Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Karlovac
Poslovni broj: P-52/2025-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu po sucu ovog suda Tomislavu Maras kao sucu pojedincu u upravnoj stvari tužitelja MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Deanu Radišić odvjetniku u ZOU Nikola Horvat i Dejan Radišić u Karlovcu, protiv tužene KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sandri Pleskina odvjetnici u Karlovcu, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave dovršene dana 25. veljače 2026. godine u nazočnosti tužitelja MD, punomoćnika tužitelja Deana Radišić odvjetnika u ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić u Karlovcu, tužene KD, zamjenice punomoćnice tužene ŠD odvjetničke vježbenice u OU Sandre Pleskina u Karlovcu, a objavljene dana 5. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I.
Nalaže se tuženoj KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] da tužitelju HD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], isplati iznos od 181,95 eura (sto osamdeset jedan euro i devedeset pet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, tekućom na svaki pojedini iznos i to na:
- iznos od 22,22 €, od dana 16. svibnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 3,26 €, od dana 26. rujna 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 17,74 €, od dana 23. travnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 20,84 €, od dana 23. travnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 22,76 €, od dana 23. travnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 19,27 €, od dana 23. travnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 17,74 €, od dana 23. travnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 18,87 €, od dana 27. rujna 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 19,27 €, od dana 27. rujna 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 13,76 €, od dana 25. travnja 2024. godine pa do isplate,
- iznos od 6,22 €, od dana 25. travnja 2024. godine pa do isplate,
po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.
II.
Odbija se tužitelj HD sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.218,05 eura sa zakonskim zateznim kamatama, radi neosnovanosti.
III.
Nalaže se tuženoj KD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da tužitelju HD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 192,55 eura (sto devedeset dva eura i pedeset pet centi), uvećane za zakonske zatezne kamate, tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude (5. ožujka 2026.) pa do isplate, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je pošten posjednik, osobno podmiruje sve režijske troškove predmetne nekretnine, kako one fiksne, tako i varijabilne, a u kuću je izvršio i nužna i korisna ulaganja. Cijelo vrijeme podmirivao je sve troškove režija, a navedene troškove od dana stjecanja suvlasničkog dijela, u 1/2 mora podmirivati i tužena. Pored toga, tužitelj je podmirio i ranija dugovanja režijskih troškova kuće, nastalih prije tužiteljeva stjecanja suvlasničkog dijela (telefon, struja, RTV pristojba, komunalne usluge, komunalna naknada), u iznosu od oko 600,00 € pa tužiteljica ima obvezu sudjelovanja u podmirivanju i tih troškova u 1/2 dijela. Sve režijske troškove tužitelj podmiruje i nadalje. Uz to navodi da je za zimu 2023./2024. kupio i gorivo za centralno grijanje jer se kuća zbog niskih temperatura morala grijati da ne puknu cijevi i radijatori uslijed smrzavanja zbog velike hladnoće. Dodatno, kupovao je i potrebnu opremu za održavanje. Nadalje, izvršio je nužno rušenje i uklanjanje stabla bora koji je ugrožavao električnu mrežnu i kuću, košnju trave, šišanje živice, skupljanje i odvoz lišća, uklanjanje otpalog voća, obnovu stolarije, krečenje unutrašnjosti i druge radove, koje u 1/2 dijela mora snositi tužiteljica. Od trenutka kada je postala suvlasnikom, tužena nije platila ni jedan euro za održavanje kuće, nije podmirila ni jedan račun za režije niti je sudjelovala u snošenju nužnih i korisnih troškova, a prije nje to nije činila ni ĆD. Tužitelj je uočio kontinuiranu potrošnju vode između 1 m³ i 3 m³, a koju sam nikako nije mogao prouzročiti jer vodu u tim količinama nije koristio. Provjerom na stanju mjernog sata, utvrdio je da stanje potrošnje zaista odgovara onome iskazanome na računima. Kako on nema dokaza da bi vodu trošio netko treći, iako je moguće da je vodu trošila tužena ili ĆD pošto imaju primjerak ključa ulaznih vrata kuće, a u unutrašnjosti kuće nije uočeno nekontrolirano istjecanje vode, svakako se ima raditi o curenju vode na instalaciji od kuće do mjernog sata u oknu, koje je radi toga puno iscurene vode, a što i ne čudi jer su vodovodne instalacije stare od kada je kuća građena – preko 48 godina. Kako bi otklanjanje tog kvara iziskivalo visoke troškove, koje bi kao i do sada snosio samo tužitelj i kako bi se zaustavilo stvaranje daljnjih troškova curenja vode,stoga je bio primoran kao dobar domaćin, zatvoriti oba ventila u vodomjernom oknu i time spriječio daljnje istjecanje vode. Slijedom novonastalih okolnosti vezanih za nepostojanje grijanja i vodoopskrbe u kući, morao je odustati od svake planirane mogućnosti eventualnog stanovanja, s obzirom da je kuća u potpunosti neuvjetna za stanovanje. Također, tužitelj navodi da je cijelo vrijeme nakon hospitalizacije pok. oca, kupovao hranu za pse koji su ostali iza pok. ZD, a o njima brine i danas, dok tužena i ĆD za njih nisu ni pitale, a kamo li da bi sudjelovale u brizi, čime ostvaruju i obilježje kaznenog djela napuštanja životinja. Tužitelj je podneskom od dana 27. listopada 2026. specificirao tužbeni zahtjev (list br. 136-137).
