Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: P-1097/2025-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Goranu Jokiću, u pravnoj stvari tužitelja Poljoprivredno prehrambeni koncern Valpovo d.o.o., OIB: 12875096243, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po zakonskom zastupniku - direktoru ĐN i po punomoćniku, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Zec i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika PROMIX d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 42354759611, zastupanog po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku u Osijeku, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane i zaključene glavne rasprave održane 5. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Nikole Sabljaka, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Zec i partneri d.o.o., prokurista tuženika AN te punomoćnika tuženika, odlukom objavljenom 5. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. U cijelosti se odbija, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Proglašava se nedopuštenom ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine određena Rješenjem Općinskog suda u Osijeku Stalna Služba u Valpovu, broj Ovr- 2580/2024 od 10. lipnja 2024. godine u cijelosti.

II. Nalaže se tuženiku PROMIX D.O.O., OIB: 42354759611, [adresa] (Grad Belišće) naknaditi tužitelju PPK VALPOVO D.O.O., OIB:12875096243, [adresa] (Grad Valpovo) troškove parničnog postupka zajedno sa zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, u roku od 15 dana. ".

II. Nalaže se tužitelju Poljoprivredno prehrambeni koncern Valpovo d.o.o., OIB: 12875096243, sa sjedištem u [adresa], naknaditi tuženiku PROMIX d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 42354759611, prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 12. kolovoza 2025. podnio tužbu protiv tuženika radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. U tužbi u bitnom navodi da je zaključkom ovršnog suda broj:

Ovr-2580/2024-24 od 1. kolovoza 2025. upućen da u roku 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i to iz razloga koji su navedeni u žalbi nakon proteka roka. Dalje navodi da na nekretnini tuženika upisanoj u ZK uložak [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi pašnjak Starovalpovački put, površine 3076 m2, postoji industrijski željeznički kolosijek u čijem se posjedu nalazi tužitelj. U ovršnom postupku ovršenik, ovdje tuženik temeljem ovršne isprave koja se sastoji od pravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku broj P-94/2023 od 20. listopada 2023. traži od tamo ovrhovoditelja, ovdje tužitelja predaju u posjed djela nekretnine tuženika na kojoj se nalazi sporni kolosijek. Međutim, tužitelj je saznao za nove činjenice koje mu nisu bile poznate u vrijeme kad je vođen postupak iz kojeg potječe ovršna isprava temeljem koje je određena ovrha. Te činjenice sastoje se od toga da je u tijeku postupak upisa postojeće željezničke infrastrukture temeljem čl. 84. Zakon o željeznici u katastar i zemljišne knjige. Smatra da će to rezultirati u konačnici upisom vlasništva Republike Hrvatske na dijelu zemljišta tuženika na kojem se nalazi predmetni industrijski kolosijek kao javnog dobra u općoj uporabi. Stoga smatra da i dalje ima pravo na posjed djela nekretnine tuženika na kojem se nalazi sporni industrijski kolosijek pa predlaže da sud proglasi nedopuštenim predmetnu ovrhu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i pravnoj osnovi tužbe u cijelosti. Ne čini spornim da se prema čl. 84. Zakona o željeznici treba srediti imovinsko pravne odnose na željezničkoj infrastrukturi radi upisa postojeće željezničke infrastrukture u zemljišne knjige. Međutim, smatra da predmetni kolosijek, koji se nalazi na nekretnini tuženika ne podliježe takvom evidentiranju jer isti predstavlja privatni kolosijek dok je evidentiranju podložan samo onaj dio željezničke infrastrukture koji čini dio otvorene pruge s glavnim i sporednim kolosijecima. Također smatra da je predmetni industrijski kolosijek bitan isključivo radi mogućeg privatnog interesa tužitelja te takav privatni interes ne može biti usporediv s interesom Republike Hrvatske pa samim tim ne postoji osnova da se isti evidentira kao dio javne željezničke mreže. Slijedom navedenog predlaže da sud odbije tužbu kao neosnovanu.

