REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Broj: Pp-1982/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vlatkici Jurić, uz sudjelovanje Štefice Meštrović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AĆ, zbog djela prekršaja iz članka 43. stavak 2. i članka 176. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama («Narodne novine» broj 67/08, 74/11, 80/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22 i 133/23), kažnjiv po članku 43. stavak 3. uz primjenu članka 293. stavak 1. i članku 176. stavak 5. istog Zakona, odlučujući po prigovoru okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU zagrebačke, I Postaje prometne policije, broj: Klasa 211-07/26-4/7859, Urbroj 511-19-44-26-1 od 28. siječnja 2026. godine, nakon ispitivanja okrivljenika u žurnom postupku dana 05. ožujka 2026. godine, istoga dana objavio je da

p r e s u d i o  j e

I Okrivljenik: AĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin A i Ž, djev. L, rođen **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, vozač, zaposlen u Dalekovodu, s primanjima u iznosu od 1.600,00 eura, oženjen, otac dvoje djece, SSS, lošeg imovnog stanja, prekršajno osuđivan, kazneno neosuđivan, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v  j e

1. što je dana 11. listopada 2025. u 15,40 sati u Zagrebu, ulica Grmača, upravljao teretnim automobilom [registarska oznaka] kolnikom ulice Grmača u smjeru jugozapada i dolaskom do kbr. 8, zaustavio se, a potom neoprezno krenuo vožnjom unaprijed u smjeru jugozapada, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti na siguran način, ne vodeći pri tom računa o položaju i smjeru kretanja svoga vozila u odnosu na parkirana vozila uslijed čega je prednjim desnim dijelom vozila okrznuo lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka] koji je po vozačici ŽĆ nepropisno bio parkiran dijelom na zapadnom nogostupu, a dijelom na zapadnoj strani kolnika ulice Gramača, prednjim dijelom okrenut u smjeru jugozapada, čime je okrivljenik skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom,

dakle, protivno obvezi kao vozač koji poduzima radnju u prometu, poduzeo navedenu radnju, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pri tom računa o položaju vozila te smjeru i brzini kretanja, što je za posljedicu imalo prometnu nesreću s materijalnom štetom,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 43. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 43. stavak 3. uz primjenu članka 293. stavak 1. istog Zakona,

2. što je istom zgodom nakon prometne nesreće teretnim automobilom [registarska oznaka] napustio mjesto događaja, a da vlasniku oštećene imovine nije ostavio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom, niti je o događaju obavijestio policiju,

dakle, protivno obvezi, propustio ostaviti podatke vlasniku oštećene stvari o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću te je napustio mjesto događaja,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 176. stavak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 176. stavak 5. istog Zakona,

pa mu se temeljem odredbe članka 37. i 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

u t v r đ u j e

- za počinjeno djelo prekršaja iz točke 1. izreke

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 130,00 eura (stotrideseteura)

- za počinjeno djelo prekršaja iz točke 2. izreke

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 eura (tristoeura)

Temeljem odredbe članka 39. stavak 1. točka 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku se

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 430,00 eura (četiristotrideseteura)

Temeljem odredbe članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II Temeljem odredbe članka 139. stavak 6. u svezi članka 138. stavak 2. točka 4. Prekršajnog zakona, okrivljenika se u cijelosti oslobađa plaćanja troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.

Obrazloženje

1. Tužitelj, PU zagrebačka, I Postaje prometne policije, izdao je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.

2. Temeljem odredbe članka 238. stavak 9. Prekršajnog zakona, povodom pravodobnog prigovora okrivljenika kojim poriče počinjenje prekršaja, pobijani obavezni prekršajni nalog stavljen je izvan snage i proveden prekršajni postupak.

3. Okrivljenik je iskazao da se smatra krivim i prekršajno odgovornim te je priznao da je dana 11. listopada 2025. u 15,40 sati u Zagrebu, ulica Grmača, upravljao teretnim automobilom [registarska oznaka] kolnikom ulice Grmača u smjeru jugozapada i dolaskom do kbr. 8, zaustavio se, a potom neoprezno krenuo vožnjom unaprijed u smjeru jugozapada, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može učiniti na siguran način, ne vodeći pri tom računa o položaju i smjeru kretanja svoga vozila u odnosu na parkirana vozila, uslijed čega je prednjim desnim dijelom vozila okrznuo lijevi bočni dio osobnog automobila [registarska oznaka], koji je po vozačici ŽĆ nepropisno bio parkiran dijelom na zapadnom nogostupu, a dijelom na zapadnoj strani kolnika ulice Gramača, prednjim dijelom okrenut u smjeru jugozapada, čime je okrivljenik skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom. Priznao je da je istom zgodom nakon prometne nesreće teretnim automobilom [registarska oznaka] napustio mjesto događaja, a da vlasniku oštećene imovine nije ostavio osobne podatke i podatke o vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću s materijalnom štetom, niti je o događaju obavijestio policiju. Žali zbog počinjenih djela prekršaja. Osobno se cijeli dan vrtio na tom području, jer je radio posao i nije osjetio da bi došao u kontakt s nekim vozilom.

