REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 66 Ovr-451/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Juraj Vrankić, odvjetniku u odvjetničkom društvu Smolčić i partneri u Zagrebu, protiv ovršenika Jadran Film d.d. iz Zagreba, Ulica Rudolfa Kolaka 12, OIB: 68257536227, radi ovrhe, dana 5. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuju se prijedlog ovršenika Jadran Film d.d. za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog ovršenika Jadran Film d.d. OIB: 68257536227 za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, kao nedopušteni.

II. Odbija se zahtjev ovršenika Jadran Film d.d. OIB: 68257536227, za naknadu troška ovog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.

2. U prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik ističe razlog iz članka 50. stavak 1. točka 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ) , u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a navodeći da se postupak izravne naplate vodi na temelju rješenja o ovrsi, Klasa: UP/I-363-03/2024-08/0007 od 26. rujna 2024., koje nije postalo ovršno.

3. U prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da bi mu provedbom prijenosa zaplijenjenih sredstava nastala nenadoknadiva šteta jer bi navedeno ugrozilo njegovu likvidnost i, posljedično tome, do otvaranja stečaja.

4. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nisu dopušteni.

5. Naime člankom 210. stavak 1. OZ-a propisana su pravna sredstva koja se mogu podnijeti u postupku izravne naplate i to - prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

6. Dakle, prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim je pravno sredstvo koje se može podnijeti isključivo u postupku izravne naplate.

7. Na temelju navoda ovršenika kao i isprava podnesenih uz navedene prijedloge, sud je utvrdio da se protiv ovršenika ne vodi postupak izravne naplate.

8. U tom smislu, sud prvo ističe da postoji nekoliko različitih postupaka prisilnog namirenja tražbine (izravna naplata, sudska ovrha, postupak izvansudske ovrhe itd.), a pozitivnim propisima su propisani uvjeti i načini provedbe svakog pojedinog postupka.

9. Slijedom navedenog, a obzirom je postupak izravne naplate propisan člankom 209. OZ-a, odredbama navedenog članka su propisani uvjeti koji moraju biti ispunjeni za namirenje tražbine u postupku izravne naplate kao i način provedbe tog postupka, što znači da su te odredbe odlučne i za utvrđenje je li određeni postupak prisilnog namirenja postupak izravne naplate ili se radi o nekom drugom postupku.

10. Člankom 209. stavak 1. OZ-a je propisano da ovrhovoditelj može zatražiti izravno od Financijske agencije naplatu tražbine i to prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima u bankama na račun kojeg je ovrhovoditelj naveo u zahtjevu za izravnu naplatu te su pojedinačno propisane i isprave na temelju kojih se može tražiti izravna naplata.

11. Člankom 209. stavak 2. OZ-a je propisano da se sadržaj i oblik (obrazac) zahtjeva za izravnu utvrđuje pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa, a uz zahtjev se podnosi i isprava iz članka 209. stavak 1. OZ-a.

12. Stoga, navedenim odredbama je postupak izravne naplate određen kao postupak koji se 1) provodi na temelju isprava iz članka 209. stavak 1. OZ-a te kao 2) postupak koji pokreće ovrhovoditelj (vjerovnik) podnošenjem Financijskoj agenciji zahtjeva za izravnu naplatu i isprave iz članka 209. stavak 1. OZ-a.

13. Dakle, postupak prisilnog namirenja tražbine ima svojstvo postupka izravne naplate propisanog člankom 209. OZ-a samo ako su kumulativno ispunjene obje pretpostavke (postupak se vodi pred Financijskom agencijom na temelju isprave iz članka 209. stavak 1. OZ-a i postupak pokreće vjerovnik podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu – članak 209. stavak 2. OZ-a).

14. U ovom postupku, ovrhovoditelj nije podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu pokrenuo postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom, nego je, u svrhu provedbe postupka ovrhe kojeg vodi, dostavio rješenje Financijskoj agenciji na provedbu, a što u procesno pravnom smislu nisu istovjetne radnje.

15. Naime, bitno je naglasiti da nije svako dostavljanje rješenja o ovrsi Financijskoj agenciji radnja kojom se pokreće postupak izravne naplate u smislu članka 209. stavak 1. OZ-a budući se u određenim situacijama tom radnjom ne pokreće postupak izravne naplate nego se samo provodi postupak koji je već pokrenut pred drugim tijelom (sudom ili upravnim tijelom).