3. Tijekom postupka stranke su u cijelosti ostale kod svojih navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu.

4. Kako bi utvrdio činjenično stanje sud je prvo pribavio očitovanje od HŽ infrastrukture d.o.o. na okolnost što podrazumijeva evidentiranje željezničke infrastrukture i kakve posljedice ima u odnosu na sporni industrijski kolosijek koji prelazi dijelom preko nekretnine tuženika koja je označena kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Nakon pribave navedenog očitovanja, sud je u dokaznom postupku izvršio uvid te pročitao kako slijedi: zaključak o upućivanju u parnicu str. 7-10 spisa, izvadak iz zemljišne knjige str. 12-22, izvod iz katastarskog plana str. 21, geodetski elaborat industrijskog kolosijeka str. 22-38 spisa, podnesak HŽ infrastrukture upućen tužitelju str. 39-40 spisa, izvadak iz zemljišnih knjiga 47-48 spisa, podnesak upućen Hž infrastrukturi od strane punomoćnika tužitelja str 56-57 spisa, tužba u predmetu P- 1166/2024 na str. 58-62, odgovor na tužbu u predmetu P-1166/2024 str. 63-64, potvrda Hž infrastrukture str. 65, podnesak Hž infrastrukture str. 73-74.

Iz predmeta ovog suda P-1166/2024, koji se povodom žalbe nalazi na županijskom sudu izvršen je uvid kroz e-Spis s obzirom da su sva pismena u tom predmetu skenirana te je elektronički spis istovjetan spisu koji se pod tim brojem vodi u papirnatom obliku, a iz istog su pročitani: tužba str. 1-5, zaključak o upućivanju u parnicu 8-11, podnesak zk odjela sa zk izvatkom popisnim listom i preslikom ručno vođene zemljišne knjige 138-168, poziv i izjava Geometar str. 175-176, potvrda Hž infrastrukture 178, nepravomoćna presuda ovog suda P-1166/2024-22, od 16. listopada 2025. str. 207-217 spisa.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za proglašenje nedopuštenom ovrhe u predmetu ovog Suda broj Ovr-2580/2024.. To iz razloga što tužitelj tvrdi da je HŽ infrastruktura d.o.o. nakon okončanja postupka iz kojeg potječe ovršna isprava započela postupak evidentiranja željezničke infrastrukture radi upisa u zemljišne knjige, a kojim postupkom je obuhvaćen i sporni industrijski kolosijek koji prelazi preko dijela nekretnine tuženika. U takvim okolnostima tužitelj smatra da tuženik ne može više tražiti da mu tužitelj preda u posjed dio nekretnine na kojem se nalazi industrijski kolosijek u ovršnom postupku jer će nastavno dio njegove nekretnine na kojem se nalazi taj kolosijek biti proglašen javnim dobrom u općoj uporabi. Ako bi se to dogodilo, tad bi tužitelj nastavno mogao i dalje koristiti taj industrijski kolosijek za svoje potrebe.