2. U odgovoru na tužbu tužena se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Naime, suprotno činjeničnim navodima protutužbe, tužena navodi da isti nije pošteni posjednik cijele nekretnine s obzirom da ima saznanja u trenutku zaključenja Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 7. prosinca 2023., kao primateljem uzdržavanja, da je suvlasnica u ½ dijela kuće u [adresa], ĆD na čije mjesto stupa tužena. Tužena osporava tužitelju pravo, zahtijevati od tužene naknadu za radove s osnova poslova koji ne trpe odgađanje te im predstoji šteta, kao i naknadu za poslove čijim propuštanjem bi posjednik izgubio očitu korist. Tužena otklanja svojom obvezom naknaditi tužitelju eventualne režijske troškove na kući [adresa] u [adresa], nastalih prije 7. 12. 2023., odnosno u vremenu od kada je majka parničnih stranka, ĆD, suvlasnica kuće koju je bila prisiljena naputiti na naznačenoj adresi od 27. 10. 2023., a istovremeno dugovanje s osnova režijskih troškova nije prijavljeno u ostavinskom postupku iza pok. LD. Tužena se protivi troškovima kupnje goriva za centralno grijanje 2023./2024. godine s obzirom da je ZD preminuo dana **.**.2023., pa je priprema goriva za centralno grijanje izvršena još u vrijeme kada je u kući zajedno s pok. LD boravila i živjela ĆD, kao i svim ostalim zatraženim troškovima. Kako je tužitelj uskratio tuženoj pravo suposjeda, a istovremeno do stupanja tužene na mjesto prednice ĆD, koja je također isključena iz suposjeda.
3. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja MD i tužene KD kao stranaka u postupku, dokaz saslušanjem svjedoka ĆD, BD i ĐD, dokaz čitanjem i predlagavanjem preslik opomena Hep Elektra d.o.o. sa lista br. 16-19, preslik računa Hep Elektra d.o.o. sa lista br. 21-24, preslik računa Inkasator d.o.o. sa lista br. 2532, preslik potvrda o uplati sa lista br. 33, preslik potvrde o plaćanja Hrvatski Telekom d.d. sa lista br. 34,35, opomena sa lista br. 36, potvrde i računi sa lista br. 37-48, ponudbeni troškovnik tvrtke Zeleniko d.o.o. u [adresa] sa lista br. 49, ispis HAK sa lista br. 50, pisma sa lsita br. 56-58, fotografija sa lista br. 59-62, fotografija sa lsita br. 72-85, 95- 93, 105-126, 138-151, podataka INA sa lista br. 152, te izvršio uvid u preslik spisa ovoga suda posl. br. P-366/2024.
5. Naime, sud nije povjerovao tužitelju koji tvrdi da je odustao od prijedloga za provođenjem građevinskog i poljoprivrednog vještačenja iz razloga jer nema novac da plati predujam na ime troškova građevinskog i poljoprivrednog vještačenja zbog previsokog određenog iznosa predujma od strane suda. Ovo iz razloga što tužitelj ne ostvaruje prvo na besplatnu pravnu pomoć sukladno Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći, a niti je dostavio dokaz da ju je tražio. Osim toga, sud je povjerovao iskazu tužene KD i ĆD koje su potvrdile, da je tužitelj podigao novac nakon smrti oca u iznosu preko 200.000,00 eura od kojeg je ½ novca sigurno pripada tužitelju zbog sklopljenog ugovora o doživotnom uzdržavanju sa ocem.
