Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    RepublikaHrvatska

    Općinski sudu

    Karlovcu Trg hrvatskih

    branitelja 1

    47000 Karlovac

    Poslovni broj: 11 Pr-491/2016-31

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Karlovcu, po sucu Tomislavu Maras, u pravnoj stvari tužitelja IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po Velimiru Švigir, odvjetniku u OD Rački i kolege j.t.d. Zagreb, Oreškovićeva ulica 6 D/1 protiv tužene REPUBLIKE HRVATSKE - Ministarstvo obrane OIB 66486182714 zastupane po ODO u Karlovcu, Građansko upravnom odjelu, radi isplate, na ročištu glavne i javne rasprave održane dana 03. veljače 2026. godine, u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene dana 05. ožujka 2026. godine

    p r e s u d i o  j e

    I.

    Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, za utuženo razdoblje od dana 01.9.2011.g. do dana 01.6.2014.g., ukupan iznos od 361,77 EUR bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

    -za siječanj 2012. na iznos od 59,50 EUR počev od 16. veljače 2012. do isplate,

    -za lipanj 2012. na iznos od 8,54 EUR počev od 16. srpnja 2012. do isplate,

    -za listopad 2012. na iznos od 15,59 EUR počev od 16. studenog 2012. do isplate,

    -za studeni 2012. na iznos od 20,38 EUR počev od 16. prosinca 2012. do isplate,

    -za prosinac 2012. na iznos od 17,08 EUR počev od 16. siječnja 2013. do isplate,

    -za siječanj 2013. na iznos od 31,19 EUR počev od 16. veljače 2013. do isplate,

    -za veljaču 2013. na iznos od 18,02 EUR počev od 16. ožujka 2013. do isplate,

    -za prosinac 2013. na iznos od 14,59 EUR počev od 16. siječnja 2014. do isplate,

    -za siječanj 2014. na iznos od 15,27 EUR počev od 16. veljače 2014. do isplate,

    -za veljaču 2014. na iznos od 43,89 EUR počev od 16. ožujka 2014. do isplate,

    -za ožujak 2014. na iznos od 61,86 EUR počev od 16. travnja 2014. do isplate,

    -za travanj 2014. na iznos od 55,86 EUR počev od 16. svibnja 2014. do isplate,

    po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    II.

    Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje od dana 01.09.2011.g. do 01.06.2014.g. iznos od 32,43 EUR bruto s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku kako slijedi:

    -za prosinac 2011. na iznos od 7,16 EUR počev od 16. siječnja 2012. do isplate,

    -za siječanj 2012. na iznos od 1,74 EUR počev od 16. veljače 2012. do isplate,

    -za srpanj 2012. na iznos od 1,89 EUR počev od 16. kolovoza 2012. do isplate,

    -za prosinac 2012. na iznos od 2,28 EUR počev od 16. siječnja 2013. do isplate,

    -za siječanj 2013. na iznos od 5,61 EUR počev od 16. veljače 2013. do isplate,

    -za prosinac 2013. na iznos od 2,46 EUR počev od 16. siječnja 2014. do isplate,

    -za siječanj 2014. na iznos od 1,49 EUR počev od 16. veljače 2012. do isplate,

    -za svibanj 2014. na iznos od 9,80 EUR počev od 16. lipnja 2014. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena do 31. srpnja 2015.g., a od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    III.

    Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj - Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: 66486182714, isplatiti tužitelju IŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka isplatom iznosa od 1.312,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja tj. 05. ožujka 2026. godine, pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

    O b r a z l o ž e n j e

    1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je zaposlenik kod tužene MORH – Hrvatska kopnena vojska, gardijska oklopno mehanizirana brigada na poslovima djelatne vojne osobe na dužnosti ciljača, ustrojbeni čin razvodnik, s mjestom službe u Našicama.

