Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj: Kv II-Us-34/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vlaste Šimenić- Kovač, predsjednica vijeća, sutkinje Azre Salitrežić i suca Davora Mitrovića, članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Slavka Milekića, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osumnjičene ABC, zbog kaznenog djela iz članka 291. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – u daljnjem tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi oštećenika kao tužitelja PČ, podnesenoj protiv rješenja suca istrage Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kir-Us-51/2025-7 od 10. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 5. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba oštećenika kao tužitelja PČ, podnesena protiv rješenja suca istrage Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kir-Us-51/2025-7 od 10. studenog 2025., kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Rješenjem suca istrage Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kir-Us- 51/2025-7 od 10. studenog 2025., na temelju članka 225. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – u daljnjem tekstu: ZKP/08.), odbijen je prijedlog oštećenika kao tužitelja PČ, za provođenje istrage protiv osumnjičene ABC, sutkinje Županijskog suda u Osijeku, zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11., kao neosnovan.
2. Protiv toga rješenja žalbu podnosi oštećenik kao tužitelj PČ zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i bitne povrede odredaba kaznenog postupka. U odnosu na žalbene navode o pogrešnom i nepotpunom utvrđenom činjeničnom stanju i povredi kaznenog zakona oštećenik kao tužitelj u žalbi u bitnome navodi kako se zaključak suda temelji na površnoj analizi spisa i nekritičkom prihvaćanju stajališta Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje u tekstu: USKOK) te da je time povrijeđeno pravo oštećenika na djelotvornu pravnu zaštitu i pristup sudu te u vezi s time navodi kako je rješenjem Visokog kaznenog suda, poslovni broj I Kž-Us- 132/2024-5 od 25. rujna 2024., ukazano na povredu prava vlasništva zajamčenog Ustavom RH. Dalje navodi kako je osumnjičenica, kao predsjednica optužnog vijeća, donijela rješenje, poslovni broj: Kov-Us-23/2023-88 od 18. ožujka 2025., kojim je ukinula privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi za dio imovine oštećenika kao tužitelja (tri stana i dva osobna automobila) i imovine II-okrivljenog SČ (dva stana i jedno osobno vozilo), ali da osumnjičenica nije učinila ništa da se navedeno rješenje provede. Prema tome, oštećenik kao tužitelj smatra da osumnjičenica svjesno, namjerno i protivno svojoj službenoj dužnosti nije izdala nalog, niti obavijest nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu ali niti ministarstvu unutarnjih poslova radi brisanja zabilježbe blokade. Oštećenik kao tužitelj također zaključuje da ako sud donese rješenje da više ne postoje zakonski razlozi za blokadu određene imovine, da tada zadržavanje blokade u zemljišnim knjigama i evidencijama ministarstva unutarnjih poslova predstavlja protupravno ograničavanje prava vlasništva zajamčenog i opisanog u člancima 3. i 48. Ustava RH te smatra da „dostavna naredba“ koja odgađa izvršenje ukidanja mjere do pravomoćnosti cjelokupnog rješenja izravno prouzrokuje štetu oštećeniku. U odnosu na žalbene navode o bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka oštećenik kao tužitelj ističe kako pobijano rješenje nema valjano obrazloženje te da je sudac istrage prejudicirao ishod postupka i onemogućio utvrđivanje materijalne istine. Naposljetku, oštećenik kao tužitelj ističe kako je osumnjičenica počinila teži oblik djela koje joj se stavlja na teret jer smatra da je u konkretnom slučaju, u odnosu na vrijednost pokretne imovine, počinjenja znatna imovinska šteta te da svaki dan odgode brisanja zabilježbe, uzrokovane nepostupanjem osumnjičenice, povećava visinu nastale štete. Zbog svega navedenog, predlaže da izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Osijeku usvoji žalbu, ukine pobijano rješenje i predmet vrati sucu istrage na ponovno odlučivanje, odnosno da preinači pobijano rješenje na način da prihvati prijedlog oštećenika kao tužitelja za provođenje istrage protiv osumnjičene ABC.
3. Žalba nije osnovana.