6. Sud je odbio prijedlog tužitelja da sud provede očevid na licu mjesta kao nepotreban i suvišan. Ovo iz razloga što sud nema stručne kvalifikacije da utvrdi visinu tužiteljeva ulaganje u predmetnu kuću i visinu troškova za održavanje okućnice, te utvrđenje od suda zatečenog stanja kuće i okućnice u trenutku očevida je pravno irelevantno za donošenje odluke u ovom predmetu po postavljenom specificiranom tužbenom zahtjevu (pola iznosa potrošene električne energije, polovina iznosa vode, komunalne naknade itd., polovina iznosa računa za telefon, hrane za pse, rušenje stabala, ispuštanja vode iz kućne vodovodne instalacije, plaćanje 300 litara lože ulja, troškovi prijevoza tužitelja).
7. Nadalje, obzirom da je tužitelj na pripremnom ročištu dostavio u spis fotografije kuće pismo nakon proteka 7 mjeseci od dana podnošenja tužbe i tri mjeseca od zaprimanja poziva za pripremno ročište, te na taj način utjecao da se pripremno ročište odgodi. Međutim, sud je sud omogućio tuženoj da dostavi fotografije kuće i okućnice u primjernom roku nakon zaključenja pripremnom ročišta, u svrhu zaključenja pripremnog ročišta, te onemogućavanja odugovlačenja postupka i smanjenja troškova postupka, te osiguravanja jednakog prava stranaka pred sudom, radi čega je u tom dijelu prigovor tužitelja neosnovan. Iz istih razloga je odbijen prigovor tužene.
8. Dakle, između parničnih stranaka nije sporno da je otac parničnih stranaka ZD umro dana **.**.2023., da se tužitelj HD upisao kao suvlasnik ½ suvlasnička dijela predmetne kuće, da je ĆD sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju tuženom KD dana 9. travnja 2024. godine kojim je prenijela ½ suvlasnička dijela predmetne nekretnine na tuženu. Ove činjenice potvrđuju svojim iskazima tužitelj HD i tužena KD, te potvrđuju isprave iz priložene kopije spisa ovoga suda posl. br. P- 366/2024.
9. Zatim, iz iskaza svjedoka ĐD i BD proizlazi, da nakon smrti oca parničnih stranaka LD dana 27. prosinca 2023. godine nitko nije živio u predmetnoj kući, da je tužitelj sa njima održavao kuću i okućnicu do danas, da tuženu nisu vidjeli nikad u predmetnoj kući nakon smrti oca, da tužena ima ključeve od kuće. Sud nije povjerovao dijelu iskaza svjedoka u kojem tvrde da tužena i njena majka imaju ključeve od kuće iz dolje navedenih razloga.
10. Iz gore navedenih dokaza proizlazi, da je trenutkom smrti LD dana 27. prosinca 2023. godine tužitelj HD postao suvlasnikom predmetne kuće i okućnice, te je od tada dužan kao suvlasnik u ½ suvlasnička dijela plaćati sve nužne režijske troškove za predmetnu kuću. Zatim, trenutkom zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju dana 9. travnja 2024. godine tužena je dužna plaćati ½ svih nužnih i korisnih troškova radi održavanja predmetne nekretnine. Obzirom da je tužitelj podnio tužbeni zahtjev dana 12. prosinca 2024. godine, stoga ima pravo potraživati od tužene ½ svih režijskih nužnih i korisnih troškova u razdoblju od 9. travnja 2024. do 12. prosinca 2024., dok troškove nakon 12. prosinca 2024. ne može potraživati u ovom predmetu od tužene, dok je za troškove nastale do 9. travnja 2024. tužbeni zahtjev neosnovan obzirom da tužena do tada nije bila suvlasnica kuće.
11. Pravni položaj nepoštenoga posjednika je uređen člankom 165. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014 – dalje: ZV) koji glasi:
(1) Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.
(2) Vlasnikovo traženje naknade iz stavka 1. ovoga članka zastarijeva u roku od tri godine od dana kad mu je stvar predana.