4. Nakon provedenog žurnog postupka, cijeneći obranu i izričito priznanje okrivljenika, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djela prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovoran pa ga je za počinjena djela valjalo proglasiti krivim i sankcionirati.

5. Prilikom izbora vrste prekršajne sankcije sutkinja je uzela u obzir sve relevantne okolnosti koje se odnose na stupanj krivnje, opasnost djela u njegovim objektivnim i subjektivnim komponentama i počinitelja djela, uvažavajući pri tome svrhu prekršajne sankcije.

6. Primjenjujući institut ublažavanja kazne i odmjeravajući novčanu kaznu u izrečenom iznosu za svako pojedino djelo prekršaja, sutkinja je prvenstveno pošla od činjenice da je okrivljenik kritične zgode postupao svjesnim nehajem lakomisleno smatrajući, iako svjestan da može počiniti prekršaj, da se to neće dogoditi te da počinjenim prekršajima nije nastala teža posljedica. Uzimajući u obzir kao posebno izražene olakotne okolnosti primjereno ponašanje okrivljenika tijekom postupka, činjenicu da je lošeg imovnog stanja te doprinos oštećenice nastanku štete, sutkinja smatra kako se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od zakonom propisane pa je okrivljeniku umjesto kazne u propisanom iznosu izrekla kaznu ispod propisane najmanje mjere za svako pojedino djelo prekršaja, u uvjerenju da će se u konkretnom slučaju i tako ublaženom kaznom postići svrha kažnjavanja.

7. Kao olakotno uzeta je u obzir okolnost da je okrivljenik iskreno priznao počinjenje djela prekršaja i izrazio žaljenje, dok od otegotnih okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža, sutkinja nije našla ništa.

8. Cijeneći cjelokupni činjenični supstrat konkretnog slučaja i vrednujući učinjena djela prekršaja u kontekstu težine povrede pravnog poretka, stupnja krivnje počinitelja i opasnosti počinjenog djela, sutkinja je uvjerenja da će se upravo ovako izrečenom kaznom za svako pojedino djelo prekršaja postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika, od kojeg se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od takvih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja njihovog negativnog stava u odnosu na takva društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja.

9. Odluka o presumpciji uplate novčane kazne u cijelosti, ukoliko okrivljenik u roku od 15 dana, kao paricijskom roku, uplati dvije trećine odmjerene novčane kazne, temelji se na odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.

10. Okrivljenik je oslobođen plaćanja troškova postupka u paušalnom iznosu jer se takva odluka u konkretnom slučaju smatra opravdanom, budući je okrivljenik lošeg imovnog stanja i troškove ne bi mogao naknaditi bez štete za svoje nužno uzdržavanje.

11. Prema okrivljeniku nije primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom C kategorije jer inkriminirano ponašanje, po ocjeni ovog Suda, ne predstavlja takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu koje bi upućivalo na opasnost da će okrivljenik ponovno počiniti takve prekršaje. Nadalje, okrivljenik je priznao prekršajna djela, za ista je izrazio kajanje, svjestan je svoje odgovornosti te stoga ima kritičan odnos prema ovim prekršajnim djelima. Po ocjeni ovog Suda, sve naprijed navedene okolnosti ne upućuju na potrebu i nužnost primjene zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom „C“ kategorije kako bi se okrivljenika spriječilo da ponovno počini takve prekršaje, već se svrha kažnjavanja, odnosno specijalna prevencija može postići i samim izricanjem novčane kazne.

Zagreb, 05. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Štefica Meštrović

Vlatkica Jurić

Ova presuda pravomoćna je dana 05. ožujka 2026. godine.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku – ovdje

2. tužitelju – PU zagrebačka, I postaja prometne policije

3. pismohrana – ovdje.