4. Pobijanim rješenjem suca istrage Županijskog suda u Osijeku odbijen je prijedlog oštećenika kao tužitelja PČ za provođenje istrage protiv osumnjičene ABC. Provođenje dokaznih radnji predlaže oštećenik kao tužitelj PČ, nakon što je rješenjem USKOK-a, broj: KP-US-264/2025 od 2. srpnja 2025., odbačena kaznena prijava protiv imenovane osumnjičenice, zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti – zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. U prijedlogu za provođenje istrage oštećenik kao tužitelj predlaže da se protiv osumnjičenice, zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11., provede dokazna radnja ispitivanja osumnjičenice, iz razloga što iz dostavljenih dokaza proizlazi visok stupanj osnovane sumnje da je osumnjičena ABC počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret.
5. Odredbom članka 291. stavak 1. KZ/11. propisano je da kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti čini službena ili odgovorna osoba koja koristi svoj položaj ili ovlasti, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugom prouzroči štetu. Člankom 291. stavak 2. KZ/11. propisan je kvalificirani oblik kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti ukoliko je kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta.
6. Suprotno žalbenim navodima, sudac istrage je potpuno i pravilno utvrdio odlučne činjenice i zaključio da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičena ABC počinila kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11. Imajući u vidu obilježje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, sudac istrage pravilno zaključuje da osnovana sumnja u smislu članka 213. stavka 1. ZKP/08, a koja predstavlja osnovu za poduzimanje kaznenog progona protiv određene osobe na sudu, mora biti utemeljena na dokazima da je određena osoba počinila kazneno djelo. Prema tome, vijeće zaključuje da je u pravu sudac istrage kada navodi da iz sadržaja prijedloga oštećenika kao tužitelja ne proizlazi da bi na opisani način osumnjičenica počinila kazneno djelo koje joj se stavlja na teret.
6.1. Temeljem prikupljenih dokaza i podataka iz spisa sudac istrage pravilno zaključuje da je za ostvarenje obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti potrebno dokazati da prijavljena osoba koristi svoja ovlaštenja na protupravan način i to tako da u obavljanju službenih radnji namjerno i svjesno ne postupa u skladu s potrebama službe i zadacima ustanove za koju radi, već iskorištavajući postojeće ovlasti vezano za položaj službene osobe unutar organizacije u kojoj je zaposlena, postupa protivno propisima ili odlukama drugih, svjesno postupajući protivno interesima službe ili stvarne svrhovitosti, vodeći se isključivo osobnim motivima ili pak prekoračenjem granica svojih ovlasti ili neobavljanjem dužnosti postiže taj primarni cilj, a to je u konkretnom slučaju pribavljanje koristi ili prouzročenje štete, a da se terećeno kazneno djelo može počiniti jedino s namjerom kao oblikom krivnje.
6.2. Vijeće ocjenjuje da je osumnjičena ABC, kao sutkinja Županijskog suda u Osijeku, poduzimala radnje za koje je bila ovlaštena kao predsjednica optužnog vijeća u konkretnom kaznenom predmetu, da je u propisanom postupku postupala sukladno pozitivnim propisima i da je u okviru svojih zakonskih ovlasti i dužnosti, donijela rješenje, poslovni broj: Kov-Us-23/2023-88 od 18. ožujka 2025., kojim je na temelju članka 557.e stavka 3. ZKP/08. produljena privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, određena rješenjem suca istrage Županijskog suda u Osijeku, broj: Kir-t-Us-103/2022-2 od 18. srpnja 2022., potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Osijeku, broj: Kv-t-Us-1/2022-3 od 29. kolovoza 2022., kojom se zabranjuje II-okr. SČ da otuđi ili optereti stan u stambenoj zgradi u [adresa], dok se III-okr. PČ zabranjuje da otuđi ili optereti stan u stambenoj zgradi u [adresa], dok je istim rješenjem na temelju članka 557.e stavka 3. ZKP/08., a u vezi sa člankom 557.a stavak 2. ZKP/08. ukinuta privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi u odnosu na II- okrivljenika za stan u stambenoj zgradi u [adresa] i stan u stambenoj zgradi u [adresa] te za jedan automobil, reg. oznake [registarska oznaka], a u odnosu na III-okrivljenika za tri stana u stambenoj zgradi u [adresa] i [adresa] te za dva automobila, reg. oznake [registarska oznaka] i reg. oznake [registarska oznaka].
