REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Đ 5

Poslovni broj: Us I-496/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu 1. tužiteljice ĐP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]. tužiteljice ĐPM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa opunomoćenica Marta Donkov odvjetnica u Zagrebu, Markuševac, Deščevec 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave, OIB: 84891127540, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe IP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa opunomoćenica Lara Denona, odvjetnica u Rijeci, Dolac 9, radi izmjene podataka u katastarskom operatu, 5. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/25-07/87, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 27. ožujka 2025. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-07/24-02/1058, URBROJ: 541-19-

02/5-24-2 od 23. prosinca 2024.

II. Odbija se zahtjev tužiteljica za naknadu troškova ovog spora.

III. Nalaže se 1. tužiteljici ĐP i 2. tužiteljici ĐPM nadoknaditi zainteresiranoj osobi DP troškove upravnog spora u iznosu od 2.500,00 Eur (dvije tisuće pet stotina eura) u roku od 60 (šezdeset) dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka KLASA: UP/I 932-07/24-02/1058, URBROJ: 541-19-02/5-24-2 od 23. prosinca 2024. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju se podaci o katastarskim česticama oznake k. č. br. [katastarska čestica] na način kako je to iskazano u izreci tog rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-932-07/25-07/87, URBROJ: 541-11/4-25-3 od 27. ožujka 2025. odbio žalbe ovdje tužiteljica izjavljene protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovane.

3. Osporavajući zakonitost rješenja tuženika, tužiteljice ukazuju na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, pogrešnu primjenu materijalnog prava te povredu postupovnih odredaba. Ističu kako se pobijanim upravnim rješenjima temeljem geodetskog elaborata KLASA: 932-06/24-02/808 URBROJ: 541-19-02/4-24-11 mijenja katastarsko stanje u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], uz promjenu upisa vlasnika/ovlaštenika u katastarskom operatu predloženu prijavnim listom. Smatraju navedena rješenja protivna odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (načelo jedinstva nekretnine, izvanredni poslovi suvlasnika). Naime, mijenjanje katastarskog stanja u katastarskom operatu smatra se izvanrednim poslom u smislu odredbe čl. 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, za poduzimanje kojeg je potrebna suglasnost svih suvlasnika, a u ovom slučaju navedena izmjena katastarskog stanja u katastarskom operatu izvršena je na prijedlog jednog suvlasnika, uz izričito protivljenje tužiteljica (kao suvlasnica predmetne nekretnine). Nadalje, tužiteljice ukazuju kako su pobijana rješenja protivna odredbama čl. 9. i čl. 366. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (temeljno načelo jedinstva nekretnine) budući neutemeljeno cijepaju/odvajaju zk. česticu 1595/8 k. o. [katastarska općina], oznake: kuća bb i dvorište u [adresa], površine 305 m2, na novoformiranu česticu: “kuća, rijeka, [adresa], površine 112 m2” (novoformirana kat. čestica br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odvojenu od pripadajućeg dvorišta (površine 193 m2). Ističu da od dana stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (1. siječnja 1997.) pravni poslovi koji su suprotni načelu jedinstvenosti nekretnine ne proizvode pravne učinke. Pobijanim rješenjem kuća se pravno i tehnički neutemeljeno odvaja od pripadajućeg dvorišta (koje nestaje !?), uz sve daljnje pravne posljedice. Nadalje, pobijanim rješenjem “provodi se i promjena upisa vlasnika/ovlaštenika u katastarski operat predloženo prijavnim listom”, protivno odredbi čl. 97. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojom je propisano da se promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku. Tužiteljice ističu da katastarski operat u odnosu na upisane vlasnike mora slijediti stanje u zemljišnoj knjizi, a ne obrnuto. Zaključno, tužiteljice ukazuju da nisu bile uredno pozvane sudjelovati prilikom izrade predmetnog geodetskog elaborata niti su u istom postupku sudjelovale prilikom izmjere na terenu niti su na isti dale ikakvu pisanu ili usmenu suglasnost, dapače su se istom (post festum) izričito protivile.

