REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-1521/2022-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Lauri Crnić Klapšić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VČ iz [adresa] brigade Hrvatske vojske 10, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Joško Kaleb, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 11. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice Joška Kaleba, odvjetnika te zastupnice tuženika CČ, diplomirane pravnice, na temelju generalne punomoći br. Su-680/10, 5. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1,OIB: 61817894937 isplatiti tužiteljici VČ iz [adresa] Hrvatske vojske 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 5.300,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 31.05.2021. do isplate po stopi, koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sukladno odredbi članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.), a sve to u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan daljnji zahtjev tužiteljice, preko dosuđenog u točci I. izreke, odnosno za iznos od 100,00 eura s pripadajućim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1,OIB: 61817894937 naknaditi tužiteljici, VČ iz [adresa] Hrvatske vojske 10, OIB: [osobni identifikacijski broj] parnične troškove u iznosu od 2.773,79 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućim od 5. ožujka 2026. do isplate, koje kamate se određuju za svako

. / .

polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena sukladno odredbi članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.), a sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi tužiteljica navodi da je 10.07.2020 u Zagrebu na Trgu 101. brigade Hrvatske vojske u Zagrebu u Španskom na javnoj površini, u pratnji supruga UČ, doživjela nezgodu na način da je pala zbog oštećene i neodržavane javne površine, rupa i oštećenja ploča, kojima je isti popločen i zadobila teške tjelesne ozljede prijeloma gornjeg kraja palčane kosti – desnog lakta. U vrijeme nastanka štetnog događaja navedenu javnu površinu na Trgu 101 brigade hrvatske vojske bio je dužan održavati Grad Zagreb, pa je stoga tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalnu djelatnost predstavlja i održavanje javnih površina, pri čemu se naročito podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta, koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Obavljanje komunalne djelatnosti je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, što proizlazi iz odredaba istog zakona.

1.1. Nadalje, tužiteljica ukazuje na odredbu čl. 2. st. 1. točke 1. Odluke o komunalnom redu Grada Zagreba, prema kojoj su površine u smislu te odluke površine u općoj uporabi, tj . površine javne namjene, koje su namijenjene svima i pod jednakim uvjetima, a prema namjeni se razlikuju javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima – trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli. Prema tome, Grad Zagreb je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. U predmetnom štetnom događaju tužiteljica je pretrpjela teške tjelesne ozljede, opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a koje su narušile tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice, a sve sukladno čl. 19. st. 2. ZOO. Iz medicinske dokumentacije, koja prati neprekinuti niz medicinskih zbivanja od ozljeđivanja do završenog liječenja vidljivo je da tužiteljica u štetnom događaju zadobila teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma, a koje su zahtijevale dugotrajno bolničko liječenje, prilikom čega je tužiteljica, tijekom i nakon liječenja, trpjela niz neugodnosti.

1.2. Predmetno ozljeđivanje te zaostale posljedice, a sve s obzirom na dob spol i zanimanje tužiteljice, dovele su do povrede njenog fizičkog, psihičkog i socijalnog integriteta. Uslijed zadobivenih ozljeda kod tužiteljice su zaostale slijedeće posljedice:

- stanje iza prijeloma desne dominantne ruke, ograničenost i bolnost pokreta, oticanje, nemogućnost dizanja težih tereta,

- potreba za korištenjem imobilizacije i ortopedskih pomagala,

- ovisnost o pomoći druge osobe,

- jake i trajne fizičke i duševne boli te strah,

- potreba za liječenjem,

- potreba za lijekovima,

- potreba za mirovanjem,

- potreba za radiološkim pretragama,

- potreba za odlascima liječnicima i čekanjima u čekaonicama,

- potreba za tuđom pomoći za obavljanje osnovnih životnih funkcija,

- trpljenje dugotrajnih i jakih fizičkih bolova, trpljenje dugotrajnog i jakog straha, koji strah trpi i dan danas,

- duševne boli uslijed liječenja,

- gubitak kvalitete života, budući posljedice ozljeđivanja dovode do otežanih privatnih i poslovnih aktivnosti tužiteljice,

- privremeno ograničenje slobode biranja životnog poziva i zaposlenja zbog novonastalih tjelesnih ograničenja,