    2. Tužena nije u skladu s propisima isplaćivala dio plaće i dodatke na plaću pa je tužitelj zbog neisplaćivanja dijela plaće i dodatke na plaću za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i drugim neradnim danima, rada au smjenama, turnusima, prekovremeni rad, rad na terenu (pripreme za misije vojne vježbe, građevinski radovi na terenu, obuka, operacije potpore u miru, taborovanje, pomoć u humanitarnim akcijama i sav ostali rad na terenu) te te stražarsku službu, dežurstvo i požarnu dužnost kao i naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca već mu je isplaćivana naknada koja je znatno manja od one koja pripada tužitelju. Zbog neplaćanja naknada plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca te isplate jubilarne nagrade u svim materijalnim pravima s osnova vojne službe u OSRH ushraćen za mjesečni iznos od 300,00 kuna bruto odnosno 57 mjeseci u vremenskom razdoblju od 01. rujna 2011. godine do 01. lipnja 2016. godine ukupno 17.100,00 kuna bruto. Tužitelj stoga nakon provedenog knjigovodstvenog vještačenja predlaže da sud donese presudu kao u izreci.

    3. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

    4. Naime, iz dostavljene dokumentacije vidljivo je da je nadležna postrojba u cijelosti postupala sukladno važećim propisima koji reguliraju radno vrijeme djelatnih vojnih osoba, sukladno Odluci o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN br. 118/09 i 118/12).

    5. Tuženik posebno napominje da su se na tužitelja kao djelatnu vojnu osobu glede radnog vremena, isplate plaće i dodataka na plaću u utuženom razdoblju primjenjivali podzakonski akti koji su doneseni temeljem odredbi Zakona o službi u OS RH, a koji je lex specialis za djelatne vojne osobe.

    6. Tuženik posebno upućuje na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske donesene u predmetima iste činjenične i pravne osnove, broj Revr- 1845/12, Revr-1902/12 i Revr-1795/12 u kojima je izneseno stajalište da glede pitanja koja uređuju propisi doneseni temeljem Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu odnosno Kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima. Od 1. listopada 2009. do 1. lipnja 2014. primjenjivala se Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće koji su stupili na snagu 1. listopada 2009.

    7. Navedenom odlukom bio je propisan raspored tjednog i dnevnog radnog vremena u Oružanim snagama Republike Hrvatske te pravo na uvećanu plaću za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, rad u smjenama, turnusima i na drugi odgovarajući način, prekovremeni rad, dežurstvo i stražarska služba.

    8. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće bilo je regulirano pitanje dodataka za dežurstvo i stražarsku službu koju je tužitelj ostvario i koja su isplaćena u navedenom razdoblju.

    9. Kako su navedene Odluke i Pravilnik iz 2014. doneseni na temelju Zakona o službi u OS RH to glede pitanja koja uređuju taj Zakon i propisi imaju prednost u primjeni u odnosu na propise o državnim službenicima i namještenicima i opće propise o radu odnosno Kolektivne ugovore sklopljene u skladu s njima, a koji se ne primjenjuju na djelatne vojne osobe kao posebnu kategoriju osoba.

    10. U točki XII Odluke o raspredu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika bilo je određeno da u preraspodjeli ostvarenih sati rada iz prethodnog u slijedeći mjesec časnik na dužnosti zapovjednika bojne i njemu ravne ili više razine donosi nalog kojim se utvrđuje vrijeme u kojem je ostvaren prekovremeni rad i slobodni dani tako da se za 5 sati prekovremenog rada daje 1 slobodan dan.

    11. Sati prekovremenog rada za koje je pripadniku OS RH nije moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena utvrđuju se mjesečnim izvješćem o ostvarenim satima rada u proteklom mjesecu koje je časnik na dužnosti zapovjednika bojne njemu ravne ili više razine dostavlja crtom vođenja i zapovijedanja nadležnoj financijskoj službi radi isplate.

    12. Obzirom da tužitelj nije dokazao da ima mjesečno izvješće s potvrdom časnika HV-a na pravo za isplatu naknade za prekovremeni rad, a sve sukladno točki XII Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika zahtjev tužitelja tuženik smatra u cijelosti neosnovanim te predlaže da sud odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu tuženiku prouzročenog parničnog troška.

    13. U dokaznom postupku ovaj sud je izvršio uvid u zahtjev za mirno rješenje spora od 03. lipnja 2016. godine, u odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 01. rujna 2016. godine, u odluku o rasporedu od 23. svibnja 2014. godine, u dokumentaciju o radnoj angažiranosti tužitelja, proveo knjigovodstveno financijsko vještačenje uz nalaz i mišljenje vještaka te očitovanje vještaka.