4. Slijedom svega navedenog, tužiteljice tužbenim zahtjevom predlažu sudu donošenje presude kojom će poništiti rješenje tuženika kao i rješenje prvostupanjskog upravnog tijela uz nadoknadu tužiteljicama troškova ovog spora.

5. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iz obrazloženja osporenog rješenja te je predložio sudu odbijanje tužbenog zahtjeva.

6. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navela je kako su navodi tužbe netočni, nejasni i neosnovani. Netočno je, prije svega, da bi se pobijanim rješenjima izvršila promjena upisa ovlaštenika u posjedovnom listu jer je usporedbom dosadašnjeg stanja i novog stanja vidljivo da ostaje upis istih ovlaštenika, tužiteljica, zainteresirane osobe IP i OP. Upis ovlaštenika identičan je upisu u zemljišnim knjigama i tuženik niti prvostupanjsko tijelo nisu počinili nikakvu povredu zakonskih odredbi. Tužiteljice u tužbi navode da su pobijana rješenja protivna Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, no u tužbi ne navode niti jednu odredbu tog zakona koja bi, po njihovom mišljenju, bila povrijeđena tim rješenjima. Tome je tako jer su rješenja u svemu u skladu s navedenim Zakonom. Odredba čl. 65. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina definira postupanje prilikom održavanja katastra nekretnina kad je potrebno evidentirati promjenu podataka o nekretninama u katastarskom operatu. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja vidljivo je da je do promjene podataka došlo zbog naknadne gradnje pojedinih dijelova zgrade, nakon što je zgrada bila upisana u katastar, te je zbog toga Geodetskom elaboratu i priloženo rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I-361/03/18-03/209, URBROJ: 2170/01-13-02-21-14/ŽS od 24. lipnja 2021., pravomoćno 14. kolovoza 2018. Odredba čl. 35. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da katastarski ured evidentira zgradu, odnosno, njezin dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno, njezin dio, doneseno rješenje o izvedenom stanju. Nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju tj. legalizacije zgrade, obveza je bila provesti evidentiranje stvarnog stanja u katastarskom operatu. Bez tog postupka zgrada ne bi bila upisana u skladu sa zakonom i suvlasnicima zgrade nastala bi šteta jer ne bi mogli ostvariti svoja zakonska ovlaštenja iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a to je provesti razvrgnuće suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, kao osnovnu pretpostavku za raspolaganje posebnim dijelovima zgrade. Tužiteljice u tužbi upiru u povrede odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ali upravo one opstrukcijom uređenja statusa nekretnine (usklađenja s rješenjem o izvedenom stanju, upisa svih dijelova zgrade na jednu česticu kako to nalaže Pravilnik o katastru zemljišta itd.) onemogućuju i otežavaju ostalim suvlasnicima korištenje nekretnine u punom opsegu vlasničkih ovlaštenja, na koji način zlouporabljaju svoja prava. Pobijanim rješenjima poništavaju se ranije katastarske čestice k. č. br. [katastarska čestica], sve tri s upisanim načinom uporabe stepenice, i spajaju se u k. č. br. [katastarska čestica], kuća. Dakle, pobijanim rješenjima spojene su stepenice koje su sastavni dio zgrade u česticu na kojoj je zgrada. Odredbom čl. 40. Pravilnika o katastru zemljišta propisan je način evidentiranja zgrada u katatarskom operatu i akti koji su temelj evidencije. Za promjene nije potrebna suglasnost svih suvlasnika niti tabularne izjave jer je to potrebno samo za slučajeve iz čl. 34. st. 3. Pravilnika. Nisu u pravu tužiteljice kad u tužbi tvrde da je za provedbu elaborata bila nužna njihova suglasnost. Tužiteljice ne navode istinito da nisu bile pozvane u prvostupanjskom postupku, a o tome se tuženik detaljno očitovao i obrazložio razloge odbijana žalbe u svom rješenju. Zaključno, zainteresirana osoba ističe kako vlasnička prava tužiteljica nisu povrijeđena ni na koji način, a niti je povreda vlasničkih prava predmet ovog upravnog spora, u kojem je predmet zakonitost donošenja rješenja katastra u provedbi geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog stanja. Tužiteljice ističu kao navodnu povredu to što je ranije u zemljišnim knjigama (ponovo se pri tome navodi da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u zemljišnim knjigama nije bila predmet upravnog postupka) bila upisana kuća i dvorište od 305 m2, a sad će biti upisana kuća od 112m2 i dvorište od 193 m2, što ukupno iznosi 305 m2, na iste osobe kao suvlasnike slijedom čega zainteresirana osoba ističe kako nije jasno u čemu se točno nalazi problem. Slijedom navedenog, zainteresirana osoba predložila je sudu donošenje presude kojom se odbija tužbeni zahtjev uz obvezivanje tužiteljica na naknadu troškova upravnog spora zainteresiranoj osobi.