6. Među strankama nije sporno da je tuženik uknjižen kao vlasnik kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a tužitelj kč. br. [katastarska čestica], obje katastarska općina [katastarska općina]. Nadalje, nije sporno niti da industrijski željeznički kolosijek ulazi na tuženikovu kčbr. [katastarska čestica] (kao poslužnu nekretninu) s istočene strane, svega nekoliko metara od istočnog ruba čestice te se proteže duž cijele čestice tuženika uz istočnu među, kao i da nakon izlaska s čestice tuženika kč. br. [katastarska čestica] prelazi preko cestovno željezničkog prijelaza u [adresa] u [adresa], nakon čega ulazi na nekretnine u vlasništvu tužitelja kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] (kao povlasne), a na kojima se nalazi gospodarsko dvorište tužitelja sa izgrađenim silosima i ostalim objektima. Nije sporno niti da je između stranaka pred Trgovačkim sudom u Osijeku vođeno više postupaka, s tim da je u jednom od tih postupaka (poslovni broj: P-10/21) utvrđeno da tužitelj nije stekao dosjelošću pravo vlasništva na dijelu čestice tuženika na kojem se nalazi sporni dio industrijskog kolosijeka. Također nije sporno niti da je pred Trgovačkim sudom u Osijeku pravomoćno okončan postupak u predmetu P-94/2023 u kojemu je postupku tuženik ishodio pravomoćnu presudu poslovni broj P-94/2023-23 od 20. listopada 2023., koja je postala pravomoćna 9. siječnja 2024., a kojom je naloženo ovdje tužitelju da preda u posjed tuženiku dio nekretnine tuženika kčbr. [katastarska čestica], na kojem se nalazi sporni dio industrijskog kolosijeka. Ta presuda ujedno je i ovršna isprava temeljem koje je pokrenuta ovrha pred ovim sudom u predmetu Ovr-2580/2024, a iz koje je ovrhe zaključkom tužitelj upućen u ovu parnicu. Sud zaključuje da nije sporno niti da je tužitelj od izgradnje spornog industrijskog kolosijeka 1971. neposredno i putem svog pravnog prednika isti koristio cijelo vrijeme do dan-danas te isti koristi i dalje radi dobave i otpreme sirovina i ostalih tereta putem željeznice u svoje gospodarsko dvorište. To stoga što takvu činjenicu tijekom postupka nije osporavao tuženik, a te činjenice u cijelosti proizlaze iz predmeta ovog suda P-116/2024, u koji je sud izvršio uvid, kao i iz nepravomoćne presude u tom predmetu. Nije sporno niti da HŽ infrastruktura d.o.o. provodi na ovom području evidentiranje željezničke infrastrukture, a nije sporno niti da je zaključkom ovog suda tužitelj kao ovršenik upućen iz ovršnog postupka da pokrene ovu parnicu radi dokazivanja da je daljnji nastavak ovrhe nedopušten zbog postupka evidentiranja željezničke infrastrukture.

7. Među strankama je sporno je li postupak evidentiranja željezničke infrastrukture, koji je u međuvremenu pokrenuo HŽ infrastruktura d.o.o. od utjecaja na nastavak ovrhe u predmetu ovog suda Ovr-2580/2024, a ako je od utjecaja je li zbog tog postupka uopće dopušten daljnji nastavak ovrhe u tom predmetu.

8. Iz podneska HŽ infrastrukture d.o.o. od 24. lipnja 2025. na str. 40 spisa, koji je dostavljen tužitelju povodom njegova traženja za očitovanjem razvidno je da je postupkom evidentiranje željezničke infrastrukture obuhvaćena i kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na kojem se nalazi sporni industrijski kolosijek, s tim da je u tijeku izrada geodetskog elaborata izvedenog stanja željezničke infrastrukture na području k. o. [katastarska općina] u obuhvatu lokalne pruge L207 [adresa] – [adresa]. Da je tome tako proizlazi i iz izjave pravne osobe Geometar Osijek d.o.o. (str. 38 spisa) koja je ovlaštena od HŽ infrastrukture d.o.o. izraditi geodetski elaborat.

9. Iz pisanog očitovanja HŽ infrastrukture d.o.o. na str. 73-74 spisa proizlazi da sporni industrijski kolosijek, koji prolazi preko dijela čestice u vlasništvu tuženika koja je označena kao kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a koji se nalazi u posjedu tužitelja neće biti utvrđen u postupku evidentiranja željezničke infrastrukture kao dio željezničke infrastrukture. U tom postupku moguće je da bude evidentiran dio kč. br. [katastarska čestica] kao dio željezničke infrastrukture, a o kojem je dijelu točno riječ, HŽ infrastruktura d.o.o. u svom očitovanju nije se mogla jasno izjasniti jer je postupak evidentiranja još u tijeku. Dio koji bude evidentiran kao željeznička infrastruktura u zemljišnim knjigama bit će upisan sukladno Zakon o željeznici kao javno dobro u općoj uporabi, željeznička infrastruktura u vlasništvu Republike Hrvatske, a pod upravom HŽ infrastrukture d.o.o..

10. Ostalu pročitanu dokumentaciju sud ne smatra bitnom za razrješenje odnosa povodom ovog spora, pa istu nije smatrao potrebnim detaljnije analizirati.