    14. Uvidom u Odluku o rasporedu tuženika od 23. svibnja 2014. godine ovaj sud je utvrdio da je istom tužitelj kao razvodnik raspoređen na ustrojbeno mjesto

    ciljača u gardijsko oklopno mehaniziranoj brigadi sa mjestom službe u Našicama u razdoblju od 01. lipnja 2014. godine do 31. prosinca 2016. godine, dakle radi se o djelatnoj vojnoj osobi.

    15. Odlučujući u gornjoj pravnoj stvari sud je utvrdio da su u utuženom razdoblju (od 01. rujna 2011. godine do 01. lipnja 2014. godine), bili na snazi slijedeći propisi:

    16. Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12), za razdoblje od 01.10.2009. do 01.06.2014. godine, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 118/09), za razdoblje od 01.10.2009. godine, Zakon o službi u Oružanim snagama RH (NN 33/02 - 124/09)

    17. Odluka o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika sadrži postotke uvećanja osnovne plaće za dodatke na plaću za: - prekovremeni rad 50% - rad noću 40% - rad subotom 25% - rad nedjeljom 35% - rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim zakonom 150% itd. time da se dodaci na plaću se međusobno ne isključuju.

    18. Ovaj sud je radi odlučivanja u gornjoj pravnoj stvari našao za shodno provesti knjigovodstveno financijsko vještačenje te utvrditi je li u razdoblju od 01. rujna 2011. do 1. lipnja 2014. godine :

    19. je li tužitelju isplaćivana plaća, dodaci na plaću za prekovremeni rad, prekovremeni rad na terenu sukladno važećim propisima kroz vremensko razdoblje od dana 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g., a ako nije, da utvrdi razliku neisplaćenih dijelova plaće i dodataka na plaću za svaki mjesec te da specificira neisplaćene mjesečne iznose plaće i dodatak na plaću sa danima dospijeća svakog pojedinog iznosa,

    -da vještak utvrdi koliki je točan broj radnih dana u razdoblju od 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g. tužitelj proveo na radu na terenu, što se smatra terenskim radom, da li je tužitelju za rad na terenu isplaćivan terenski dodatak u navedenom razdoblju sukladno čl. 12. Pravilnika o naknadama troškova u svezi s obavljanjem službe, selidbenih troškova i troškova zbog odvojenog života od obitelji (NN 141/04) te čl. 56. Kolektivnog ugovora, da utvrdi razliku neisplaćenih terenskih dodataka na plaću za svaki mjesec u navedenom razdoblju,

    -da vještak utvrdi neobračunate sate terenskog rada u razdoblju od 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g. sukladno tuženikovim evidencijama o radu, odnosno da vještak utvrdi koliko je točno sati terenskog rada tužitelj obavljao u utuženom razdoblju te da izvrši obračun novoutvrđenih (neevidentiranih ili pogrešno evidentiranih) sati rada sa i bez umanjivanja slobodnim danima

    -da vještak utvrdi neuračunate sate rada tužitelja u razdoblju od 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g. temeljem tuženikovih evidencija dolaska i odlaska s posla, odnosno te da izvrši obračun tih sati rada sa i bez umanjivanja slobodnih dana

    -da vještak napravi obračun rada tužitelja u razdoblju od 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g. koji uključuje dane/sate terenskog rada za koje ne postoji točan sat dolaska i odlaska s posla niti ima oznake da je tužitelj radio 8 sati dnevno, već samo oznaka "TR", jer nesporno proizlazi da je tužitelj i tada radio na terenu 8 sati dnevno, odnosno da je vikendima radio na terenu i da je za svaki dan vikenda na terenu ostvario 8 sati prekovremenog rada na terenu, te da specificira neisplaćene mjesečne iznose plaće i dodatak na plaću za prekovremeni rad na terenu sa danima dospijeća svakog pojedinog iznosa, sa i bez umanjivanja slobodnim danima

