vrijednosti, tužitelj nema mogućnosti predlaganja daljnjih dokaza. Osporava i tijek zatezne kamate jer je tuženik postupio u skladu s čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i isplatio nesporni iznos štete. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko isplaćenog iznosa te traži naknadu parničnog troška sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Podneskom od 9. rujna 2024. nakon provedenog vještačenja tužitelj konačno potražuje iznos od 1.001,08 eura na ime izgubljene zarade te s obzirom na to da je tuženik djelomično ispunio zahtjev i isplatio tužitelju iznos od 3.000,00 kn/398,17 eura, potražuje naknadu umanjenu za navedeni iznos od 602,91 eura sa zateznom kamatom tekućom od

9. veljače 2022. do isplate.

4. Podneskom od 20. rujna 2024. tuženik se protivio djelomičnom povlačenju tužbe.

5. Kako je tužitelj podneskom od 9. rujna 2024. djelomično povukao tužbu, to je za isto potreban pristanak tuženika u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a. Tuženik se u podnesku od 20. rujna 2024. pravovremeno protivio djelomičnom povlačenju tužbe (isti je podnesak tužitelja od 9. rujna 2024. primio 18. rujna 2024.) pa se postupak u odnosu na povučenu tužbu nastavlja kao da nije bilo povlačenja zbog čega sud treba donijeti odluku o tužbenom zahtjevu koji je bio postavljen do smanjenja tužbenog zahtjeva te takav zahtjev kao konačan uzeti u obzir prilikom utvrđivanja uspjeha u sporu i odlučivanja o troškovima postupka (tako i VSRH u Rev-1367/2024-2 od 12. studenoga 2024.). Stoga je odlučivano o zahtjevu tužitelja kako je zatražen u tužbi u iznosu od 1.141,95 eura sa zateznom kamatom tekućom od 9. veljače 2022. do isplate.

6. U dokaznom postupku sud je pročitao potvrdu Udruženja autotaxi prijevoznika Grada Zagreba (list 4 spisa), elektroničku poruku (list 6 spisa), račun za vozilo 102/62/1 (list 7 spisa), potvrdu Policijske uprave zagrebačke, II. postaja prometne policije Zagreb (list 8- 9 spisa), pregled ukupnih totala (list 10-19 spisa), presliku prometne dozvole (list 20-21 spisa), utemeljeni odgovor (list 22-23 spisa), zbrojni nalog za prijenos (list 30 spisa), pregled ukupnih totala (list 44-45 spisa), dopis Porezne uprave te izvješća o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti za 2018. i 2019. godinu (list 50-53 spisa), provedeno je financijsko vještačenje po Ručević vještačenja d.o.o. te je pročitan nalaz i mišljenje (list 67-69 spisa) te je saslušan vještak Zrinko Ručević (list 85-86 spisa). Odbijen je prijedlog tuženika za provođenjem novog financijskog vještačenja jer za to nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 261. ZPP-a. Dokazi koje je tužitelj dostavio uz podnesak od 23. svibnja 2023. (list 44-45 spisa) te podaci pribavljeni od Porezne uprave-izvješća o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti za 2018. i 2019. godinu uzeti su u obzir jer je utvrđeno da ih tužitelji nije predložio protivno odredbi čl. 461.a st. 9. ZPP-a. To iz razloga jer tužitelj nije mogao znati da će tuženik u odgovoru na tužbu osporiti dostavljenu dokumentaciju tim više što je tuženik prije podnošenja tužbe na temelju takve dokumentacije isplatio tužitelju po zaprimanju odštetnog zahtjeva nesporni iznos štete, no u utemeljenom odgovoru tuženik nije naveo da mu je sporna dokumentacija, već je isto naveo tek u odgovoru na tužbu. Zbog toga navedena dokumentacija, suprotno tvrdnji tuženika nije dostavljena protivno odredbi čl. 461.a st. 9. ZPP-a. Osim toga, čak i kada se ista ne bi uzela u obzir, financijsko vještačenje moglo bi se provesti i temeljem dostavljene dokumentacije uz tužbu, kako je to naveo vještak u usmenom očitovanju.

7. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu daljnjeg iznosa od 1.141,95 eura na ime naknade štete zbog izgubljene zarade nastale u ožujku i travnju 2019. godine zbog oštećenja automobila za koju je odgovoran osiguranik tuženika.

9. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja te odgovornost tuženika. Nije sporno da je tuženik nakon primitka odštetnog zahtjeva isplatio tužitelju iznos od 398,17 eura/3.000,00 kn (preračunato prema fiksnom tečaju konverzije 1 euro=7,53450 kn) smatrajući da je tom isplatom u cijelosti obeštetio tužitelja na ime naknade za izgubljenu zaradu.

10. Stoga je ostalo za utvrditi je li osnovano potraživanje tužitelja u utuženoj visini radi čega je pročitan pregled ukupnih totala po mjesecima, zbrojni nalog za prijenos, izvješća o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti za 2018. i 2019. godinu, provedeno je financijsko vještačenje te je usmeno saslušan vještak.

11. Iz nalaza i mišljenja Ručević vještačenja d.o.o., stalnog sudskog vještaka za knjigovodstvena, računovodstvena i financijska vještačenja, proizlazi da je ukupna razlika između primitaka i pretpostavljenih izdataka tužitelja u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastao štetni događaj (od rujna 2018. do veljače 2019.), iznosila 31.967,31 kn (4.242,79 eura), a prosječna mjesečna razlika u tom razdoblju iznosila je 5.327,89 kn (707,13 eura). U navedenom razdoblju prosječni poslovni primici iznose 8.196,75 kn (1.087,90 eura) mjesečno, a prosječni pretpostavljeni izdaci 2.868,87 kn (380,76 eura) mjesečno. U ožujku 2019. godine pretpostavljeni su varijabilni izdaci u ukupnom iznosu od 1.551,55 kn s obzirom na to da su ostvareni primici u iznosu od ukupno 4.433,00 kn, dakle ostvarena je razlika u iznosu od 2.881,45 kn. U usporedbi s iznosom prosječne mjesečne razlike tužitelja u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastao štetni događaj (od rujna 2018. do veljače 2019.) (5.327,89 kn), proizlazi izgubljena zarada tužitelja u iznosu od 2.446,44 kn (324,70 EUR). Što se pak tiče mjeseca travnja 2019. godine, pretpostavljeni su varijabilni izdaci u ukupnom iznosu od 124,78 kn s obzirom na ostvarene primitke u iznosu od ukupno 356,50 kn, dakle ostvarena je razlika u iznosu od 231,72 kn. U usporedbi s iznosom prosječne mjesečne razlike tužitelja u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastao štetni događaj (od rujna 2018. do veljače 2019.) (5.327,89 kn), proizlazi izgubljena zarada tužitelja u iznosu od 5.096,17 kn (676,38 EUR) Dakle, izgubljena zarada tužitelja tijekom mjeseca ožujka 2019. iznosi 2.446,44 kn (324,70 eura), a tijekom mjeseca travnja 2019. godine 5.096,17 kn (676,38 eura) (u usporedbi s prosječnom mjesečnom zaradom u razdoblju od rujna 2018. do veljače 2019. / šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastao štetni događaj). Tuženik je 15. veljače 2022. isplatio na ime naknade štete iznos od 398,17 eura.

12. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nije imao prigovora, dok je tuženik istome prigovarao.