11. Iz čl. 84. st. 4. Zakona o željeznici ("Narodne novine" broj: 32/19, 20/21 i 114/22, dalje: ZŽ) proizlazi da željeznička infrastruktura koja nije evidentirana u katastru do stupanja na snagu tog Zakona ili koja je evidentirana, ali stanje na terenu ne odgovara granica jedinstvene katastarske čestice tad se ista evidentira u katastar na temelju potvrdu upravitelja infrastrukture i geodetskog elaborata izvedenog stanja, a koje nadležnom katastru dostavlja upravitelj infrastrukture, s tim da se takav upis u zemljišnim knjigama prema st. 5. istog članka provodi kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske uz upis upravitelja infrastrukture bez obzira na postojeće upise i uz istovremeno brisanje iz zemljišne knjige svih postojećih upisa koji su protivni novom upisu. Nadalje, iz priloga 1. ZŽ-a proizlazi da se željeznička infrastruktura sastoji od točno pobrojanih sastavnih dijelova uz uvjet da oni čine dio otvorene pruge s glavnim i sporednim kolosijecima, s tim da su iz željezničke infrastrukture isključeni kolosijeci koji su smješteni unutar radionica za popravak željezničkih vozila, depoa ili spremišta za lokomotive te odvojeni kolosijeci i kolosijeci za privatno korištenje. Člankom 52. st. 1. i 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ) propisano je da će sud uputiti u parnicu ovršenika ako je u žalbi istaknuo neki od razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., toč. 9 -11 OZ-a, ako je ovrhovoditelj osporio postojanje tog razloga ili ako se nije očitovao u roku od 8 dana na isti. Iz čl. 50. st. 1. toč. 9. i 10. OZ-a proizlaze žalbeni razlozi koji se odnose na isticanje da je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno razlog da je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme odgođeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad ju ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe ovršna isprava. Vezano za žalbene razloge zbog kojih se upućuje u parnicu iz ovršnog postupka, treba spomenuti i razlog iz čl. 50. st.1. toč. 7. OZ-a koji se odnosi na to da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da nije ovlašten ovrhu tražiti protiv točno određenog ovršenika.

12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23; dalje ZPP), a na temelju rezultata cjelokupnog postupka, primjene citiranih odredbi, ovaj Sud je utvrdio je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

13. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je predmet ovršnog postupka iz kojeg je ovdje tužitelj kao ovršenik upućen u parnicu predaja u posjed ovdje tuženiku kao ovrhovoditelju dijela kč. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je u cijelosti u vlasništvu tuženika, a na kojoj se nalazi privatni industrijski kolosijek koji koristi i posjeduje tužitelj bez valjane pravne osnove. Da ne postoji valjana pravna osoba za posjedovanje i korištenje spornog kolosijeka proizlazi iz pravomoćne presude Trgovačkog suda u Osijeku broj P-94/2023 od 20. listopada 2023. kao i iz nepravomoćne presude ovog suda broj P-1166/2024. Naprijed citiranom presudom Trgovačkog suda u Osijeku utvrđeno je da ovdje tužitelj nije stekao pravo vlasništva dosjelošću nad spornim industrijskim kolosijekom, a isto tako niti pravo stvarne služnosti koje bi ga ovlašćivalo da nesmetano koristi taj kolosijek pa je stoga naloženo tužitelju da ovdje tuženiku preda u posjed dio njegove čestice na kojemu se nalazi taj kolosijek. Očito je da tužitelj nije postupio po toj presudi pa je zbog toga tuženik i pokrenuo ovršni postupak koristeći citiranu presudu Trgovačkog suda u Osijeku kao ovršnu ispravu.