- bolovanje i izostanak s posla,

- izostanak s privatnih i javnih događanja,

- odustanak od planiranih radnji i aktivnosti

1.3. Tužiteljica je provodila bolničko liječenje. Bila je radno nesposobna te je morala koristiti bolovanje u periodu od 13.07.2020 do 31.12.2020. Provodila je česte kontrole liječnika te različite dijagnostičke pretrage. Morala je provoditi više puta rehabilitaciju u vidu fizikalnih terapija, a koje oduzimaju dosta vremena i energije s time da je tijekom fizikalnih terapija, obzirom na vrstu i lokalitet ozljeda, trpjela dodatne bolove i neugodnosti. Kod tužiteljice je ozlijeđena desna dominantna ruka, te su nastupila trajna ograničenja naročito u obavljanu svojih radnih obveza a s obzirom na spol zanimanje i zaposlenje tužiteljice. Uslijed ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju, tužiteljica je trpjela tjelesne bolove (jakog intenziteta, srednjeg intenziteta, manjeg intenziteta i povremene bolove manjeg intenziteta) i strah (primarni strah, sekundarni strah jakog srednjeg i manjeg intenziteta kao i kasni strah). Isto tako, zbog potrebe mirovanja imobilizacije, ozljeda desne dominante ruke bila joj potrebna stalna tuđa pomoć i njega, a koju pomoć su joj pružali ukućani. Zaostale su trajne posljedice, a koje obzirom na vrstu i lokalitet ozljede trajno umanjuju opću životnu i radnu aktivnost tužiteljice. Zbog zaostalih posljedica na tjelesno zdravlje tužiteljica će u svom daljnjem životu i radu morati ulagati pojačane napore.

1.4. Zbog oduzetosti i ograničenja važnih tjelesnih funkcija, (trajnih poremećaja osovine ekstremiteta / dužine/ pokretljivosti zaostalih bolova i ograničenosti pokreta) tužiteljica nije u mogućnosti obavljati aktivnosti, koje je mogla obavljati prije predmetnog štetnog događaja i morala je promijeniti svoj dosadašnji način života i svoje navike, a što nedvojbeno ukazuje i na to da joj je povrijeđen i duševni integritet. S obzirom na proživljeni traumatični događaj kao i zaostalih posljedica, tužiteljica i danas osjeća dodatne strahove. Zbog nastalog stresnog događaja, zadobivenih ozljeda zaostalog invaliditeta, razvio se psihički poremećaj u vidu noćnih mora, straha od ponovnog ozljeđivanja, a bila joj je potrebna tuđa njega i pomoć. Stoga tužiteljica na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve sukladno odredbi čl. 19., u svezi čl. 1046. i čl.1100. ZOO- a, potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 40.000,00 kn zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe (čl. 1103. ZOO-a). Konačno specificiranim tužbenim zahtjevom od 29.4.2025. (list 117-125 spisa), postavlja zahtjev za novčanu naknadu štete (imovinske i neimovinske) u ukupnom iznosu 5.400,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 31.5.2021. do isplate te potražuje i naknadu parničnih troškova zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, a kako je to pobliže navedeno u samom podnesku.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim u cijelosti, osporava osnovu i visinu. Prije svega, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da tužbi ne prileže dokazi da bi se mjesto pada tužiteljice nalazilo na javnoj površini, a iz dostavljenih fotografija nije vidljivo vrijeme njihova nastanka niti je jasno gdje je točno lokacija, koja se na fotografijama prikazuje, slijedom čega su nevjerodostojne i irelevantne. Nadalje, tuženik osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja te uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja te zadobivenih ozljeda. Opreza radi, tuženik ističe prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za pad, budući da je iz prijave o ozljedi na radu razvidno kako se radilo u tužiteljičinoj uobičajenoj ruti kretanja (točka 33. Prijave) prema poslu dok je iz priležećih fotografija razvidno kako se radi o napuknutim pločama u površini od više m2 stoga tužiteljica nedvojbeno nije koristila uobičajenu pažnju, prilikom hoda, budući da je mogla znati te mogla vidjeti navedena oštećenja, koja su vidljiva svakom nasumičnom prosječnom prolazniku.