6.3. U odnosu na izvršenje predmetnog rješenja kojim se ukidaju privremene mjere osiguranja, vijeće ovdje ukazuje da se u skladu s člankom 179. stavak 5. ZKP/08. rješenje izvršava kada ono postane pravomoćno, a koja pravomoćnost nastupa istekom roka za žalbu, ako žalba nije podnesena, odnosno dostavom odluke drugostupanjskog suda kojom se potvrđuje ukidanje određene mjere, ako je žalba bila podnesena. Nastavno navedenom, vijeće utvrđuje da iz žalbenih navoda proizlazi da je oštećenik kao tužitelj podnio žalbu protiv rješenja predsjednice optužnog vijeća Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj: Kov-Us-23/2023-88 od 18. ožujka 2025., zbog čega je isto predmet preispitivanja pred drugostupanjskim sudom. Stoga, vijeće ocjenjuje kako se u konkretnom slučaju ne radi o nikakvom „propuštanju“ osumnjičenice u slanju dopisa nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu i ministarstvu unutarnjih poslova za brisanje tereta na određenoj imovini na kojoj je predmetnim rješenjem odlučeno o djelomičnom ukidanju mjera, a niti o navodnom „skrivanju“ osumnjičenice iza „formalizma pravomoćnosti“. Naime, suprotno navodima oštećenika kao tužitelja, vijeće zaključuje kako se ovdje radi o kogentnoj pravnoj normi čija primjena ne ovisi o volji stranaka, a niti o volji suda, odnosno osobe koja provodi određeni postupak, zbog čega vijeće ocjenjuje da sudac istrage pravilno zaključuje da će se po okončanju postupka u povodu uložene žalbe, odnosno po njegovoj pravomoćnosti, isto dostaviti na provedbu nadležnom zemljišnoknjižnom odjelu, Financijskog agenciji i Centru za vozila Hrvatske.
7. Prema tome, analizom dokumentacije iz spisa, vijeće ocjenjuje da se u radnjama osumnjičenice kao službene osobe ne ostvaruju obilježja kaznenog djela iz članka 291. stavka 1. i 2. KZ/11., te da osumnjičenica, kao službena osoba, prilikom donošenja rješenja nije iskoristila svoj položaj, koristeći ga na protupravan način, s ciljem da oštećeniku kao tužitelju nanese štetu, već da je prilikom provedbe postupka postupala u okviru svojih zakonskih ovlasti i dužnosti sukladno pozitivnim propisima. Vijeće dodatno ukazuje kako je dužnost suca istrage prilikom odlučivanja o prihvaćanju prijedloga za provođenje dokaznih radnji, u smislu članka 213. ZKP-a, u utvrđenju postojanja osnovane sumnje da je osumnjičenica počinila kazneno djelo, a da pri tome ne postoje zakonske smetnje za kazneni progon te osobe. S obzirom da je sudac istrage utvrdio da ne postoji osnovana sumnja da je osumnjičenica počinila prijavljeno kazneno djelo, to prema tome vijeće ocjenjuje da nije osnovan niti prijedlog oštećenika kao tužitelja za provođenje dokaznih radnji.
8. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti, a sukladno ovlaštenju iz članka 494. stavak 4. ZKP/08, vijeće je utvrdilo da je rješenje donijelo ovlašteno tijelo, da obrazloženje rješenje suca istrage sadrži razloge o odlučnim činjenicama, te da istim rješenjem nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08, niti je povrijeđen kazneni zakon na štetu oštećenika kao tužitelja.
9. Zbog navedenih razloga žalba oštećenika kao tužitelja nije osnovana, radi čega je na temelju članka 494. stavak 3. točka 2. ZKP/08, odlučeno kao u izreci rješenja.
Osijek, 5. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Vlasta Šimenić-Kovač
