Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Malom Lošinju
Riva lošinjskih kapetana 14
51550 Mali Lošinj
Poslovni broj: Ovr-1769/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
Z A K L J U Č A K
i
R J E Š E N J E
Općinski sud u Rijeci, (OIB: 54566384631), Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu toga suda Gordani Holer, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Patricie Sablić Havić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja FI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenika IGI d.o.o., OIB: 46610251247, Korzo 16, Rijeka, zastupanog po punomoćnici Neli Šuša, odvjetnici u Rijeci, radi prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, 5. ožujka 2026.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu temeljem presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-698/2018-31 od 21. siječnja 2025. zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. u vezi s člankom 210. stavak 2. Ovršnog zakona odnosno da je tražbina ovrhovoditelja prestala zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kada je ovršenik nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka.
r i j e š i o j e
Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja radi naplate novčane tražbine temeljem presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-698/2018-31 od 21. siječnja 2025. do pravomoćnog okončanja postupka povodom prijedloga ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je 12. studenog 2025. pokrenuo postupak izravne naplate dostavljanjem Financijskoj agenciji osnove za plaćanje i to presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-698/2018-31 od 21. siječnja 2025.
2. Ovršenik je 2. prosinca 2025. podnio ovom sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim uz prijedlog za odgodu prijenosa u kojem navodi da je potraživanje ovrhovoditelja prestalo prijebojem koji je učinio ovršenik izjavom o prijeboju/kompenzaciji dana 16. srpnja 2025. Izjava o prijeboju/kompenzaciji da je dostavljena punomoćniku protustranke /ovrhovoditelja dana 22. srpnja 2025. Ista je i putem pošte poslana i izravno ovrhovoditelju, g. FI, no vratila se ovršeniku neuručena uz napomenu da obaviješteni nije podigao pošiljku. Ovršenik da je stavio u prijeboj svoje potraživanje prema FI u iznosu od 1.716,22 EUR, a čime je prestala tražbina ovrhovoditelja pa predlaže da sud donese rješenje kojim se pljenidba i prijenos novčanih sredstava proglašavaju nedopuštenim. Ovršenik predlaže i donošenje rješenja kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a s obzirom na to da bi provedbom ovrhe ovršenik pretrpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu iz razloga što je račun ovrhovoditelja, FI u blokadi 96 dana, te da se na istom u posljednjih 6 mjeseci provodi naplata po osnovama za plaćanje, kao i da je ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje 6.182,10 EUR. Ovršenik navodi da će mu nastati nenadoknadiva šteta jer neće moći od ovrhovoditelja vratiti ono što mu je bez osnove oduzeto.
3. Budući se ovršenik u prijedlogu poziva na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. u vezi s čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, dalje OZ) to je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu prijenosa dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju sukladno odredbi iz čl. 52. st. 1. i čl. 65. st. 2. OZ.
4. Ovrhovoditelj se u ostavljenom roku nije očitovao na prijedlog ovršenika.
5. Odredbom čl. 210. st. 1. i 2. OZ propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
6. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. do 4. OZ propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu. Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
7. Valja ukazati da je ovršni postupak strogo formalan i nesporan postupak u kojem se odlučne činjenice ne utvrđuju, već ovršni sud brine o tome da tražbina ovrhovoditelja utvrđena ovršnom ispravom u ovršnom postupku bude uspješno realizirana. To znači da se o rješavanju spornih pravnih pitanja i činjenica ne može odlučivati u ovršnom postupku, nego samo u parničnom postupku.
8. Obzirom da je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim izjavljen iz žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ koje ovršenik nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima temelji žalbu opće poznate, te se ne mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, a ovrhovoditelj se nije očitovao o prijedlogu ovršenika, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog zaključka temeljem odredbe čl. 52. st. 3. u vezi s čl. 210. st. 2. OZ.
9. Nadalje, prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava sud nalazi osnovanim.
10. Naime, odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu na prijedlog ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje i ako je ispunjen jedan od posebnih uvjeta propisan točkama 1 do 8. st. 1. istog članka.
11. Dakle, da bi sud mogao prihvatiti prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik mora učiniti vjerojatnim postojanje nekog od razloga iz čl. 65. st. 1. toč. 1. do 10. OZ, koji mora biti kumulativno ispunjen s uvjetom da bi navedenim prijenosom novčanih sredstava ovršeniku nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ili da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje.
12. Podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik je iskoristio pravno sredstvo protiv izravne naplate novčane tražbine, te je time ispunjena jedna od pretpostavki za odgodom ovrhe.
13. Druga pretpostavka koju ovršenik mora učiniti vjerojatnim je da bi pljenidbom i prijenosom pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Vjerojatnost nenadoknadive i teško nadoknadive štete treba dovesti u kontekst konkretnih stranaka, njihovog imovinskog stanja, utjecaja određenog predmeta u odnosu na koji se u konkretnoj situaciji zahtijeva odgoda ovrhe.
14. Ovršenik je na tu okolnost dostavio u spis potvrdu Financijske agencije Klasa: 034-011/25-07/31, Ur.broj: 118-08-401-25 od 2. prosinca 2025. iz koje proizlazi da se je račun ovršenika u blokadi 96 dana, te da ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje iznosi 6.182,10 EUR.
15. Dakle, ovršenik je u konkretnom slučaju dokazao na razini vjerojatnosti da bi mu provođenjem ovrhe u konkretnom slučaju nastala takva šteta koju on ne bi mogao poslije protuovrhom nadoknaditi ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće upravo zbog prezaduženja ovršenika i blokade njegova računa.
16. Slijedom navedenog sud nalazi da su u konkretnom slučaju kumulativno ispunjena oba uvjeta, a to je postojanje vjerojatnosti da bi provedbom ovrhe za ovršenika nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, te istovremeno daljnje ispunjenje razloga navedenog u toč. 1. st. 1. čl. 65 OZ, pa je temeljem svih citiranih zakonskih odredbi u vezi čl. 210. st. 2. OZ valjalo odlučiti kao izreci ovog rješenja.
U Malom Lošinju 5. ožujka 2026.
S u d a c
Gordana Holer
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona). Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno u 3 (tri) primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud. Žalba ne odgađa provedbu rješenja
(čl. 11. st. 4. Ovršnog zakona)
DNA:
1. Ovrhovoditelj PI
2. Punomoćnica ovršenika – Nela Šuša, odvjetnica
3. Financijska agencija