Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Stalna služba u Pagu,
Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag
Poslovni broj: Pp-6607/2022-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu, po sutkinji tog Suda Ivi Peričić Pejar, uz sudjelovanje Ecije Tauzer kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljenika pravne osobe Hercegovinavino d.o.o. i II. okrivljene odgovorne osobe u pravnoj osobi DE, oboje zastupani po branitelju Mariu Boniću, odvjetniku iz Zagreba, zbog prekršaja iz čl. 100. st.1 toč. 4. Zakona o vinu (NN RH 32/09- u daljnjem tekstu Zakon) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Zadru, Poljoprivredne inspekcije, klasa: UP/I-320-02/22-14/70 od 17. studenog 2022. nakon provedene i zaključene glavne rasprave dana 4. prosinca 2024., objavljene 47. prosinca 2024. u odsutnosti tužitelja i okrivljenika, dana 5. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. st. 1. točke 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) I. okrivljena pravne osoba Hercegovinavino d.o.o, OIB: 57895814145, sa sjedištem u [adresa], prekršajno neosuđivana i II. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi DE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin D, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, prekršajno nekažnjavan
o s l o b a đ a j u s e o d o p t u ž b e
1. da bi dana 26. travnja 2022. prilikom inspekcijskog nadzora u maloprodaji Studenac d.o.o., Omiš, prodavaonica 476, Put Murvice 12A, Zadar, inspekcijskim nadzorom izvršeno uzorkovanje vina radi obavljanja analize omjera stabilnih izotopa i to vina Diogen, bijelog vina sa oznakom zemljopisnog podrijetla Srednja Neretva, Mostarsko vinogorje, Bosna i Hercegovina, Alk. 11,0% vol. Net količina :1,0 L, L01821, uvoznik Hercegovinavino d.o.o., kojom prilikom je utvrđena neskladnost uzorka, u odnosu na čl. 57. st.1 toč. 7. Zakona o vinu
čime da bi počinili prekršaj iz čl. 57. st.1 toč. 7. Zakona o vinu, kažnjiv po čl. 100. st.1 toč. 4 istog Zakona.
II Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. tog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Područni ureda Split, Ispostave u Zadru, Poljoprivredne inspekcije, podnio je protiv okrivljenika optužni prijedlog klasa: UP/I-320-02/22-14/70 od 17. studenog 2022. radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenici u pisanoj obrani dostavljenoj sudu na ročištu od 13. lipnja 2023. navode da poriču počinjenje prekršaja koji im se stavlja na teret. Navode da je nesporno i jasno od strane okrivljenika kroz inspekcijski postupak utvrđeno da je proizvođač spornog proizvoda, Vinarija Čitluk d.d., zbog loših klimatoloških uvjeta u berbi 2019.g. i iznimno visokog uroda u vinogradima Vinarije Čitluk dosađivao mošt za 3,4 kg šećera u 100 litara, što je postupak koji je dozvoljen Pravilnikom o kakvoći vina Federacije BiH. Radi se o postupku doslađivanja koji nije nezakonit, niti nedopušten, niti utječe na svojstva vina, niti se provodi temeljem dodavanja umjetnih tvari poput kiselina., lužinama sladila, aditiva i sl. Nadalje, temelji mjerodavni propis Zakon o vinu niti na jednom mjestu na daje zakonsku definiciju pojma „patvorenje“. Nadalje niti mjerodavni pravilnik o vinogradarstvu, kao ni Pravilnika o vinarstvu, ne daju definicije niti opis niti bilo kakav sadržaj iz kojeg bi se moglo zaključiti ili barem naći tumačenje pojma „patvorina“, te je stoga nejasno što ulazi u zakonski opis bića prekršajnog djela za koje su okrivljenici okrivljeni. Isto tako nije jasna razlika između dva prekršajna dijela propisano čl. 57. st.1 t.6 i t.7. Zakona o vinu koja spominje patvorenje. Tumačenje navedenih odredbi, okrivljenici smatraju da kada bi se njihov vino i smatralo patvorinom na način da je doslađeno šećerom i dodatkom vode da se ne bi se radilo o prekršaju iz čl., 57. st.1 t.7 Zakona o vinu već o prekršaju iz čl. 57. st.1 t. 6. istog Zakona, S obzirom na nepostojanje zakonskog opisa ili tumačenja ili definicije pojma „patvorima“ ili „patvorenje“ okrivljenici ne mogu biti krivi za stavljanje na tržište patvorenog vina, ako nisu svjesni obilježja patvorine i patvorenja. Okrivljenici ističu da je njihovo vino prošlo sve propisane analize prije prve prodaje u RH od strane mjerodavnih tijela i RH i BiH, te dobilo odobrenje za daljnju distribuciju. Slijedom navedenog, predlažu osloboditi od optužbe.