7. Podneskom od 22. siječnja 2026. tužiteljice su se očitovale na odgovore na tužbu tuženika i zainteresirane osobe navodeći kako su pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu priloženim odlukama od 12. prosinca 2025. dopušteni zahtjevi: "Pleše protiv Republika Hrvatska“ broj: 29830/25 te “Pleše protiv Republika Hrvatska" broj 30057/25, a radi ispitivanja zakonitosti postupka Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 833/2020, odnosno presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž- 1832/2021 od 1. ožujka 2023., rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revd 3733/2023 od 22. studenog 2023. te rješenja Ustavnog suda Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III.- 777/2024 od 2. travnja 2025. Predmet gornjeg postupka je pitanje stjecanja prava vlasništva zajedničkog dijela nekretnine koja je predmet ovog postupka, a čime se dodatno potvrđuje stajalište izneseno u tužbi da nije bilo uvjeta donošenju pobijanih odluka upravnog tijela prvog i drugog stupnja, a niti postoje uvjeti za etažiranje predmetne nekretnine. Iz tog razloga navodi da bi se radilo o opstrukciji postupka etažiranja od strane tužiteljica pravno su i činjenično netemeljeni. Interes zainteresirane osobe da stavi objekt na tržište ne može imati prednost ispitivanju zakonitosti pobijanih rješenja obzirom bi ovo postupanje ponovno bilo suprotno načelu zakonitosti i pravne sigurnosti. S obzirom da su konačne odluke Europskog suda za ljudska prava izvor prava za sudove i druga tijela u Republici Hrvatskoj, predloženo je prekinuti ovaj postupak do okončanja predmetnih zahtjeva “Pleše protiv Republika Hrvatska“ broj: 29830/25 te "Pleše protiv Republika Hrvatska" broj 30057/25 pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, a kako bi se utvrdilo hoće li zauzeto stajalište o zakonitosti stjecanja predmetne nekretnine stvarati pravne učinke i za ovaj postupak, kao prethodno pitanje, te istom odlukom odgoditi raspravu zakazanu pred naslovnim sudom.

8. U ovom upravnom sporu 18. veljače 2026. održano je ročište za raspravu u prisutnosti opunomoćenika 2. tužiteljice i opunomoćenice tužiteljica te zainteresirane osobe i zamjenice opunomoćenice zainteresirane osobe, čime je strankama sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora. Na predmetno ročište nije pristupio uredno pozvani tuženik koji svoj izostanak nije opravdao. Opunomoćenik 2-tužiteljice predao je u spis zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka zbog povrede dužnosti i ugleda odvjetništva podnesen protiv odvjetnice Lare Denone Hrvatskoj odvjetničkoj komori te je stoga predlažio istoj uskratiti zastupanje u ovom sporu. Kao dokaz navedenog predan je u spis zahtjev, dopis br. DT 280/2025, dopis HOK-a od 19. siječnja 2026.

8.1. Sud je raspravnim rješenjem odbio navedeni prijedlog tužiteljica za uskratu zastupanja zainteresirane osobe od strane opunomoćenice Lare Denone jer s obzirom na stanje spisa za isto nema uvjeta.