14. Iz pisanog očitovanja HŽ infrastrukture d.o.o. str. 73-74 spisa nesporno proizlazi da sporni industrijski kolosijek nije obuhvaćen postupkom evidentiranja željezničke infrastrukture koje HŽ infrastruktura d.o.o. provodi na obuhvatu lokalne pruge L207 [adresa] – [adresa]. Predmetni industrijski kolosijek ne može biti dijelom željezničke infrastrukture jer je Prilogom 1. ZŽ-a jasno propisano što se podrazumijeva željezničkom infrastrukturom te je jasno navedeno da su iz obuhvata željezničke infrastrukture isključeni privatni kolosijeci. U ovom slučaju predmetni industrijski kolosijek može se smatrati privatnim kolosijekom jer isti koristi jedino tužitelj s obzirom da taj kolosijek završava u industrijskom dvorištu tužitelja, a s lokalnom prugom [adresa] – [adresa] povezan je preko željezničko-cestovnog prijelaza u [adresa] u [adresa] i kč. br. [katastarska čestica], koja se nalazi u vlasništvu tuženika. Dakle, niti jedan drugi pravni subjekt koji se bavi bilo kakvom registriranom djelatnošću niti ima pristup niti mogućnost korištenja predmetnog kolosijeka, već tu mogućnost ima samo isključivo tužitelj. Stoga, navedena okolnost što HŽ infrastruktura d.o.o. provodi evidentiranje željezničke infrastrukture na ovom području nije od nikakvog utjecaja na daljnji nastavak ovrhe u predmetu ovog Suda broj: Ovr- 258/2024 jer se ta ovrha provodi radi predaje u posjed dijela nekretnine na kojoj se nalazi predmetni privatni kolosijek tuženiku kao vlasniku nekretnine.

15. Sama činjenica što će evidentiranje željezničke infrastrukture nastavno biti možda obuhvaćen dio kč. br. [katastarska čestica], katastarska općina [katastarska općina] nije od utjecaja na naprijed navedeni zaključak iz razloga što će tim obuhvatom biti možda obuhvaćen samo dio uz lokalnu prugu [adresa] – [adresa], koja graniči s navedenom česticom tuženika jer je pozitivnim propisima propisan pojas uz lokalnu prugu određene širine koji se smatra željezničkom infrastrukturom, ali takvim evidentiranjem neće biti obuhvaćen sporni privatni kolosijek što je jasno u svom očitovanju i navela HŽ infrastruktura d.o.o.. S obzirom da tuženik u ovrsi traži predaju u posjed baš dijela svoje čestice na kojoj se nalazi industrijski kolosijek jasno proizlazi da se u opisanim okolnostima tužitelj ne može s uspjehom pozivati da je predaja u posjed zabranjena. Slijedom svega navedenog, neosnovano je tužiteljevo pozivanje da je predmetna ovrha nedopuštena zbog žalbenih razloga iz čl. 50. st. 1. točke 7., 9. i 10. OZ-a, pa je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I..

16. Odluka o trošku parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a, s tim da su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23, dalje Đ. Tuženik je uspio u cijelosti u ovom postupku pa su mu stoga i priznati troškovi koji su prema ocjeni ovog suda u smislu čl. 155. ZPP-a bili nužni za uspjeh, a koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i sudskih pristojbi. Slijedom navedenog, priznati su troškovi kako slijedi:

- sastav odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku od 27. kolovoza 2025. u iznosu od 200,00 eura, što je u skladu s Tbr. 8. 1. Tarife,

- zastupanje po punomoćniku odvjetniku na ročištima održanima 06. studenog 2025. i 5. veljače 2026., u iznosima od po 200,00 eura za svako ročište, ili 400,00 eura ukupno za 2 ročišta, a što je u skladu s Tbr. 9. 1. Tarife,

-sastav obrazloženog podneska od 16. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 eura, a što je u skladu s Tbr. 8.1. Tarife jer se tuženik tim podneskom očitovao o podnesku HŽ Infrastrukture d.o.o. od 28. studenog 2025.

Slijedom navedenog, za zastupanje po punomoćniku odvjetniku tuženiku su priznati troškovi koji ukupno iznose 800,00 eura, na koji je pridodan PDV po stopi od 25%, tako da priznati troškovi ukupno iznose 1.000,00 eura.

17. O troškovima pristupa tuženikovog punomoćnika na ročište za objavu presude nije odlučeno, s obzirom da je taj trošak neizvjestan, a ukoliko punomoćnik pristupi ročištu za objavu, o tim troškovima bit će odlučeno naknadno posebnim rješenjem.

18. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.

Valpovo, 5. ožujka 2026.

SUDAC

GORAN JOKIĆ

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, koja se podnosi putem ovog suda, u roku 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena bez obzira što na isto nije pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako nije bila uredno obaviještena.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku