Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-1289/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Manueli Ostoić Čačinović, uz sudjelovanje zapisničarke Valentine Lukinec Galović, u upravnom sporu tužitelja ŠO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po opunomoćenici Andrei Grugan Šagud, odvjetnici u Odvjetničkom uredu Andrea Grugan Šagud, Sveti Ivan Zelina, Trg Ante Starčevića 12a, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije: Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture, sa sjedištem u [adresa], OIB: 39901919995, radi oglašavanja ništavim rješenja o deposedaciji, nakon usmene i javne rasprave, 5. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje i oglašavanje ništavim rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-942-01/23-01/285, URBROJ: 514-04-02-01-
01/08-24-02 od 03. siječnja 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan u cijelosti.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo. KLASA: UP/II- 942-01/23-01/285, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 03. siječnja 2024., odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-944-01/23-001/2, URBROJ: 251-04- 01/041-23-4 od 25. svibnja 2023., kojim je odbijen prijedlog tužitelja za proglašenje ništavim rješenja Odjela za financije Skupštine općine Remetinec broj: 04 -2428/1- 1966., kojim se od k. č. [katastarska čestica], u površini od 362 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izuzima iz posjeda ranijih vlasnika Š i JO, dio iste čestice u površini od 292 čhv. i pripaja skupnoj čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zatim za utvrđivanjem ništavim rješenja istog Odjela broj: 04-2407/1-1966 od 01. ožujka 1966., kojim se nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koje se sastoji od k. č. [katastarska čestica] u površini od 280 čhv, izuzima iz posjeda ranijih vlasnika BO, Š i JO u cijelosti kao i da se utvrdi ništavim rješenje istoga Odjela broj:04-2408/1-1966 od 01.ožujka 1966. kojim se od katastarske čestice [katastarska čestica], u površini od 286 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] izuzima iz posjeda ranijih vlasnika GO, Š i ČO dio iste čestice u površini od 244 čhv. i pripajaju skupnoj čestici pod oznakom 1220 željeznička pruga k. .o Jakuševec. Tužitelj je svoj zahtjev temeljio na odredbi članka 268. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91 i 103/96).
2. Tužitelj navodi da je prvostupanjsko tijelo svoju odluku temeljilo na pogrešnom tumačenju odredbe čl.128.toč.1. Zakona o općem upravno postupku, bez da cijeni odredbu koja govori da je rješenje ništetno , ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost rješenja. Dalje je naveo kako prvostupanjsko tijelo pogrešno tumači da rješenja u odnosu na koje je podnesen prijedlog za oglašavanje ništavim ne sadrže nepravilnost koja je dovoljan razlog da se oglase ništavim.
2.1. Tužitelj se pozvao na čl.38.st.1.Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta kojim je bilo propisano da građevinsko neizgrađeno zemljište koje je nacionalizirano ostaje u posjedu prijašnjeg vlasnika sve dok ga on na osnovu rješenja općinskog narodnog odbora ne preda u posjed općini ili drugoj osobi, radi izgradnje zgrade ili drugog objekta ili radi izvođenja drugih radova. Stavkom 2.tog članka bilo je propisano da se predaja zemljišta u posjed općini ili drugom korisniku ne može izvršiti prije nego što je korisniku to potrebno radi izvođenja građevinskih radova ili drugih radova kojima se zemljište privodi namijenjenoj svrsi.
2.2. Istaknuo je kako opisana zemljišta ni dan danas nisu privedena svrsi , a od donošenja rješenja je prošlo više od 58 godina, smatra da su rješenja donesena 1966. ništetna jer sadrže takve nepravilnosti da nisu ni smjela biti donesena, jer se predaja ne može izvršiti prije nego je to korisniku potrebno-dakle u vrijeme kada je deposedacija (iako samo formalno) izvršena to korisniku nije bilo potrebno -te upravo ta okolnost rješenja čini ništetnim.
2.3. Povrijeđeno je načelo zakonitosti propisano čl.5. Zakona o općem upravnom postupku, načelo utvrđivanja materijalne istine iz čl.8 Zakona o općem upravnom postupku, a povrijeđen je i čl. 98. ZUP-a jer obrazloženje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama radi čega se ista ne mogu ispitati.
2.4. S obzirom da se održavanjem navedenih rješenja na snazi čini šteta tužitelju jer mu je povrijeđeno pravo uređeno čl.1 Protokola br.1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda prema kojem svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svog vlasništva i nitko se ne smije lišiti svog vlasništva , osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom .
2.5. Predlaže sudu da poništi, rješenje tuženika i prvosutpanjsko rješenje te usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
4. Zainteresirana osoba očitovala se u odgovoru na tužbu da osporava tužbene navode u cijelosti, pri čemu se poziva na razloge iz obrazloženja osporavanog rješenja. Dalje je naveo kako je tužitelj i u tužbi iznio prigovore zbog kojih rješenja o deposedaciji smatra nezakonitima, što samo po sebi nije razlog ništavosti. Navodi kako tuženik pravilno ocjenjuje da se na ništavost pazi po službenoj dužnosti, pa su i razlozi zbog kojih se nezakonita rješenja proglašava ništavim u svako doba i bez vremenskog ograničenja, u zakonu taksativno i strogo navedeni.
4.1. Zainteresirana osoba navode tužitelja smatra neutemeljenima s obzirom da čl.38. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ne sadrži odredbe temeljem kojih bi se rješenja o deposedaciji proglasilo ništavim niti su ispunjene pretpostavke iz čl. 128.st.1. ZUP-a temeljem kojih bi se rješenja o deposedaciji proglasilo ništavim. Rješenje se u upravnom postupku može oglasiti ništavim sam iz onih razloga koji su taksativno navedeni u odredbi čl.128.st.1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21 (presuda VUS-a, broj: Usž-766/2013 od 27. ožujka 2023.
4.2. Rješenja su u vrijeme kad su donesena bila valjana i sama po sebi nemaju nedostataka, a navedeno potvrđuje i činjenica da tužitelj rješenja o deposedaciji nije osporavao u vrijeme kad su donesena, odnosno u žalbenom roku.
4.3. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
6. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, opunomoćenice zainteresirane osobe te u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.
7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.
8. Uvidom u osporavano rješenje od 03. siječnja 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužitelja, s obrazloženjem da nema mjesta primjeni čl. 128 ZUP-a jer se prema istoj zakonskoj odredbi samo zakonom mogu predvidjeti slučajevi u kojima povreda zakona predstavlja razlog ništavosti, a takvi razlozi nisu propisani čl. 38.st.2.Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list FNRJ, To je pravilno zaključilo prvostupanjsko tijelo i tuženik kako nema razloga za oglašavanje rješenja ništavim.
9. Odredbom članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21) propisano je da će se rješenje oglasiti ništavim:
1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti,
2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku,
3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće,
4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo,
5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala,
6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost.
10. Sud prihvaća obrazloženje tuženika koji navodi kako se radi o blanketnoj odredbi koja upućuje na druge zakonske odredbe koje izričito propisuju ništavost rješenja zbog određene nepravilnosti, ali tužitelj niti u zahtjevu od 09. ožujka 2023., niti u žalbi, a niti u tužbi nije ukazao o kojoj bi se to zakonskoj odredbi, radilo u konkretnom slučaju, a na koju bi upućivala blanketna odredba čl.128 st.1.točka 6. ZUP-a 11. Razlozi ništavosti Zakonom o nacionalizaciji, koji je mjerodavan za konkretna slučaj nisu propisani, to je pravilan zaključak tuženika da u konkretno slučaju nije ostvarena pretpostavka za oglašavanje rješenja o deposedaciji ništavim sukladno odredbi čl.128. st.1. toč.6. ZUP-a.
12. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.
13. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o se o situaciji iz odredbe čl.128. st.1. toč.6. Zakona o općem upravnom postupku jer se prema toj zakonskoj odredbi samo zakonom mogu predvidjeti slučajevi u kojima povreda zakona predstavlja razlog ništavosti. Nesporno je kako takvi razlozi odredbom čl. 38. st.2. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Službeni list FNRJ , broj: 52/58, 3/59, 24/59, 24/61 i 1/1963) nisu bili propisani. Stoga pravilno zaključuju upravna tijela da ispravljanje visine naknade ne bi predstavljalo ispravak pogreške u pisanju, već izmjenu odluke u odnosu na visinu naknade, a što se ne može mijenjati odnosno ispravljati primjenom odredbe članka 104. Zakona o općem upravnom postupku o ispravljanju pogrešaka u rješenju.
14. Imajući u vidu sve navedeno sud je odbio predloženi dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem očevida, ocijenivši isti nesvrsishodnim.
15. Temeljem svega naprijed navedenog i u postupku utvrđenog, sud nalazi da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te da je osporeno rješenje doneseno temeljem potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu zakona. Također, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za oglašavanje pobijanog rješenja ništavim, a sukladno citiranoj odredbi članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku.
16. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
17. Tužitelju je odbijen je zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima budući da je izgubila spor u cijelosti.
U Zagrebu 5. ožujka 2026.
Sutkinja:
Manuela Ostoić Čačinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. odvjetnica Andrea Grugan Šagud, Odvjetnički ured Andrea Grugan Šagud, Trg Ante
Starčevića 12a, [adresa] Sveti Ivan Zelina
2. Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, [adresa] Zagreb
3. HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. za upravljanje, održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture, [adresa] Zagreb
4. U spis