8.2. Nastavno je na navedenom ročištu opunomoćenica tužiteljica izjavila kako ostaje u cijelosti kod navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva. Istaknula je kako tužiteljice imaju pravni interes poništiti pobijano rješenje iz razloga što im je onemogućeno sudjelovanje u postupku izrade elaborata. U predmetnom elaboratu navedeno je da su iste prisutne na licu mjesta pri izlasku mjernika na teren, no iste o predmetnom očevidu, u tom trenutku nisu imale niti saznanja da se održava. U pogledu razloga zašto bi se tužiteljice protivile provedbi ovog elaborata istaknuto je da provedbom istog tužiteljice gube svoj suvlasnički udio odnosno isti im se smanjuje jer je predmetni elaborat rađen pod pretpostavkom pravomoćne presude Općinskog suda u Rijeci, preinačene presudom Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1832/2021 od 1. ožujka 2023., a koji postupak je sada predmet ponovnog ispitivanja na Europskom sudu za ljudska prava. Naime, predmet tog spora je tužbeni zahtjev uperen na utvrđenje prava vlasništva na dijelu predmetne nekretnine koji predstavlja zajednički prostor zgrade, odnosno ne može biti predmet samostalnog prava vlasništva. S obzirom da je sporno tko su uopće suvlasnici predmetne nekretnine, sporno je i tko su ovlaštenici naručivanja i izrade predmetnog elaborata s obzirom da odluke Europskog suda stvaraju neposredni razlog za ponavljanje i obnovu postupka u slučaju kada su suprotne postojećim odlukama nacionalnog zakonodavstva, te stoga tužiteljice mole i predlažu prekinuti ovaj spor do okončanja predmetnih zahtjeva o kojima su tužiteljice obaviještene nakon podizanja ove upravne tužbe, a ovom sudu su dostavljeni podneskom od 22. siječnja 2026., a sve kako se ne bi stvorila teško ispravljiva šteta zbog promjene u javnim knjigama i očevidnicima i brojni drugi troškovi koje bi stranke snosile radi ispravka predmetnog stanja prema uputi Europskog suda. Ukoliko sud ne odredi prekid, u daljnjem tijeku postupka predloženo je, uz uvid u isprave koje prileže spisu na okolnost izrade predmetnog elaborata, saslušati geodeta koji je izrađivao elaborat te opunomoćenika 2-tužiteljice HP. Cilj je stranaka vratiti postupak u onu fazu u kojoj će im biti omogućeno pristupiti na lice mjesta s geodetom kako bi se utvrdilo na koji način je geodeta zaista izvršio mjerenje obzirom se u ovom trenutku ne mogu tužiteljice očitovati jesu li uopće suglasne s iskazanim površinama novoformiranih čestica.

8.3. Na istom ročištu zamjenica opunomoćenice zainteresirane osobe ostala je u cijelosti kod navoda iz odgovora na tužbu. U odnosu na prijedlog za prekid postupka protivila se istom u cijelosti jer navedeni razlozi ne predstavljaju zakonske razloga po čl. 105. ZUS-a da bi se odredio prekid.

8.4. Na upit zamjenice opunomoćenice zainteresirane osobe, u odnosu na navode tužiteljica da će se promijeniti suvlasnički udjeli i da su tužiteljice time oštećene, da se opunomoćenici tužiteljica očituju na koji način će se prvostupanjskim rješenje povrijediti njihovi suvlasnički udjeli, a koji su razvidni iz predočenog vlasničkog lista, opunomoćenica tužiteljica je ponovila da je predmet spora poslovnog broja P-833/2020 Općinskog suda u Rijeci promjena postojećeg stanja u zemljišnoj knjizi, dakle do konačne odluke Europskog suda za ljudska prava sporno je tko su uopće suvlasnici. Isto tako, pod toč. 5. zahtjeva Europskom sudu naloženo je Republici Hrvatskoj, u slučaju usvajanja istog, obveza uređenja nedvojbene zabrane pravnog prometa zajedničkim dijelovima zgrade, a što također utječe na pitanje ovlaštenika potpisnika predmetnog elaborata.