    -da li je tužitelju isplaćivan dnevni dodatak za obavljanje stražarske službe i da li je pravilno isplaćivan dnevni dodatak za obavljanje stražarske službe u razdoblju od dana 1.9.2011.g. do 01.06.2014.g. a na koji dodatak je imao pravo sukladno točki VIII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12) visina kojeg dodatka je utvrđena Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08, 142/08, 118/09, 99/12 i 55/13),

    -je li tužitelju isplaćivan dodatak na plaću za svaki sat aktivnog dežurstva odnosno dodatak za dežurstvo u funkciji unutrašnje službe i da li su pravilno isplaćivani ti dodatci u razdoblju od dana 1.9.2011.g. do 01.06.2014.g. a na koje dodatak je imao pravo sukladno točki V., VI. i VII. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika (NN 118/09, 118/12) visina kojih dodataka je utvrđena Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće (NN 50/08, 142/08, 118/09, 99/12 i 55/13),

    -da vještak napravi izračun slobodnih dana za razdoblje od 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g. posebno za stražarsku službu, za aktivno dežurstvo, za dežurstvo u funkciji unutrašnje službe, za prekovremeni rad, rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanom i drugim neradnim danima, za rad u smjenama i turnusima, rad na terenu, sudjelovanje u humanitarnim akcijama, za obavljanje počasnih straža na pogrebima, da se vještak očituje koliko je tužitelj koristio slobodnih dana, odnosno je li mu isplaćena novčana naknada za slobodne dane koje nije iskoristio, sve sukladno propisima koji su se primjenjivali u navedenom razdoblju, te da prilikom obračunavanja vještak ne umanjuje vrijednost novoutvrđenih (neevidentiranih) sati rada s vrijednošću slobodnih dana,

    -da vještak napravi izračun razlike naknade plaće za godišnji odmor za razdoblje od 1.9.2011.g. do 1.6.2014.g., za svaki mjesec pojedinačno, uzimajući u obzir obračun osnovne plaće i dodataka na plaću te iznose koje je tužena već platila, s time da se preostali neplaćeni iznos razlike naknade plaće za godišnji odmor izračuna primjenom pravila iz čl. 171. i čl. 172. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) koji reguliraju red uračunavanja i uračunavanje kamata

    20. Vještak je u osnovi sačinio nalaz i mišljenje sukladno zadatku suda pa je temeljem dokumentacije u spisu vještak je utvrdio da bi tužitelj za prekovremeni rad te na ime godišnjeg odmora u razdoblju od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014 godine:

    21. u prvoj varijanti: ostvario dodatke na plaću u visini od 19.237,59 kuna, od čega 2.355,42 kune za godišnji odmor te 16.882,17 kuna za prekovremeni rad s dodacima, tužena je tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje naknadno isplatila 869,52 kune. Kada se iznos naknadnih isplata odbije od utvrđenih razlika ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 18.368,07 kuna, od čega 16.882,17 kuna za prekovremeni rad s dodacima te 1.485,90 kuna za godišnji odmor, iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 2.437,87 eura, od čega 2.240,65 eura za prekovremeni rad s dodacima te 197,22 eura za godišnji odmor.

    22. b) u drugoj varijanti ostvario dodatke na plaću u visini od 3.839,58 kuna, od čega 1.113,93 kune za godišnji odmor te 2.725,65 kuna za prekovremeni rad s dodacima, tužena je tužitelju na ime razlike naknade plaće za godišnji odmor za utuženo razdoblje naknadno isplatila 869,52 kune. Kada se iznos naknadnih isplata odbije od utvrđenih razlika ostaje dug tuženika prema tužitelju u iznosu od 2.970,06 kuna, od čega 2.725,65 kuna za prekovremeni rad s dodacima te 244,41 kunu za godišnji odmor, iskazano u eurima dug tuženika prema tužitelju iznosi 394,19 eura, od čega 361,77 eura za prekovremeni rad s dodacima te 32,43 eura za godišnji odmor,

    23. c) tužitelju je u razdoblju od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014. godine bio 76 dana na terenu te mu je za sve dane provedene na terenu u potpunosti isplaćen terenski dodatak,

    24. d) tužitelj je u razdoblju od 1. rujna 2011. do 1. lipnja 2014. godine bio 72 dana na straži te mu je za sve dane provedene na stražarskom osiguranju u potpunosti isplaćen stražarski dodatak,

    25. e) u utuženom razdoblju tužitelj nije obavljao službu dežurstva za utuženo razdoblje od 20.4.2012.g. do 1.6.2014.g. utvrdio da su prekovremeni sati ostvareni radom na terenu umanjeni za korištene slobodne dane - za ukupno manje evidentiranih 68 sati subotom i 53 sata nedjeljom za rad na terenu, pa je manje isplaćen za iznos od 171,65 EUR (1.293,33 kune).

