Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Trg sv. Josipa 12, 33520 Slatina

Poslovni broj: P-199/2025-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu Tomislavu Kuči, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja BĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Virovitici, radi utvrđenja, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 4. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 5. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tužitelj BĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik 2877/85829 dijela kč. br. [katastarska čestica] livada s 85829 m[2] , koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], a koji suvlasnički dio je omeđen točkama A, B, C i D, sve u skici izmjere mjerničkog vještaka Krunoslava Cukora, dipl.ing.geod. iz Slatine od dana 25. rujna 2025., što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, uz istovremeni upis zabilježbe da je navedena nekretnina vodno dobro i uknjižbe prava prvokupa za korist tuženika Republike Hrvatske (OIB: 52634238587) na navedenom suvlasničkom dijelu nekretnine, a koju će u suprotnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove.

Obrazloženje

1. Dana 2. travnja 2025. tužitelj je putem svog punomoćnika podnio kod ovog suda tužbu protiv tuženika radi utvrđenja. U tužbi se navodi da je tužitelj posjednik i stvarni vlasnik dijela kč. br. [katastarska čestica] – livada sa 2683 m[2] , koja je upisana u p.l. 88 k. o. [katastarska općina], na imenu JĐ, djeda predlagatelja. Ista nekretnina je upisana u zemljišnoj knjizi, a kao formalni vlasnik upisana je RH. Tužitelj se obratio tuženiku 13. veljače 2025. radi mirnog rješenja spora, a na koji zahtjev je tuženik negativno odgovorio. Tužitelj je predmetnu nekretninu dobio darovnim ugovorom od svog djeda Ivana Jantoša 2022., identičan s JĐ, odnosno JĐ je predmetnu nekretninu kao i svu drugu svoju imovinu naslijedio od svog pokojnog oca KĐ, zvanog ĐĐ, koji je umro 1984., dok je KĐ iste naslijedio iza svojih roditelja, a koji su u posjedu istih bili više od 80 godina, tako da je predmetna nekretnina u posjedu tužitelja i njegovih prednika preko 120 godina. U mirnom posjedu tužitelja, a ni njegove pravne prednike, nitko nije ometao. Nakon identifikacije nekretnina i geodetskog vještačenja tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev, te je predložio sudu da donese presudu kao u dispozitivu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode iz tužbe i tvrdi da je sporna nekretnina prije provedbe upisa prava vlasništva za korist tuženika bila upisana kao ONI na kojoj tužitelj kao i njegovi pravni prednici nisu imali pravo korištenja. Sukladno odluci o vanjskoj granici uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu vodotoka Zdenačka rijeka sporna čestica predstavlja neuređeno inundacijsko područje. Ista u cijelosti služi za potrebe održavanja vodnog dobra, te predstavlja poplavno područje u slučaju izlijevanja vodotoka Zdenačka rijeka. S obzirom na navedenu odluku i rješenja nadležnog tijela tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva niti drugo stvarno pravo na navedenom zemljištu, osim prava služnosti i prava građenja osnovanim u skladu s odredbama Zakona o vodama. Predlaže da sud tužbu odbije kao neosnovanu.

3. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke OĐ, ĆĐ i tužitelja kao stranku, te je izvršio uvid u: p.l. 1584 k. o. [katastarska općina], p.l. 88 k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zahtjev za mirno rješenje spora, očitovanje na zahtjev, ugovor o darovanju, smrtovnicu, rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Orahovici O-198/84-4 od 5. veljače 1986., povijest promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica, rješenje Ministarstva poljoprivrede, dopis, mišljenje Hrvatskih voda, odluku Ministarstva poljoprivrede, skicu izmjere i nalaz sudskog vještaka Krunoslava Cukora.

4. Svjedok OĐ naveo je u svom iskazu da poznaje tužitelja od rođenja, a poznavao je i njegovog oca, djeda, pa i pradjeda. Roditelji od tužitelja, pa i njegov djed i pradjed živjeli su u [adresa]. Zna gdje se nalazi livada Roda, a nalazi se malo izvan sela [adresa] i to istočno od sela između dvije rijeke i to Zdenačke rijeke i Marijanca. Otkako se sjeća, od negdje 1958. godine, predmetnu nekretninu uživao je pradjed od tužitelja ĐĐ, a on je to radio dok je mogao, a onda je to nastavio uživati njegov sin, a djed od tužitelja EĐ. EĐ je to uživao sve do negdje prije 5 godina, a onda je to darovao tužitelju i od onda tužitelj to uživa. Predmetna nekretnina ima negdje oko pola jutra, a u naravi je livada. Koliko zna tuženik nikad nije uživao predmetnu nekretninu, a tužitelja i njegove pravne prednike nitko u mirnom posjedu nije ometao. U tom dijelu 18 osoba upisani su kao posjednici koji uživaju tu čitavu nekretninu, a međusobno su se oni neformalno podijelili. S lijeve strane od tužitelja svoju parcelu ima VĐ, a to je njegova baka, a s desne strane MĐ. Zna da tamo u blizini ima svoju parcelu i UĐ. Čuo je da su i prednici tužiteljevog pradjeda uživali tu nekretninu, a to su odrađivali i to su dobili od B, ali su morali to odraditi. Svjedok OĐ je i dopunski saslušan na ročištu na licu mjesta, te je na terenu pokazao granice sporne nekretnine koju uživa tužitelj, a što je sudski vještak na terenu označio.