8.5. S obzirom na iznesene navode opunomoćenice tužiteljica, zamjenica opunomoćenice zainteresirane osobe istaknula je da tužiteljice nisu konkretno, niti mogu iskazati o navodnoj povredi suvlasničkog udjela s obzirom da po završetku parničnog postupka na koje se tužiteljice pozivaju, nije ni došlo do promjene suvlasničkih udjela. Nastavno, zamjenica opunomoćenice zainteresirane osobe, u odnosu na navodnu povredu odnosno navod tužiteljica da nisu imale prilike sudjelovati u prvostupanjskom postupku, istaknula je da iz zapisnika Odjela za katastar nekretnina Rijeka od 22. studenog 2024. proizlazi da je istima predočen geodetski elaborat i objašnjeno da su suvlasnički odnosi preuzeti iz postojećeg zemljišno-knjižnog stanja.

9. Prvenstveno valja reći, vezano za prijedlog tužiteljica za prekid ovog spora do okončanja postupka pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, kako činjenica vođenja sudskog spora radi utvrđivanja prava vlasništva nekretnine, ne predstavlja zapreku za postupak provedbe geodetskog elaborata kojim se ista nekretnina evidentira te stoga navedena okolnost ne predstavlja niti razlog za prekidom ovog spora, slijedom čega je valjalo odbiti navedeni prijedlog pozivom na odredbu čl. 105. st. 2. toč. 1. ZUS-a jer se u konkretnom slučaju ne radi o prethodnom pitanju.

10. Nastavno, vezano za prijedlog tužiteljica za uskratu zastupanja zainteresirane osobe u ovom sporu odvjetnici Lari Denoni, koji prijedlog je sud odbio raspravnim rješenjem, valja dodatno reći kako činjenica podnošenja disciplinske prijave protiv citirane ne znači automatski gubitak prava na obavljanje odvjetništva već je iz isprava koje dostavljaju tužiteljice razvidno da je prijava u fazi ispitivanja procesne dopuštenosti.

11. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika, sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora te onu koja se nalazi u spisu upravnog postupka. Sud nije prihvatio preostale dokazne prijedloge tužiteljica (pribavom spisa glede kojih je pokrenut zahtjev pred Europskim sudom za ljudska prava, saslušanjem geodeta te opunomoćenika 2. tužiteljice) iz razloga što smatra da se provođenjem navedenih dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja odnosno da se sve pravnorelevantne okolnosti mogu utvrditi iz materijalne dokumentacije priležeće spisu.

12. Na temelju razmatranja spornih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan.

13. U konkretnom slučaju upravni postupak pokrenut je temeljem zahtjeva ovdje zainteresirane osobe (16. prosinca 2024.) za provedbu geodetskog elaborata u svrhu GE10 – spajanje cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada te GE14 – evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, pri čemu se katastarske čestice [katastarska čestica] poništavaju i spajaju u k. č. [katastarska čestica] te se u katastarskom operatu evidentira zgrada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zemljišnoknjižne oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Geodetskom elaboratu priloženo je pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 24. lipnja 2021. i pravomoćna uporabna dozvola za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. od 25. srpnja 2018. te je isti pregledan i potvrđen 13. prosinca 2024. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Navedenim geodetskim elaboratom provedena je i promjena upisa vlasnika/ovlaštenika u katastarski elaborat sukladno izvatku iz zemljišne knjige.

14. Prema odredbi čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina) da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno Ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te provođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

15. Nadalje, prema odredbi čl. 6. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj: 59/18 i 112/18, dalje: Pravilnika) geodetski elaborati mogu biti izrađeni između ostalog i u svrhu: spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izrađena postojeća zgrada (toč. 10.), evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica (toč. 14.).

16. Odredbom čl. 74. st. 4. Pravilnika propisano je da se za osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka (nositelji prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i nositelji prava na katastarskim česticama koje su susjedne sa katastarskim česticama koje su predmet elaborata) koje nisu potpisale izvješće o utvrđivanju meda i drugih granica te o novom razgraničenju, elaboratu prilaže dokaz da su bili pozvani na predočavanje elaborata.