(3) Nepošteni posjednik ima pravo na naknadu troškova ako bi oni bili nužni i vlasniku; to mu pravo zastarijeva u roku od tri godine od dana predaje stvari.
(4) Nepošteni posjednik nije ovlašten zadržati stvar dok mu ne budu naknađeni troškovi za koje traži naknadu, nego mora stvar predati bez odgode.
(5) Ono što je posjednik dodao, učinivši troškove koji mu se ne naknađuju, ovlašten je odvojiti i sebi uzeti, ali jedino ako to može učiniti bez oštećenja same stvari. (6) Od časa kad je pošteni posjednik postao nepošten, njegova se prava i obveze ravnaju prema pravilima postavljenim za nepoštenoga posjednika; isto se tako ravnaju i u pogledu onoga što je pošteni posjednik činio sa stvarju neprimjereno onom pravu na posjed za koje je vjerovao da mu pripada.
Članak 18. ZV-u glasi:
(1) Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed).
(2) Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.
(3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. (4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku.
(5) Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.
(6) Poštenje i istinitost posjeda pravne osobe prosuđuje se prema poštenju i postupanju one fizičke osobe koja je za tu pravnu osobu ovlaštena poduzimati čine stjecanja ili izvršavanja njezina posjeda, a poštenje i istinitost posjeda osoba koje imaju zakonskoga zastupnika - prema poštenju i postupanju toga njihova zastupnika.
12. Sud je dao povjerenje iskazu tužene KD i ĆD u dijelu u kojem iskazuju da nemaju ključ od kuće i da im je stoga onemogućen posjed kuće. Ovo iz razloga što je logično i životno za očekivati da im je tužitelj za vrijeme trajanja postupka predao kopiju ključa od kuće pred sudom ili ga pohranio ga kod javnog bilježnika ili na sudu kao dokaz svojih tvrdnji da im ne brani posjed kuće, ali to nije učinio. Iz navedenog proizlazi, da tužitelj onemogućuje tuženu u suposjedu predmetne kuće, kao i njenu majku ĆD koja ima pravo plodouživanja.
13. Obzirom da je tužitelj kao nesavjesni posjednik plaćao nužne troškove održavanja kuće i okućnice, stoga ima pravo na naknadu samo nužnih troškova u smislu odredbe članka 165. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i to ½ zbog činjenice da je tužena za razdoblje od 9. travnja 2024. do 12. prosinca 2024. suvlasnica u ½ suvlasnička dijela predmetne kuće.
14. Dakle, za razdoblje od 9. travnja 2024. do dana podnošenja tužbe tj. do dana 12. prosinca 2024. tužena je dužna nadoknaditi tužitelju polovicu režijskih nužnih troškova za električnu energiju u iznosu od 25,48 eura, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za električnu energiju u iznosu od 331,82 eura neosnovan. Nadalje, za isto razdoblje tužena dužna patiti za račune tvrtke Inkasator (voda, odvodnja itd.) iznos od 136,49 eura, dok je u ostalom dijelu u iznosu od 36,96 eura zahtjev neosnovan. Zatim, za račune hrvatskog telekoma iznos od 19,98 eura, dok je za iznos od 35,26 eura zahtjev neosnovan. Ove činjenice proizlaze iz računa i datuma njihove dospjelosti.
15. Sud je zahtjev za nadoknadom troškova prijevoza tužitelja na relaciji svog prebivalište do predmetne kuće i natrag odbio radi neosnovanosti. Ovo iz razloga što je tužitelj kao suvlasnik kuće radi održavanja svog suvlasničkog dijela morao obilaziti kuću neovisno da li to čini tužena. U protivnom, tužitelj bi morao platiti tuženoj svaki dolazak kojim obilazi kuću i okućnicu iz mjesta svog prebivališta do predmetne kuće.
16. Prema ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju tužena nije stekla pravo vlasništva nad psima, radi čega nema obvezu plaćanja nikakvih troškova prema psima. Slijedom navedenog je tužiteljev zahtjev da mu sa nadoknadi polovica iznosa plaćene hrane za pse neosnovan i da mu se plate troškovi prijevoza radi obilaska i hranjenja pasa.