16. Dakle, postupak prisilnog namirenja pred Financijskom agencijom se može provoditi kao 1) postupak izravne naplate koji pokreće ovrhovoditelj podnošenjem zahtjeva za izravnu naplatu na propisanom obrascu i isprave iz članka 209. stavak 1. OZ-a kojom je utvrđena tražbina i kao 2) postupak u kojem tijelo koje vodi ovršni postupak (sud ili upravno tijelo), nakon donošenja određenog rješenja (rješenje o ovrsi, rješenje o sudskoj pristojbi i slično), dostavlja to rješenje Financijskoj agenciji kako bi ista poduzela radnje u svrhu pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika.

17. U ovom postupku, prisilno namirenje se provodi na temelju rješenja ovrhovoditelja kojim je ovrhovoditelj naložio ovršeniku da namiri tražbinu u roku osam dana (točka I. i II. izreke) te, ako isti ne namiri tražbinu u određenom mu roku, odredio pljenidbu i prijenos novčanih sredstava i naložio Financijskoj agenciji izdavanje naloga bankama za pljenidbu i prijenos novčanih sredstava s računa ovršenika (točka IV. i V. izreke).

18. Navedeno rješenje je doneseno primjenom odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu i Općeg poreznog zakona te dostavljeno Financijskoj agenciji na provedbu, a radi "ovrhe komunalne naknade", kako je to navedeno u uvodu rješenja.

19. Člankom 100. stavak 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj: 68/18, 110/18, 32/20 i 145/24, dalje u tekstu: ZKG) je propisano da se rješenje o komunalnoj naknadi donosi i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, dakle na temelju odredaba Općeg poreznog zakona (Narodne novine, broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, dalje u tekstu: OPZ).

20. Odredbama OPZ-a je propisano da rješenje o ovrsi donosi porezno tijelo (članak 146. stavak 3. OPZ-a) i da porezno tijelo provodi ovrhu (članak 146. stavak 1. OPZ-a), a u svrhu provedbe ovrhe porezno tijelo dostavlja rješenje o ovrsi Financijskoj agenciji na provedbu (članak 153. stavak 1. OPZ-a).

21. Dakle, odgovarajućom primjenom odredaba OPZ-a koje se primjenjuju i u postupku ovrhe radi namirenja komunalne naknade (članak 100. stavak 3. ZKG-a), upravno tijelo, u ovom postupku ovrhovoditelj, donosi rješenje o ovrsi i provodi ovrhu te u svrhu provedbe ovrhe dostavlja rješenje o ovrsi Financijskoj agenciji.

22. Slijedom navedenog, u ovom postupku se ne vodi postupak izravne naplate pred Financijskom agencijom, nego se radi o postupku ovrhe koji provodi nadležno upravno tijelo koje je u tom postupku ujedno i ovrhovoditelj, a koje je donijelo rješenje o ovrsi i dostavilo ga Financijskoj agenciji na provedbu.

23. Dakle, u predmetnom postupku dostava rješenja o ovrsi Financijskoj agenciji ne predstavlja radnju iz članka 209. stavak 1. OZ-a (radnju pokretanja postupka izravne naplate), već se radi o jednoj od radnji koju je nadležno upravno tijelo poduzelo u svrhu provedbe postupka ovrhe koji navedeno tijelo i vodi.

24. Takav stav zauzeo je i Županijski sud u Velikoj Gorici u rješenju poslovnog broja Gž Ovr-266/20 od 3. lipnja 2020. i u rješenju poslovnog broja Gž Ovr-267/20 od 1. lipnja 2020.

25. Slijedom navedenog, a obzirom se u ovom postupku ne vodi postupak izravne naplate, ovršenik ne može koristiti pravna sredstva propisana člankom 210. stavak 1. OZ-a, nego pravna sredstva koja su u odnosu na postupak prisilnog namirenja propisana odredbama ZKG-a odnosno OPZ-a.

26. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

27. Budući je su navedeni prijedlozi ovršenika odbačeni, ovršenik nema pravo na naknadu troška sastava navedenog prijedloga jer nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ-a.

28. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

U Zagrebu, 5. ožujka 2026.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

Ovršeniku po punomoćniku