2.1. Tužiteljica je kao mjesto pada naznačila Trg 101 brigade Hrvatske vojske, Zagreb, koji se nalazi udaljen 190 metara od mjesta njezina prebivališta ([adresa] brigade Hrvatske vojske br. 10, Zagreb), stoga, uzevši u obzir činjenicu da se tužiteljica navedenim mjestom vrlo vjerojatno kreće u svakodnevnom životu, navedena oštećenja joj nikako nisu mogla biti nepoznata, stoga je sama odgovorna za nastanak štetnog događaja. Osporava se osnova i visina tužbenog zahtjeva jer je isti, s obzirom na ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, previsoko postavljen. Tužiteljica je zadobila ozljede prolazne naravi. Tuženik osporava navode kako su kod tužiteljice zaostale bilo kakve trajne posljedice s obzirom da je iz medicinske dokumentacije, priložene uz tužbu, vidljivo da ozljeda, ukoliko je ista zadobivena padom, nije takve naravi da bi ostavljala posljedice. Uvidom u nalaz Doma zdravlja Zagreb - Zapad (Povijest bolesti broj. 1875690) od 13.08.2020., dakle nalaz, koji je nastao mjesec dana nakon ozljeđivanja (10.07.2020.), vidljiv je upis liječnika kako tužiteljica ne uzima analgetike, slijedom čega je jasno da su bolovi, koje je osjećala, bili tako slabog intenziteta da tužiteljica nije imala potrebu uzimati lijekove. Iako se u tužbi na više mjesta navodi kako su kod tužiteljice zbog ozljede dominantne desne ruke nastala trajna ograničenja, naročito u obavljanju radnih obveza te kako je privremeno bila onemogućena u slobodi izbora životnog poziva i zaposlenja zbog novonastalih tjelesnih ograničenja, nigdje nije navedeno što je tužiteljica po zanimanju, na koji način je bila ograničena u obavljanju radnih obveza te na koji točno način su je ozljede, za koje nije imala potrebu uzimati analgetike, ograničavale u svakodnevnom životu.

2.2. S obzirom na karakter ozljede, opisane u medicinskoj dokumentaciji, te nespornu činjenicu kako je tužiteljica provodila fizikalnu terapiju, tuženik predlaže obvezati tužiteljicu na dostavu ovjerene preslike zdravstvenog kartona, radi utvrđivanja postojanja eventualnih ranijih ozljeda ili tegoba iste ili slične naravi, koje bi mogle utjecati na zdravstveno stanje tužiteljice tijekom i nakon ozljeđivanja. Tuženik predlaže sudu o parnici obavijestiti Croatia osiguranje d.d., Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, s obzirom da tuženik s navedenim društvom ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti prema trećima, a radi miješanja na strani tuženika, ukoliko se tijekom postupka eventualno utvrdi da bi postojala njegova pasivna legitimacija. Slijedom navedenog, tuženik predlaže sudu tužbu i tužbeni zahtjev odbiti u cijelosti te obvezati tužiteljicu da tuženiku nadoknadi prouzročeni parnični trošak.

3. U tijeku dokaznog postupka provedeni su dokazi čitanjem kompletne spisu priložene dokumentacije, koja se odnosi na preslike fotografija mjesta nezgode (list 9-15 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (list 16-30 spisa), preslike Izvješća o privremenoj nesposobnosti /spriječenosti za rad (list 31-36 spisa), presliku prijave o ozljedi na radu od 17.7.2020. (list 37-40 spisa), ispis google karte (list 48 spisa), presliku liječničke potvrde od 10.6.2022. (list 56 spisa), saslušan je svjedok UČ (list 65-66 spisa), saslušana je tužiteljica (list 66-67 spisa), razgledane su preslike fotografija (list 69-75 spisa), pročitano je očitovanje Grada Zagreba, Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 16.4.2021. (list 84-85, 89-90 spisa) te je provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Žarku Rašiću (list 110- 111 spisa) kao i očevid na mjestu štetnog događaja (list 137-141 spisa), razgledane su fotografije sa očevida (list 144-146 i 150-153 spisa), a drugih dokaza stranke nisu predlagale niti ih je sud izvodio, pa je glavna rasprava zaključena.

4. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 128/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev djelomično osnovanim, kako je navedeno u izreci presude, odnosno zahtjev je neosnovan za razmjerno manji dio zahtjeva u iznosu od 100,00 € s pripadajućim kamatama.

5. Među parničnim strankama u ovoj pravnoj stvari sporna je pasivna legitimacija tuženika i njegova odgovornost za nastanak štetnog događaja, uzročno posljedična veza, a shodno tome, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

6. U odnosu na prigovor tuženika o njegovoj promašenoj pasivnoj legitimaciji valja navesti da je, po ocjeni ovog suda, neosnovan te da je tuženik pasivno legitimiran za naknadu štete, koju oštećenik pretrpi padom na javnoj površini.

7. Naime, u ovom je predmetu 14.11.2025. proveden očevid na adresi u [adresa], Trg 101. brigade Hrvatske vojske (list 137-140 spisa) te je na istom tužiteljica pokazala mjesto pada i pojasnila je da je izlazila iz „Pan-Peka“ te se uputila prema kanti za smeće. Također je utvrđeno da desno od kante za smeće postoje dvije ulegnute kocke. Mjesto pada je fotografirano od strane punomoćnika stranaka (list 144-146, 150-153 spisa) i na fotografijama s očevida kao i onima priloženim u spis, jasno je vidljivo ulegnuće ploča, poglavito na fotografiji na listu 71 spisa te je time utvrđeno sasvim pouzdano da je moguć pad na takvim oštećenjima. Također, notorno je da je mjesto pada tužiteljice javna površina namijenjena za kretanje pješaka jer se radi o gradskom trgu, kojim se svakodnevno kreće veliki broj ljudi, a prisutnost trgovina te pekare „Pan-Pek“ također potkrepljuje činjenicu da je riječ o javnoj površini, koja služi svim ljudima, koji se tuda kreću kao pješaci.

8. Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/18 i 32/20; dalje: ZKG) određuje u čl. 21. da su komunalne djelatnosti, među ostalim, djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti. Nadalje, na temelju odredbe čl. 22. toč.2. ZKG, u komunalne djelatnosti spada i održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima. Prema čl. 23. st.2. ZKG pod održavanjem javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijeva se održavanje i popravci tih površina, kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost.

9. Odredbom čl. 33. ZKG propisano je da komunalne djelatnosti, ako tim Zakonom nije propisano drukčije, može obavljati:

1. trgovačko društvo, koje osniva jedinica lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave zajedno (u daljnjem tekstu: trgovačko društvo),

2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave

3. služba – vlastiti pogon koju osniva jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon)

4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji

5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o obavljanju komunalne djelatnosti.

10. Također, odredbom čl. 59. st. 1. ZKG, propisano je da su komunalna infrastruktura:

1. nerazvrstane ceste

2. javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila

3. javna parkirališta

4. javne garaže

5. javne zelene površine

6. građevine i uređaji javne namjene

7. javna rasvjeta

8. groblja i krematoriji na grobljima

9. građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza.

11. Dalje, odredba čl. 60. st. 2. ZKG definira javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima i to su trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, uređene plaže, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste.

12. Povrh toga, sukladno odredbi čl. 1. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik grada Zagreba br. 14/19; dalje: Odluka), tom se Odlukom propisuje komunalni red i mjere za njegovo provođenje radi uređenja naselja, načina uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba, održavanja čistoće i čuvanja površina javne namjene na području Grada Zagreba. Odredba čl. 2. definira javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima - trgovi, pločnici, javni prolazi, javne stube, prečaci, šetališta, biciklističke i pješačke staze, pothodnici, podvožnjaci, nadvožnjaci, mostovi i tuneli, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste. Također, odredbom čl. 74. Odluke propisano je da javne površine moraju biti uredne i čiste i služiti svrsi za koju su namijenjene. Odredbom čl. 75. pravna ili fizička osoba obrtnik kojoj je Grad povjerio obavljanje komunalne djelatnosti održavanje čistoće javnih površina dužna ih je održavati i čistiti sukladno programu održavanja komunalne infrastrukture. Konačno, odredbom čl. 66.st.2. ZKG-a propisano je da se komunalna infrastruktura održava u skladu s programom održavanja komunalne infrastrukture ili u skladu s ugovorom ili drugim aktom određenim tim Zakonom ili posebnim zakonom.