17. Sukladno odredbi čl. 161 . st. 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj: 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23, dalje u tekstu: ZPU) parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz čl. 160. st. 1. ovoga Zakona provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada.

18. Sukladno odredbi čl. 35. st. 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" broj: 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) katastarski ured evidentira zgradu, odnosno njezin dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju.

19. Prvenstveno, u odnosu na prigovor vezan za sudjelovanje u upravnom postupku izrade elaborata, ukazuje se kako iz zapisnika sastavljenog u Područnom uredu za katastar Rijeka dana 22. studenog 2024. proizlazi da je na istom opunomoćenicima tužiteljica (odvjetniku Emilu Koti i HP) predočen geodetski elaborat te je tom prilikom odvjetnik Emil Kota izjavio "da je njihov jedini prigovor u tome da se zkč. [katastarska čestica] dijeli na dvije, jer se protivno načelu jedinstva nekretnine postojeća nekretnina dijeli, a za to da ne vide osnovanog razloga te postavlja pitanje kako će se kasnije promijeniti omjer suvlasništva na katastarskoj čestici dvorišta". Iz navedenog je neprijeporno da je tužiteljicama omogućeno sudjelovanje u postupku izrade elaborata, posljedično propustu postupanja po ranije citiranoj odredbi čl. 74. Pravilnika. Pri tome sud smatra bitnim ukazati na stajalište Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, izneseno između ostalog i u presudama poslovni broj Usž-2691/16 od 11. siječnja 2017. i Usž-2448/2022-2 od 18. siječnja 2024., da i u situaciji kada se radi o propustu, ali je isti ispravljen naknadnim pozivanjem stranaka u postupku provođenja promjene u katastru zemljišta temeljem geodetskog elaborata (pa i tek u fazi po zaprimanju žalbe na prvostupanjsko rješenje o provedbi elaborata) da je na taj način otklonjen propust te omogućeno tužiteljima sudjelovanje u predmetnom postupku, odnosno očitovanje o činjenicama i okolnostima relevantnim za predmetnu upravnu stvar. Dodatno se ističe, kako što to navodi i zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, da je u konkretnom slučaju sukladno Pravilniku o katastru zemljišta ("Narodne novine" broj 84/07, 148/09, 112/18) provedeno evidentiranje zgrade, koja promjena ima za posljedicu upis u zemljišnoj knjizi u okviru istog zemljišnoknjižnog tijela (čl. 40. i 34. st. 1.), te za istu suglasnost vlasnika nije odlučna jer provedbom elaborata nije došlo do promjene nositelja prava na novoformiranim česticama.

20. Nadalje, ovlaštenje zainteresirane osobe na podnošenje zahtjeva za provedbu promjene u katastarskom operatu proizlazi iz odredbe čl. 94. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina kojom je propisano da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, a što zainteresirana osoba u konkretnom slučaju nesporno je obzirom na suvlasnički status prema važećem zemljišnoknjižnom izvatku.