    26. Kako je tuženik prigovarao nalazu i mišljenju vještaka da se iz istog ne može sa sigurnošću zaključiti je li sudski vještak od ostvarenih sati prekovremenog rada oduzimao 8 sati dnevnog odmora za vrijeme obavljanja stražarske službe i službe dežurstava vještak navodi da prekovremeni rad po osnovu straže i dežurstva nije niti obračunavan u nalazu, niti je rađen izračun tužiteljeva rada na bazi 24 sata. Kako se rad nije računao u trajanju od 24 sata ne može se niti primijeniti dioba radnog dana na 8 + 8 + 8 sati rada, prekovremenog rada i odmora.

    27. U odnosu na prigovor tuženika da se prilikom izračuna razlike naknade plaće obračunao „dupli“ dodatak za minuli rad vještak ističe da prilikom izračuna razlike naknade plaće za godišnji odmor prosječnu mjesečnu plaću isplaćenu u prethodna tri mjeseca se utvrdila na način kako to navodi tuženik

    – po osnovi svega što je isplaćeno tužitelju, uključujući i minuli rad. Kako je u satnicu za izračun godišnjeg odmora uključen i minuli rad isti nije dodatno obračunavan na sate godišnjeg odmora – odnosno nije „duplo“ uračunavan kako to navodi tužena. Kao primjer dajemo obračun razlika za godišnji odmor korišten u 1/2012 godine. Tužena je tužitelju za 64 sata GO u 1/2012 godine isplatila 2.415,09 kn na ime naknade plaće za GO. Na navedeni iznos tužena je tužitelju obračunala 193,21 kn minulog rada (tablica 1 – stupci godišnji odmor i minuli rad na godišnji odmor). Vještak naknadu plaće za godišnji odmor koja je tužitelju trebala biti isplaćena računa temeljem prosječne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca (u koju je uključen i minuli rad). Nakon izvršenih obračuna utvrđeno da je tužitelju u 1/2012 godine trebala biti isplaćena naknada plaće za GO u iznosu od 2.946,54 kn. Kako je u ovaj iznos uključen i minuli rad isti dodatno nije obračunavan na sate GO, a što je vidljivo u tablici 2 – stupcima godišnji odmor i minuli rad na godišnji odmor. Razliku naknade plaće utvrđena je na način da su od naknade plaće koja je tužitelju trebala biti isplaćena po izračunu vještaka (2.946,54 kn) oduzeli naknadu plaće koju je tužena isplatila tužitelju (naknada za godišnji odmor 2.415,09 + minuli rad na godišnji odmor 193,21). Dobivena razlika iznosi 338,24 kn, a kako je prikazano u tablici 3 u stupcu godišnji odmor. Iz navedenog je vidljivo da vještak tužitelju nije obračunavao „dupli“ minuli rad kako to navodi tuženik. U odnosu na prigovor tuženika na varijantu vještačenja ističe kako tuženik osporava varijantu u kojoj prekovremeni rad nije umanjen za slobodne dane, dok prihvaća varijantu u kojoj je prekovremeni rad umanjivan za korištene slobodne dane. Slijedom navedenog prigovori tuženika su pravne naravi jer jednu varijantu nalaza prihvaća.

    28. Imajući prethodno u vidu ovaj sud je sukladno odredbama Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodatku na plaću i načinu isplate plaće te Zakon o službi u Oružanim snagama RH na ime neisplaćene plaće i dodataka na plaću za prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom, blagdanom, za utuženo razdoblje od dana 01.9.2011.g. do dana 01.6.2014.g., usvojio drugu varijantu izračuna u kojoj je prekovremeni rad umanjen za korištene slobodne dane dosudio tužitelju ukupan iznos od 361,77 EUR bruto (2.725,65 kuna) uz zakonsku zateznu kamatu po pojedinim iznosima sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. dospijevajući svakog 16-tog za prethodni mjesec sukladno odredbama čl. 92 st. 3 Zakona o radu NN 93/2014, 127/17 kako je to navedeno pod točkom I izreke presude.

    29. Nadalje, sukladno odredbi čl.60 st.1. Zakona o radu (NN 149/09) za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 89/12), u članku 14. navedeno je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora službeniku i namješteniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca.

    30. Uvažavajući zaključke Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene kolektivnog ugovora o primjeni članka 14. Kolektivnog ugovora, naknada koja je trebala biti isplaćena za korištenje godišnjeg odmora vještak je obračunao u visini prosječne mjesečne plaće koje su isplaćene u prethodna 3 mjeseca time da je satnicu za obračun naknade plaće za godišnji odmor iz članka 14. stavka 2. Kolektivnog ugovora izračunao na način da se visina prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna 3 mjeseca podijeli s mjesečnim fondom sati, u mjesecu u kojem se koristi godišnji odmor. U slučaju kad službenik i namještenik nije ostvario plaću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće, odnosno kad je cijeli mjesec ili dio mjeseca ostvario naknadu plaće za bolovanje, ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri posljednje prosječne mjesečne plaće koje je ostvario za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je koristio bolovanje.

    31. U izračun prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca uračunavaju se sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad (dodaci vezani za rad: dodatak za stražarsku službu, dodatak za dežurstvo, vojno-policijski dodatak, zapovjedni dodatak i slično, osim dodatka za minuli rad), a dodatak na minuli rad posebno je obračunat na novo izračunati iznos naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora, množenjem naknade sa postotkom uvećanja za minuli rad.

    32. Kako više nije bilo prigovora na nalaz i mišlljenje vještaka to je ovaj sud usvojio drugu varijantu u kojoj se prekovremeni rad umanjuje za korištene slobodne dane, pa kako je nakon obračuna dug tuženika prema tužitelju za godišnji odmor u utuženom razdoblju od 01. rujna 2011. godine do 01. lipnja 2014. godine iznosi 32,44 EUR (244,41 kunu) to je ovaj sud sukladno odredbama čl. 60 st.1. Zakona o radu i čl. 14. stavka 2. Kolektivnog ugovora dosudio tužitelju navedeni iznos uz zakonsku zateznu kamatu po pojedinim iznosima sukladno odredbama čl. 29. st. 2 Zakona o obveznim odnosima NN 35/05 i dr. dospijevajući svakog 16-tog za prethodni mjesec sukladno odredbama čl. 92 st. 3 Zakona o radu NN 93/2014, 127/17 kako je to navedeno pod točkom II izreke presude.

    33. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku NN 53/91 do 89/14, te dosudio tužitelju trošak koji se sastoji od zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 125,00 EUR za sastav tužbe u iznosu od 125,00 EUR, trošak sastava podneska od 04. listopada 2017. godine u iznosu od 125,00 EUR, sastav podneska od 29. srpnja 2025. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanje na ročištu od 22. rujna 2025. godine u iznosu od 125,00 EUR, zastupanje na ročištu od 03. veljače 2026. godine u iznosu od 125,00 EUR pristup ročištu radi objave presude u iznosu od 62,50 EUR, knjigovodstveno financijsko vještačenje u iznosu od 500,00 EUR, sveukupno 1.312,50 EUR uz zakonsku zateznu kamatu u skladu s čl. 29 st. 2 ZOO-a počam od dana donošenja prvostupanjske presude tj. 05. ožujka 2026. godine, pa sve do isplate.

    34. Ovaj sud nije dosudio tužitelju trošak sastava podneska od 26. veljače 2020. godine obzirom da je identičan zadatak vještaku iznio u podnesku od 04. listopada 2017. godine.

    U Karlovcu, 05. ožujka 2026. godine

    Sudac: Tomislav Maras

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.

    Dostavljeno:

    1. OD Rački i kolege j.t.d. iz Slavonskog Broda, Stjepana pl. Horvata 36

    2. ODO u Karlovcu, građ.-upravnom odjelu na br. P-DO-392/2016

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.