13. Prilikom usmenog očitovanja vještak Zrinko Ručević naveo je da su doprinosi, imajući u vidu da je tužitelj u predmetnom razdoblju bio obrtnik, plaćeni iz poslovanja kojeg je tužitelj ostvario u toj godini, a isti su iznosom neovisni o ostvarenom dohotku jer se plaćaju prema osnovici koju propisuje porezna uprava, pa se dakle, doprinosi nemaju što oduzimati od izgubljenih zarada kako ih je iskazao. Što se pak tiče poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, prema podacima koji je u spis dostavila porezna uprava, proizlazi kako je poslovanje tužitelja bilo oporezovano kao paušalni dohodak, dakle, neovisno o visini ostvarenog dohotka, u kojem smislu niti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak nisu ovisni o stvarno ostvarenim primicima i izdacima, pa se niti za te iznose ne umanjuje izračun iz danog nalaz i mišljenja. Naveo je da bi nalaz i mišljenje mogao sačiniti samo na temelju dokumentacije priložene uz tužbu jer su uz tužbu priloženi pregledi ostvarenih prometa tužitelja u razdoblju od 6 mjeseci prije nastanka predmetnog štetnog događaja, a koji podaci su u prosječnom iznosu služili kao osnova za izračun pretpostavljene izgubljene zarade tužitelja. Dakle, izračuni u nalazu i mišljenju napravljeni su upravo na temelju te dokumentacije. Preostala dokumentacija koja je navedena u nalazu i mišljenju nije bila potrebna za izračun, već je samo navedena kao dokumentacija koja se nalazi u spisu i koju je pregledao. Na upit kako objašnjava da je pretpostavljena izgubljena zarada tužitelja u ožujku 2019. dvostruko manja od one za travanj 2019., navodi kako isto proizlazi iz činjenice da su u ožujku 2019. ostvareni veći primici nego u travnju 2019. U cijelosti je ostao kod danog nalaza i mišljenja.

14. Nalaz i mišljenje prihvaćen je u cijelosti jer je isti jasan, logičan, sačinjen prema pravilima struke na temelju dostupne dokumentacije. Usmenim očitovanjem vještak je pojasnio utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja i argumentirano odgovorio na sva pitanja te u cijelosti otklonio sve prigovore tuženika zbog čega nisu bili ispunjeni uvjeti za provođenjem novog financijskog vještačenja kako je to predlagao tuženik.

15. Prema odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

16. Prema odredbi čl. 1085. st. 1. ZOO odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego je šteta nastala.

17. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. ZOO oštećenik ima pravo kako na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi.

18. Kako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da prosječna mjesečna razlika u razdoblju od šest mjeseci prije mjeseca u kojem se dogodio štetni događaj (od rujna 2018. do veljače 2019) iznosi 707,13 eura, a izgubljena zarada za ožujak 2019. godine 324,70 eura te za travanj 2019. godine 676,38 eura odnosno ukupno 1.001,08 eura te imajući u vidu da je tuženik prije podnošenja tužbe isplatio tužitelju nesporni iznos od 398,17 eura, to je tuženik dužan naknaditi tužitelju još i iznos od 602,91 eura, sukladno čl. 1089. st. 1. i 3. ZOO dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan. Pritom nije prihvaćena tvrdnja tuženika da je od ovog iznosa bilo potrebno oduzeti iznos plaćenih doprinosa, poreza i prireza jer je tužitelj u predmetnom razdoblju bio obrtnik koji plaća porez u paušalnom iznosu (razvidno iz dostavljenih obrazaca PO-SD). To znači da takav porezni obveznik porez plaća u paušalnom iznosu, dakle neovisno o stvarno ostvarenim primicima i izdacima u tom mjesecu pa stoga nema osnove niti za umanjuje izračuna izgubljene zarada za iznos paušalnog iznosa poreza.

19. Prema odredbi čl. 12. st. 6. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOOP) propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 5. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

20. Stoga je tužitelju na dosuđeni iznos naknade štete, dosuđena i zatezna kamata od 9. veljače 2022., sukladno traženju tužitelja od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, sukladno čl. 12. st. 6. ZOOP. Odluka o visini zatezne kamate temelji se na čl. 29. st. 2. ZOO.

21. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP - a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (1.141,95 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

22. Kod odlučivanja o troškovima parničnog postupka kod parcijalnog uspjeha stranaka u sporu, u situaciji kad su sporni osnov i visina tužbenog zahtjeva, prilikom određivanja troškova postupka potrebno je ocjenjivati (uzimati u obzir) uspjeh stranaka ne samo u pogledu visine prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva, već je potrebno ocjenjivati uspjeh stranaka kako s obzirom na osnovu zahtjeva, tako i s obzirom na visinu prihvaćenog, odnosno odbijenog tužbenog zahtjeva.

23. Dakle, kada je tuženik osporavao osnov i visinu zahtjeva, ako je tužbeni zahtjev makar i djelomično usvojen tada se smatra da je tužitelj glede osnove zahtjeva (X) uspio u omjeru od 100%, a glede visine zahtjeva (Y) omjer uspjeha u sporu uzima se prema konačno postavljenom zahtjevu. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i omjera glede visine dobiva se omjer uspjeha u sporu tužitelja (Z1=X+Y: 2). Na jednak način izračunava se i omjer tuženika u sporu (Z2). Konačan uspjeh stranke u sporu dobiva se razlikom između omjera uspjeha tužitelja u odnosu na omjer uspjeha tuženika (Z1-Z2).

24.Tužitelj je u postupku uspio s osnovom u cijelosti, a s visinom u omjeru od 52,80 % dok tuženik nije uspio s osnovom, a s visinom je uspio u omjeru od 47,20 %. Aritmetičkom sredinom između uspjeha glede osnove i visine, tužitelj je uspio u omjeru od 76,40 % (100 % +52,80), a tuženik u omjeru od 23,60% (0 %+ 47,20 %).

25. Oduzimanjem postotka uspjeha tužitelja i postotka uspjeha tuženika dobije se 52,80 % u kojem postotku je odmjerena naknada troškova postupka tužitelju.

26. Tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku priznat je trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 75 bodova), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. OT-100 bodova), sastav podnesaka od 28.06.2022. i 09.09.2024. (Tbr. 8. toč. 1. OT-75 bodova svako), zastupanje na ročištima 14.03.2023., 01.06.2023. i 20.01.2026. (Tbr. 9. toč. 1. OT- 75 bodova svako), sastav podneska od 23.05.2023. (Tbr. 8. toč. 4. OT-25 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 287,50 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 eura i presudu u iznosu od 39,82 eura, odnosno ukupno 1.497,23 eura što odmjereno u omjeru od 52,80 % iznosi 790,54 eura te uvećano za trošak vještačenja u iznosu od 300,00 eura iznosi ukupno 1.090,54 eura, sukladno čl. 155. ZPP – a. Naime, tužitelju je priznat trošak vještačenja u cijelosti jer je tužitelj sa svojim zahtjevom uspio barem djelomično, a kako je tuženik dao povoda za tužbu (zbog čega su ovi troškovi i nastali), dužan mu je troškove vještačenja naknaditi u cijelosti (tako i VSRH u Rev-229/2022-2 od 01.02.2024., Rev 994/2021-2 od 14. rujna 2021., Rev 473/2023-2 od 6. lipnja 2023. i dr.).

27. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak sastava podnesaka od 07.06.2022. i 30.01.2024. jer sastav istih nije bio potreban za vođenje ove parnice. Naime, tužitelj je mogao dostaviti samo potvrdu o plaćanju pristojbe, a je li uplaćen predujam za vještačenje sud sam provjerava kroz sustav eSpisa predmeta. Nije priznat niti trošak pristupa na ročište za objavu jer na isto nije pristupio.

28. S obzirom da je tužitelj tražio zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako tumačenjem čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 6/2024, dalje u tekstu: OZ) proizlazi da sud može u ovršnoj ispravi odrediti plaćanje kamate na parnični trošak, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 5. ožujka 2026. do isplate, jer ova presuda predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 23. Ovršnog zakona.

29. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

30. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 5. ožujka 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužitelju po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku po pun.