21. Promjena koja se dopušta pobijanim prvostupanjskim rješenjem nema utjecaja na pravo vlasništva osoba upisanih kao suvlasnici u zemljišnoj knjizi. Upravo suprotno, usklađuje se upis vlasnika u katastru s upisom u zemljišnoj knjizi k. o. [katastarska općina] na način da se poništavanjem k. č. br. [katastarska čestica], na kojoj je u katastru kako ovlaštenik 1/1 bio upisan TP, formira k. č. [katastarska čestica] - vlasnicima koje se upisuju sobe koje su do tada bile upisane na također poništenim k. č. br. [katastarska čestica] te do tada postojećoj k. č. br. [katastarska čestica], a sve sukladno stanju u zemljišnoj knjizi. Naime, u posjedovnom listu pobijanim prvostupanjskim rješenjem dolazi do promjene upisa vlasnika/ovlaštenika sukladno odredbi čl. 97. st. 3. i 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina temeljem priložene odgovarajuće isprave – izvatka iz zemljišne knjige. Podatci o imenima vlasnika i njihovim suvlasničkim omjerima u novom posjedovnom listu odgovaraju onima iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nastavno na navedeno, prijavnim listom za zemljišnu knjigu evidentira se promjena podataka o nekretnini u katastarskom operatu te se za zkč. [katastarska čestica] kuća bb i dvorište u [adresa] površine 305 m2 evidentira novo stanje - zkč. [katastarska čestica] kuća [adresa] površine 112 m2 i zkč. [katastarska čestica] dvorište površine 193 m2, ukupne površine 305 m2, sve k. o. [katastarska općina]. Navedeno je sukladno Pravilniku o geodetskim elaboratima odredbama čl. 11. i 20.-24., odnosno zakonom dopuštenoj svrsi izrade navedenog elaborata - spajanje cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada te evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica. Činjenica je da se prijavnim listom za zemljišnu knjigu uslijed spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada te evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi formira nova zkč. [katastarska čestica] kuća površine 112 m2, čime se dosadašnje dvorište koje je prema zemljišnoknjižnom upisu bilo zajednički dio zgrade (postojeća zkč. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 305) odvaja u zasebnu zemljišno knjižnu česticu (nova zkč. [katastarska čestica] dvorište površine 193), ali za navedeno sud ne nalazi zakonske zapreke pa niti povredu načela jedinstva nekretnine na koju tužiteljice ukazuju. Navedena promjena ne dovodi do promjene suvlasničkih omjera jer se novoformirane čestice upisuju u zemljišnu knjigu u isti zemljišnoknjižni uložak čineći jedno zemljišnoknjižno tijelo, bez promjene nositelja prava vlasništva na istima. Dakle, suprotno navodima na ročištu u ovom sporu tužiteljice ne gube svoj suvlasnički udio jer isti ostaje nepromijenjen. K tome valja istaknuti da tužbom osporeni geodetski elaborat nije rađen pod pretpostavkom pravomoćne presude na koju se tužiteljice referiraju jer je za provedbu elaborata isključivo odlučno stanje zemljišne knjige u trenutku odlučivanja, odnosno donošenja odluke.

22. Zaključno, tužiteljice na ročištu u ovom sporu samo paušalno osporavaju površinu novoformirane čestice – nekretnine koja se temeljem geodetskog elaborata evidentira kao kuća površine 112 m2, ne navodeći razloge zašto ista nije ispravna, a pri tome iz sadržaja spisa kako upravnog postupka tako i ovog spora proizlazi da je pitanje koje je sporno tužiteljicama - pitanje su/vlasništva predmetne nekretnine (kuće) tj. njezinih budućih posebnih dijelova, dok sama površina niti jednim navodom nije osnovano osporena.

23. Slijedom navedenog, budući da je prema ocjeni suda pobijanim rješenjem tuženika pravilno i zakonito odbijena žalba tužiteljica izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog tijela te da tužiteljice svojim navodima nisu uspjele osporiti zakonitost upravnih rješenja, to je na temelju odredbe čl. 116. st. 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev te riješiti kao pod toč. I. izreke ove presude.

24. Odluka o troškovima spora tužiteljica temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koji izgubi spor snosi u cijelosti troškove spora. Stoga, kako su tužiteljice izgubile ovaj spor, to je odbijen njihov zahtjev za naknadu troškova spora te je odlučeno kao pod toč. II. izreke ove presude.

25. Odluka o troškovima spora zainteresirane osobe temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a u svezi s Tbr. 27. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa). Kao radnje u odnosu na koje zainteresirana osoba može ostvariti pravo na naknadu troškova zastupanja priznati su sastav odgovora na tužbu i zastupanje na raspravi, sve uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom zbrojenom iznosu od 2.500,00 Eur. Stoga je odlučeno kao pod toč. III. izreke ove presude.

U Rijeci 5. ožujka 2026.

Sutkinja

Dubravka Zec

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenici Marti Donkov odvjetnici u Zagrebu, Markuševac, Deščevec 4

- Državnoj geodetskoj upravi, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20

- opunomoćenici Lari Denona, odvjetnici u Rijeci, Dolac 9