17. Nadalje, radnje održavanja okućnice koji su prema fotografijama koje je tužitelj dostavio u spis sačinjene dana 25. listopada 2025. godine nakon podnošenja tužbenog zahtjeva ne mogu predmet rasprave u ovom postupku niti se može donijeti odluka, već samo troškovi nastali do dana podnošenja tužbenog zahtjeva dana 12. prosinca 2024. godine, radi čega je u tom dijelu tužbeni zahtjev neosnovan. Naime, sud je dao povjerenje iskazu tužene KD i fotografijama nastalim za vrijeme trajanja sudskog postupka iz kojih je vidljivo da okućnica i kuća nisu održavane. Zatim, tužitelj nije dokazao na objektivan način da je platio trošak lož ulja za centralno grijanje, da je ispustio vodu iz sustava vodovodne instalacije, prije nego je tužena postala suvlasnica predmetne kuće tj. prije dana 9. travnja 2024. godine. Naime, logično je i životno da je te radnje tužitelj odradio nakon smrti oca tj. nakon 27. prosinca 2023. godine tj. u zimsko vrijeme kada je očekivao da se majka vrati u predmetnu kuću u zimi, a ne u mjesecu travnju kada je tužena postala suvlasnica kuće tj. u mjesecu kad je u Gradu Karlovcu uobičajeno da se grijanje ne koristi, a svakako u mjesecu travnju neće doći do pucanja niti vodovodnih niti cijevi centralnog grijanja. Dakle, navedeni troškovi su učinjeni prije nego je tužena postala suvlasnicom kuće i stoga za navedene troškove ne odgovara.
18. Dakle, sud je za nužne troškove dosudio tužitelju iznos od 181,95 eura, dok ga je s viškom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.218,05 odbio, time da je na dosuđeni iznos dosudio i zatraženu zakonsku zateznu kamatu po stopi u skladu s čl. 29 st. 2 Zakona o obveznim odnosima od datuma svakog plaćenog računa, pa sve do isplate sukladno odredbama čl. 1115 Zakona o obveznim odnosima. Naime, tužena je nakon zaključenja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju morala zatražiti osobno od Hep Elektre d.o.o., Inkastator d.d. itd. da plati ½ iznosa računa za predmetnu kuću odnosno znala je za svoju obvezu, ali to nije učinila, radi čega je dužna platiti tužitelju zakonske zatezne kamate od dana plaćanja svakog pojedinog računa.
19. Odlučujući o parničnom trošku sud je svoju odluku temeljio na odredbama čl. 154 st. 2 Zakona o parničnom postupku, te troškove zastupanja odredio sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" broj 138/2023) i prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 1.400,00 eura. Tužitelj je uspio sa osnovom tužbenog zahtjeva 100%, te visinom konačno postavljenog tužbenog zahtjeva u iznosu od 13,00%. Iz navedenog proizlazi, da je tužitelj uspio sa 56,50% tužbenog zahtjeva, a tužena sa 43,50 % tužbenog zahtjeva. Stoga je sud dosudio tužitelju parnične troškove u iznosu od 13% ukupno priznatih troškova (56,50%-43,50%).
20. Dakle, parnični trošak se sastoji od zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku i to sastav tužbe od 12. prosinca 2024. godine u iznosu od 250,00 eura, sastav podneska od 07. srpnja 2005. godine u iznosu od 250,00 eura, zastupanja na pripremnom ročištu od 15. srpnja 2025. godine u iznosu od 250,00 eura, zastupanja na ročištu od 23. listopada 2025. godine u iznosu od 250,00 eura, zastupanja na ročištu od 25. veljače 2026. godine u iznosu od 250,00 eura, pristup ročištu radi objave presude dana 5. ožujka 2026. u iznosu od 125,00 eura.
21. Tužitelju je priznat trošak sudska pristojba na tužbu u iznosu od 53,09 eura, te presudu u iznosu od 53,09 eura.
22. Stoga su tužitelju sukladno uspjehu u sporu od 13%, ukupno priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku i troškovi sudskih pristojbi u iznosu od 192,55 eura (13% od 1.481,18 eura).
23. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Karlovcu, dana 5. ožujka 2026.
Sudac:
Miroslav Kosanović
Pravna pouka:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od l5 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Dostaviti:
1. Dean Radišić odvjetnik u Karlovcu
2. Sandra Pleskina odvjetnica u Karlovcu