13. Imajući na umu da iz iskaza saslušanog svjedoka UČ (list 65,66 spisa) te same tužiteljice (list 66,67 spisa) kao i izvedenog očevida u bitnom proizlazi da se štetni događaj desio na Trgu 101. brigade Hrvatske vojske i to kada se tužiteljica normalnim hodom istim kretala, navedeno mjesto, bez ikakve sumnje, predstavlja javnu površinu u smislu čl. 60.st.2. ZKG i čl.2. Odluke. Prema tome, tuženik je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari jer je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Obavljanje komunalne djelatnosti je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, koji propisuje način obavljanja komunalne djelatnosti, uređuje da komunalnu djelatnost mogu obavljati i trgovačka društva, koja osniva jedinica lokalne samouprave. Shodno izloženom, tuženik je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, tuženik se ne oslobađa od odgovornosti za štetu, koja nastane radi propusta tih trgovačkih društava ili fizičkih osoba, a takav je stav poznat iz brojne sudske prakse, među ostalim i najvišeg suda u državi (Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske (dalje: VSRH) broj Rev-1973/1999-2). Dakle, tuženik je dužan osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti i na održavanju gradskih javnih površina, a time što je prenio obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti na određenu pravnu osobu, nije oslobođen obveze vršenja nadzora nad njenim radom i poduzimanja odgovarajućih mjera da se zaštite građani i spriječi nanošenje štete (Odluka VSRH broj Rev-340/2011-2).

14. Kao što je već gore jasno navedeno, ZKG utvrđuje uvjete i način obavljanja komunalnih djelatnosti i ostvarivanje posebnog društvenog interesa u obavljanju tih djelatnosti te propisuje da je u cilju uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje (čl. 104.) te propisuje i tijela nadležna za nadzor provedbi odredbi komunalnog reda (čl. 109). Komunalni redar ovlašten je, između ostalog, rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje komunalnog reda (čl. 112.st.2.). Grad se ne oslobađa svoje obveze da, preko komunalno redarstvenih službi, poduzima mjere, kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu, koja nastane zbog nepridržavanja navedene obveze. Tuženik je stoga bio dužan osigurati da, putem službe komunalnog redarstva, vrši nadzor i poduzima mjere da se zaštite građani i spriječi nanošenje štete. Slijedom svih izloženih okolnosti, utvrđena je pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja jer je, prema gore citiranim odredbama ZGK i Odluke, tuženik taj, koji je dužan održavati javne površine čistima i sigurnim za kretanje ljudi, a što je propustio učiniti kroz nadzor putem službi komunalnog redarstva i posljedično popravljanje ulegnutih ploča na gradskom trgu, koji je javna površina. Povrh svega, tuženik je, među ostalim, dužan obavljati poslove od javnog interesa, odnosno organizirati efikasno obavljanje istih te se na njega, kao i na njegovo djelovanje primjenjuje odredba čl. 1084. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22; dalje: ZOO), sukladno kojoj, osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa, odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Shodno svemu izloženom, tuženik je pasivno legitimiran za štetu nastalu tužiteljici i odgovoran je za nastanak štete, pa stoga suprotna tuženikova razlaganja nisu prihvaćena kao osnovana.

15. Što se pak tiče prigovora da je tužiteljica sama isključivo odgovorna za pad na navedenim oštećenjima javne površine te da ne postoji uzročno posljedična veza između njenog pada i nastanka štete, takvi su prigovori također ocijenjeni neosnovanima, a nakon što su izvedeni dokazi saslušanjima te medicinskim vještačenjem. Na spornu okolnost nastanka samog štetnog događaja sud je saslušao svjedoka UČ i samu tužiteljicu, proveden je očevid te su razgledane spisu priložene fotografije.

16. Iz priloženih fotografija na listovima 9-15, 69-75, 144-146 i 150-153 spisa razvidno je postojanje oštećenja u vidu ulegnuća ploča, kojima je popločen čitav trg, a koje ulegnuće, se nalazi pored kante za ulične otpatke. Predmetno ulegnuće podobno je da stopalo svake osobe zapne za isto te da tako uzrokuje spoticanje i posljedičan pad i ozljeđivanje. Također, na fotografijama je vidljivo i to da se ulegnuće teže može uočiti, tako da je uvjerljivo da tužiteljica nije mogla isto uočiti, čak i da je čitavo vrijeme hoda imala pogled usmjeren na pod, što nije normalno ni životno logično. Okolnost, koju je naglašavao tuženik, da tužiteljica stanuje u blizini, pa da bi joj navedeno stoga moralo biti poznato, također nije prihvaćena kao osnovana jer nije dužnost tužiteljice pregledavati stanje kolnika i izbjegavati neravnine, već je dužnost tuženika brinuti se da neravnine, odnosno ulegnuća ne postoje, odnosno da budu sanirana ili barem na neki način ograđena ili obilježena, a što je tuženik bez sumnje propustio učiniti.

17. Kao što je već navedeno u točci 7. obrazloženja sud je 14.11.2025. proveo i očevid na adresi [adresa] vojske (list 137-140 spisa) te je na istom utvrđeno da se desno od kante za otpatke nalaze dvije ulegnute kocke, odnosno ploče, a tužiteljica je pokazala mjesto pada i navela da se od pekare „ V“ uputila prema kanti za otpatke. Mjesto pada je fotografirano od strane punomoćnika stranaka te su fotografije u spisu na listovima 144-146 i 150-153.

18. Svjedok UČ, koji je suprug tužiteljice, u svom je iskazu na ročištu 24.4.2023. (list 65-66 spisa) naveo da se predmetni štetni događaj desio u petak 10.7.2020. na zadnji radni dan tužiteljice, prije godišnjeg odmora. Naveo je da ona radi od 11 sati do 19 sati te su oko 10,20 sati zajedno krenuli na njen posao i da je on išao u pekaru te apoteku te su hodali Trgom 101. brigade Hrvatske vojske, na način da je on hodao pored tužiteljice. Naveo je da je u jednom trenutku tužiteljica htjela baciti papir u koš za smeće, prema kojem je krenula, međutim, zapela je i pala na desno koljeno i desni lakat. Naveo je i da joj je on pomogao da se digne i želio je da odmah idu liječniku ali tužiteljica je odbila da će pokušati odraditi posao. Iskazao je da je potom radila nekoliko sati i zvala ga telefonom da je boli i da je došlo do oticanja radi čega ju je odveo u traumatološku bolnicu. Iskazao je i da je tužiteljica jedino imala preko ramena žensku torbicu i na nogama ravne ljetne cipele bez pete. Pojasnio je da se štetni događaj desio na samom Trgu 101. brigade i to na potezu od pekare „Pan-Pek“ prema apoteci na suprotnoj strani. Svjedoku su se predočile i fotografije predane na istom ročištu te je pokazao fotografiju na kojoj se vidi odignuće kocaka, odnosno ulegnuće onih ispred. Naveo je da je, po njegovom saznanju, stanje i dalje nepromijenjeno. Naveo je i da je vrijeme tog dana bilo suho i toplo, a pojasnio je da je tužiteljica pala na desno koljeno i desni lakat, a da je od pada do odlaska u bolnicu prošlo nekoliko sati. Dodao je da su tužiteljici, dok je bila imobilizirana, pomagali u oblačenju, higijeni, obavljanju kućanskih poslova i da zbog toga nisu išli na more.

19. Tužiteljica se svojim iskazom na ročištu 24.4.2023. (list 66-67 spisa) u cijelosti priklonila iskazu svjedoka, njenog supruga, navevši da je u svemu istinito iskazivao. Dodala je da je od samog pada do odlaska u bolnicu prošlo 4 sata i da je, kad je došla na posao, stavljala hladne obloge na ruku, radi čega nije odmah osjećala veliku bol, ali da poslije nije više s rukom nikud mogla i da je otekla tako da je jedva skinula prsten radi čega je zvala supruga da zove liječnicu, koja se nije javljala, pa su otišli u traumu. Navela je da joj je tamo rečeno da joj je pukao lakat i da je pukao par milimetara na drugom mjestu da bi morala na operaciju. Iskazala je i da je longetu nosila u tri navrata po 7-8 dana i da je ista bila kroz cijelu ruku, a inače je dešnjak te je napomenula da se zbog toga nije mogla oblačiti, a teško joj je bilo i spavati. Navela je da se bavi poslom spremačice ,koji je zahtjevan fizički posao te da više ne može ruku potpuno okrenuti i da joj je mišić na toj ruci veći. Navela je da joj je pri obavljanju poslova čišćenja, konkretno dizanja kreveta, teško i ponekad mora na bolovanje. Pojasnila je da je na nogama predmetnog dana nosila niske balerinke te da navedenim dijelom prolazi minimalno dva puta dnevno. Iskazala je da je navedenog dana krevete uspjela spustiti, ali da joj je bilo teško dizati ih i da je ruku čitavo vrijeme držala uz tijelo. Navela je i da je navedenog dana još pokupila ručak, a pojasnila je da radi u dječjem vrtiću te da se radi o malim plastičnim krevetićima. Iskazala je i da je na bolovanju bila od ponedjeljka, budući je dan štetnog događaja bio u petak i do kraja te godine 2020.

20. Sud je ocijenio iskaze svjedoka i tužiteljice u cijelosti vjerodostojnima jer su međusobno podudarni, logični i životno uvjerljivi, a sud nije našao u držanju svjedoka i tužiteljice, nikakvih naznaka da bi nešto prešućivali ili lagali, pa im i zato vjeruje. Povrh toga, iskazi svjedoka i tužiteljice nisu s uspjehom opovrgnuti niti jednim drugim dokazom.

21. Ovdje treba naglasiti da se nezgoda desila, prema suglasnim iskazima tužiteljice i svjedoka, dok se tužiteljica kretala prema kanti za otpatke u cipelama prikladnim za hodanje i bez da je nosila teret u rukama te se stoga ne može govoriti o suodgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja jer nije mogla uočiti dio, koji je ulegnut, sve dok nije došla do tog dijela, spotakla se i pala, uslijed istog. To stoga jer je sudu logično i životno uvjerljivo da tužiteljica, koja se normalnim hodom kreće po javnoj površini - trgu, nije mogla predvidjeti da će kad dođe u blizinu kante za otpatke naići na ulegnute ploče (ili bilo kakve neravnine), pa nije mogla znati ni očekivati da će se spotaknuti i pasti na to ulegnuće niti to može prosječna osoba predvidjeti. Prema tome, prigovor isključive krivnje nije osnovan jer niti iz jednog jedinog izvedenog dokaza ne proizlazi da bi tužiteljica neprimjerenim kretanjem po javnoj površini sama uzrokovala štetu, koju je pretrpjela, a tuženikova ničim potkrijepljena pretpostavka da je tužiteljica morala vidjeti ulegnuti dio pločica, koju ničim ne dokazuje, sud ne može prihvatiti kao osnovanu te stoga ocjenjuje da tužiteljica ni na koji način nije sama kriva za nastanak štetnog događaja, odnosno, da je istom u bilo kojem omjeru doprinijela. U kontekstu svega izloženog, a poglavito slijedom utvrđenja suda na očevidu i ostalih dokaza u spisu u vidu fotografija, nije od značaja očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, graditeljstvo i komunalne poslove od 16.4.2021. na listu 89 i 90 spisa, kojim se navodi da je Šetalište 150. brigade Hrvatske vojske popločeno cijelom dužinom i da nisu zatečena oštećenja, koja bi zahtijevala postupanje iz nadležnosti Odjela za komunalno i prometno redarstvo.

22. Kako je iz gore izloženog obrazloženog vidljivo da je nedvojbeno i pouzdano utvrđen nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika, a sasvim je logično i jasno da postoji uzročna veza između tužiteljičinog pada te nastanka štete, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem na okolnost visine tužbenog zahtjeva.

23. Stalni sudski vještak prof.dr.sc. Žarko Rašić je u svom nalazu i mišljenju od 6.4.2025. (list 110-11 spisa) naveo da je tužiteljica stradala u štetnom događaju kada je zadobila prijelom glavice desne palčane kosti s minimalnim pomakom koštanim ulomaka – prijelom u području desnog lakatnog zgloba Nakon odgovarajuće inicijalne dijagnostičke obrade, konzervativna terapija. Provedena je fizikalan terapija. Trajanje i intenzitet bolova – jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 2 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 14 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 56 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjen je životnih aktivnosti. Trajanje i intenzitet straha - Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je kratkotrajan i jakog intenziteta. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 6 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 20 dana.

23.1. U navedenom štetnom događaju zadobivena ozljeda prijelom glavice desne palčane kosti s minimalnim pomakom koštanim ulomaka – prijelom u području desnog lakatnog zgloba, koji je doveo do smanjenja životnih aktivnosti trajno od 10%, koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti desnog lakatnog zgloba te povremenim bolovima kod dužeg rada desnom dominantom rukom, posebno kod radnji pregibanja u laktu, odnosno rotacijskih kretnji u laktu. Nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljici je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 60 dana po 2 sata dnevno te još 30 dana po 1 sat dnevno ta uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje) pomoć pri odlasku na tržnici trgovinu i slično, a uzaimajući dužinu nošenje imobilizacije i da se radi o ozljedi desne dominante ruke. Liječenje je završeno tj. stanje se stabiliziralo nakon kontrola fizijatra – 28.12.2020.

24. Ovaj sud prihvatio je u cijelosti kao vjerodostojan nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića jer je objektivan, stručan, logičan i razumljiv, a ni stranke nisu imale dodatnih pitanja ni primjedbi što dodatno pridonosi vjerodostojnosti i uvjerljivosti istog.

25. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje, sud ocjenjuje da je, uslijed štetnog događaja, došlo do povrede prava osobnosti tužiteljice i to povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. S obzirom na sve okolnosti slučaja i težinu povrede navedenih prava osobnosti, a kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, sud smatra da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u smislu čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Sud je odmjerio visinu pravične novčane naknade uzimajući u obzir sve elemente odlučne za njezino određivanje u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO, pa je ocjena ovog suda da sve utvrđene okolnosti opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade tužiteljici u ukupnom iznosu od 4.700,00 €.

26. Tužiteljica je na ime naknade imovinske štete zatražila naknadu za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 600,00 €. U odnosu na tuđu pomoć i njegu, utvrđeno je da je tužiteljici ista bila neophodna u ukupnom obimu od 150 sati. Stoga je tužiteljici, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO, dosuđena naknada po osnovi tuđe pomoći u iznosu od 600,00 €. Visina naknade za tuđu pomoć i njegu dosuđena je tužiteljici, primjenom odredbe čl. 223. st.1. ZPP-a, pri čemu je za 1 sat tuđe pomoći i njege sud slobodnom ocjenom odredio primjerenim iznos od 4,00 €.

27. Slijedom svega izloženog, sud je dosudio tužiteljici ukupni iznos od 5.300,00 € po osnovi naknade neimovinske i imovinske štete, a za daljnji zatraženi iznos od 100,00 € zahtjev tužiteljice je odbijen kao previsoko postavljen i stoga neosnovan.

28. U odnosu na dosuđeni iznos naknade štete tužiteljici pripadaju zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO. Zatezne kamate pripadaju tužiteljici od dana podnošenja tužbe, prema čl. 1103. ZOO. Visina stope zatezne kamate je određena prema čl. 29. st.2. ZOO i prema čl.1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 156/22).

29. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. ZPP i čl. 155. ZPP. Tužiteljica je uspjela sa gotovo cjelokupnim zahtjevom, osim u razmjerno manjem dijelu, u odnosu na koji sud ocjenjuje da nisu nastali posebni troškovi, pa joj je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje: Tarifa), a imajući u vidu troškovnik, kao i vrijednost predmeta spora. Tako joj je priznat trošak zastupanja kako slijedi: za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1 Tarife), za pristup na ročišta 9.2.2023., 24.4.2023., 1.10.2025., 14.11.2025. (očevid) i 11.2.2026. po 100 bodova za svako (ukupno 500 bodova - Tbr. 9/1 Tarife) te za sastav podnesaka od 28.4.2023. i 19.11.2025. po 25 bodova za svaki (Tbr. 8/3 Tarife) kao i za sastav podnesaka od 22.11.2022., 29.4.2025., 5.6.2025. po 100 bodova za svaki - ukupno 300 bodova (Tbr. 8/1 Tarife). Sveukupno, tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 950 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00 € prema važećoj Tarifi te uvećano za 25% po osnovi PDV iznosi 2.375,00 €, a uvećano za plaćenu sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 375,00 kn/49,77 € i na presudu od 99,54 € te uvećano za plaćeni predujam za vještačenje u iznosu od 200,00 € te za očevid u iznosu od 49,48 ukupno iznosi 2.773,79 €. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 29.9.2023. i 24.10.2024. budući da nisu bili potrebni za vođenje ove parnice u smislu čl. 155. ZPP jer samo požuruje postupanje suda, a nije joj priznat kao potreban ni zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude obzirom je ročište, u skladu s ovlastima, suda prezakazano i održano, unatoč neurednoj dostavi za obje parnične stranke u smislu čl. 335.st.6. ZPP-a. Tužiteljica ima pravo na kamate na parnične troškove prema odredbi čl.151.st.3. ZPP-a i po stopi iz čl. 29. st.2. ZOO i čl.1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 156/22).

30. Tuženik je spor izgubio, pa je njegov zahtjev za naknadu troškova kao neosnovan odbijen.

31. Slijedom svih izloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 5. ožujka 2026.

Sudac:

Laura Crnić Klapšić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

1. tužiteljici po pun. uz pristojbu na presudu

2. tuženom