5. Svjedok ĆĐ naveo je u svom iskazu da poznaje tužitelja, a znao je i njegovog oca, djeda i pradjeda. Zna gdje se nalazi predmetna nekretnina, a to mu je poznato jer i on ima tamo svoje nekretnine. Predmetna nekretnina nalazi se istočno od [adresa] između dvije rijeke i to manje rijeke zvane Zdenačka rijeka i veće rijeke Marijanac. Predmetna nekretnina ima negdje oko pola jutra i u naravi je livada. Otkako se sjeća, negdje od početka 80-ih godina prošlog stoljeća, tu nekretninu uživao je pradjed od tužitelja, pa onda djed, otac, a sada ju uživa tužitelj. U tom dijelu uglavnom su livade, a ima nešto i šume, a sve to uživaju fizičke osobe. Koliko zna, Republika Hrvatska nikad nije uživala spornu nekretninu, a koliko zna, tužitelja, a ni njegove pravne prednike, nitko nije ometao u mirnom posjedu. Sporna nekretnina u naravi je livada, a tužitelj tamo ima i vikendicu, a tamo ima pečenjar. Gledajući od puta, lijevi susjed tužitelja je VĐ, a desni susjed je MĐ. Svjedok ĆĐ je i dopunski saslušan na ročištu na licu mjesta, te je na terenu pokazao granice sporne nekretnine koju uživa tužitelj, a što je sudski vještak na terenu označio.

6. Tužitelj BĐ naveo je u svom iskazu da od malena je dolazio na predmetnu nekretninu i zna da su tu livadu uživali njegov djed i pradjed. Djed je to uživao sve do negdje prije 7 godina, a onda mu je on to poklonio i od onda uživa tu livadu. Od djeda je čuo da je njihova obitelj u posjedu te nekretnine već možda više od 80 godina. Zna da je kao posjednik u katastru upisan njegov djed EĐ zvan JĐ, a u zemljišnim knjigama kao vlasnik upisan je tuženik, međutim, ne zna točno od kada i na koji način je tuženik upisan kao vlasnik. U tom dijelu gdje se nalazi sporna nekretnina država nema ništa što uživa, već su sve nekretnine u posjedu fizičkih osoba, a to je u naravi uglavnom livada, a ima nešto i šume. Zna koja je otprilike površina livade, a ne može točno reći gdje ide inundacijski pojas, a vještak nije išao mjeriti kolika je točno površina. Djed mu je darovao predmetnu nekretninu i išli su ovjeriti potpis kod javnog bilježnika. [adresa] gdje živi udaljena je od predmetne livade negdje oko 6 km, a na toj livadi ima vikendicu i često dolazi. Tužitelj je i dopunski saslušan na ročištu na licu mjesta, te je na terenu pokazao granice sporne nekretnine koju uživa, a što je sudski vještak na terenu označio.

7. Iz p.l. 88 k. o. [katastarska općina] od 4.5.2022. proizlazi da je JĐ upisan kao posjednik dijela kč. br. [katastarska čestica] – livade Roda površine 2683 m .

8. Iz p.l. 1584 k. o. [katastarska općina] od 13.2.2025. proizlazi da su tuženik i Hrvatske vode suvlasnici dijela kč. br. [katastarska čestica] – livada i oranica Roda sa 85829 m .

9. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13.2.2025. utvrđeno je da je tuženik Republika Hrvatska – javno vodno dobro u općoj uporabi suvlasnik u 60348/85829 dijela na kč. br. [katastarska čestica] – livada Roda sa 85829 m .

10. Iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 4.2.2026. utvrđeno je da je tuženik Republika Hrvatska – javno vodno dobro u općoj uporabi suvlasnik u 46932/85829 dijela na kč. br. [katastarska čestica] – livada i oranica Roda sa 85829 m .

11. Iz zahtjeva za mirno rješenje spora proizlazi da se tužitelj obratio tuženiku 13. veljače 2025. radi mirnog rješenja spora, a na koji zahtjev je tuženik 24. ožujka 2025. negativno odgovorio.

12. Iz ugovora o darovanju nekretnina utvrđeno je da je sklopljen između EĐ kao darovatelja i tužitelja kao daroprimatelja, a kojim darovatelj daruje daroprimatelju nekretninu upisanu u p.l. 88 k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] koja je upisana kao livada Roda površine 2683 m .

13. Iz smrtovnice Općine Orahovica od 7.8.1984. utvrđeno je da je KĐ umro **.**.1984. u 9,15 sati u [adresa].

14. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Orahovici O-198/84-4 od 5. veljače 1986. utvrđeno je da je KĐ umro bez oporuke 4. kolovoza 1984. i da su ga naslijedili na temelju Zakona JĐ u 6/7 dijela i TĐ u 1/7 dijela.

15. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica, proizlazi da je katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 15 kj 1866 čhv od revizije katastra za k.o. Zdenci 1956. bila upisana kao posjed PPK Orahovica i još 30 privatnih posjednika. Njihove površine su iskazane u zasebnim posjedovnim listovima kao dio površine koju posjeduju, tako je u p.l. 88 k. o. [katastarska općina] bio upisan udio od 746 čhv kao posjed ĐĐ iz [adresa]. Parcelacijom se poništava kč. br. [katastarska čestica], te nastaje kč. br. [katastarska čestica] površine 14 kj 1463 čhv koja i dalje ostaje kao posjed dosadašnjih posjednika, a njihove površine i dalje ostaju iskazane u zasebnim posjedovnim listovima. Godine 1987. ostavinom O- 198/84-9 mijenja se naslovna strana p.l. 88 k. o. [katastarska općina] i kao posjednik se upisuje JĐ iz [adresa].

16. Iz rješenja Ministarstva poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva od 9. siječnja 2014., proizlazi da zemljišna čestica upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] – livada Grudnjak ukupne površine 90549 m je u suvlasništvu Republike Hrvatske, a u dijelu svoje površine (76465/90549) pripada javnom vodnom dobru.

17. Iz dopisa koji prileži spisu proizlazi da je Ministarstvo zaštite okoliša dostavilo očitovanje nadležnom ODO-u, a u svezi zahtjeva tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva.

18. Iz dopisa Hrvatskih voda tuženiku proizlazi da su Hrvatske vode dale mišljenje Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, Upravi vodnoga gospodarstva, o pripadnosti sporne nekretnine vodnom dobru zemljišne čestice neuređenog inundacijskog pojasa uz desnu obalu vodotoka Zdenačka rijeka.

19. Iz odluke od 11. srpnja 2012. Ministarstva poljoprivrede RH proizlazi da se određuje vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa uz lijevu i desnu obalu vodotoka Zdenačka rijeka u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina].

20. Sud je izašao na lice mjesta, te je izvršio identifikaciju predmetne nekretnine po sudskom vještaku geodetske struke Krunoslavu Cukoru, koji je u svom iskazu naveo da je za identifikaciju kč. br. [katastarska čestica] koristio katastarske planove k. o. [katastarska općina]. Na terenu je snimio na sjevernoj strani nekretnine točke koje je pokazao tužitelj i svjedoci, te ih je na skici premjeravanja označio: slovom A istočnu među i slovom B zapadnu među. Zatim je snimio na južnoj strani čestice međe prema pokazu tužitelja i svjedoka, te je međe označio drvenim kolcima, a na skici premjeravanja istočnu među slovom C, a zapadnu među slovom D. Iz skice izmjere sudskog vještaka Krunoslava Cukora proizlazi da je inundacijski pojas 7 metara od ruba kanala, a da je dio predmetne nekretnine koji tužitelj uživa po iskazima svjedoka i tužitelja označen točkama A – B – C – D površine 2877 m . Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka, jer je logičan i uvjerljiv, dat prema pravilima struke.

21. Sud je kao istinite prihvatio iskaze svjedoka OĐ i ĆĐ i samog tužitelja, budući da su njihovi iskazi logični i uvjerljivi i u suglasnosti s provedenim materijalnim dokazima, a iz kojih proizlazi da je tužitelj zajedno sa svojim pravnim prednicima u posjedu sporne nekretnine više od 100 godina.

22. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje ZV) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava njihovih pravnih učinaka (čl. 388. st. 2.), da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, i da se posjed smatra poštenim dok se suprotno ne dokaže (čl. 18. st. 3. i 5.), te da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed nekretnine neprekidno trajao 40 godina (čl. 159. st. 3. i 4.).

23. Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima stavljena je izvan snage odredba čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koja nije dopuštala stjecanje dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu. Ustavni sud RH je odlukom od 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a kojom je bilo propisano da se u rok za sjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana pri čemu je ukidanje iste odredbe imalo učinak ex nunc. Budući da je tužitelj dokazao da je sa svojim pravnim prednicima imao pošten i samostalni posjed dijela sporne nekretnine duže od 100 godina, sud smatra da je tužitelj prije 1. siječnja 1999. i ukidanja odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a, ex lege dosjelošću stekao vlasništvo dijela sporne nekretnine u površini od 2877 m , označen na skici izmjere sudskog vještaka točkama A – B – C – D, pri čemu je izdvojen inundacijski pojas koji se proteže 7 metara od ruba kanala, kao što je to pobliže navedeno u dispozitivu, a pravu tužitelja nije bilo suočenih stečenih prava trećih osoba radi čije zaštite od nedopuštenog retroaktivnog učinka je navedena odredba i ukinuta citiranom odlukom Ustavnog suda RH.

24. Budući da je tužitelj uspio u parnici, a da troškove postupka nije tražio, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove.

U Slatini 5. ožujka 2026.

Sudac:

Tomislav Kuči

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na nadležni županijski sud, u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužitelj: po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine,

2. Tuženik: po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici (na broj P-DO- 24/2025).