Branitelj okrivljenika na ročište od 13.lipnja 2023. izjavio je kako patvorenje vina kao prekršajno djelo koje se stavlja okrivljenicima na teret predstavlja zakonom propisani postupak koji se primjenjuje u proizvodnji vina stoga rezultat takvog postupka nikako ne može biti patvoreno vino, te u daljnjem tijeku postupka predlaže da se provede sudsko vještačenje po vještaku za vinarstvo na okolnost da li sporno vino predstavlja patvorinu, te po provedenom vještačenju da se sasluša II. okrivljenik. Da bi se činjenično stanje za koje se terete okrivljenici da su počinili moglo podvesti pod biće prekršajnog djela koje ima se stavlja na teret potrebno je da se utvrdi koja je razlika između prekršajnih djela propisanih u čl. 57. st. 1. toč. 6 i čl. 57. st. 1. toč. 7. Zakona o vinu kojim člankom su propisana prekršajna djela stavljanja na tržište vina koja su patvorena odnosno koja su proizvedena od umjetnih tvari (patvoreno vino), te da se utvrdi da li postoji zakonska regulacija koja propisuje količine tj. granične vrijednosti u postupku doslađivanja vina, odnosno ukoliko pravna regulacija ne postoji što je uobičajeno i da li je ta vrijednost izražena u izotopima.
3.U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid u rješenje Državnog inspektorata od 27. 10. 2022. (l.s.11-13), zapisnik o kontroli izvršenja rješenja od 8.11.2022. (l.s.8-10), dopis Državnog inspektorata od 27.9. 2022. (l.s.14-15), mišljenje o kakvoći proizvoda Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (l.s.16-17), zapisnik o uzimanju uzoraka od 26.4.2022. (l.s.18-22), izvadak iz sudskog registra za I. okrivljenika (l.s.16-27), pisana obrana okrivljenika (l.s.36-45), nalaz i mišljenje dr.sc. Maje Firšt, dipl. ing. agr (l.s.49-55), zapisnik o saslušanju vještakinje od 4.12.2024. (l.s.60-639Nadalje, izvršen je uvid u izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenike iz kojeg proizlazi kako okrivljenici nisu prekršajno kažnjavani.
4. Uvidom u nalaz i mišljenje vještakinje Maje Firšt proizlazi kako ista zaključuje da prema dostavljenoj dokumentaciji predmetnog spisa kao i analize predmetnog uzorka vina Doigen, a prema službenim rezultatima laboratorija „National Reasearch and Development Institute For Cryognic And isotopic technologies; Ć, Đ, uzorkovano vino predstavlja patvorinu, te da je nalaz i mišljenje izrađeno na temelju uvida u dostavljenu dokumentaciju predmetnog spisa.
5. Iz iskaza vještakinje Maje Firšt saslušane na ročištu od 4. prosinca 2024. proizlazi da je nalaz i mišljenje vještva napravljeno sukladno stanju spisa i dostavljenoj dokumentaciji iz kojih je bilo razvidno da je nakon izuzimanja uzoraka predmetni uzorak poslan na analizu u referentni laboratorij u Rumunjskoj koji je na osnovu provedene analize stabilnih izotopa ugljika u vinu utvrdio da je u vino dodan šećer i voda, tvari koje nisu porijeklom iz grožđa te na osnovu toga donio laboratorijsko mišljenje o istom. Dobivene vrijednosti laboratorij objašnjava na način vrijednosti stabilnih izotopa koje odstupaju a sve prema njima dostupnim znanstvenim literaturnim izvorima. Na poseban upit branitelja okrivljenika, svjedokinja navodi da laboratorij vrši analizu na temelju referentnih podataka za sirovinu i područje iz kojeg uzorak dolazi. Laboratoriji koriste literaturne podatke iz znanstvenih radova i studija za određivanje vrijednosti od kojih će onda utvrditi možebitna određena odstupanja. Moguće je uspoređivati dva ista uzorka u nekoliko referentnih laboratorija. Vrijednosti stabilnih izotopa ugljika u vinu nisu propisani formalnim propisom, međutim ona su rezultat odstupanja od prosječnih vrijednosti dobivenih iz znanstvenih istraživanja. Na poseban upit branitelja okrivljenika, svjedokinja navodi da se vrijednosti izražavaju u plus/minus odstupanjima od prosječnih. Nije joj poznato kolika je ta baza podataka, ali obzirom da se radi o referentnom laboratoriju koji je za predmetne analize akreditiran isti mora biti vjerodostojan. Na poseban upit branitelja okrivljenika svjedokinja navodi da nema podataka da li je dodani šećer od šećerne repe ili šećerne trske, već u nalazu piše da je dodavan šećer čije porijeklo nije iz grožđa i to ne predstavlja manjkavost nalaza, nego je uobičajeno , budući da dodavanje niti šećerne repe niti trske nije dozvoljeno osim u posebnim slučajevima i strogo definiranoj količini. Navod i da razlika između prekršaja iz čl. 57. st.1 t. 6 i 7. zakona o vinu je u tom što je patvorina vino u koje su dodane tvari ili supstance ili supstance koje nisu porijeklom iz grožđa, mogu biti jedna ili više: umjetna tvar u vinu je sve ono što nije prirodni sastav tog vina, tj. proizvoda. Na poseban upit branitelja okrivljenika svjedokinja navodi kako ne može točno razlučiti da li se radi o prekršaju iz čl. 57. st.1 t. 6 ili toč. 7. Zakona o vinu, budući da patvorina predstavlja sve ono što nije porijeklom iz grožđa.
U svojoj završnoj riječi branitelj okrivljenika navodi kako ostaje kod svih navoda obrane koji prileže spisu, te pisanoj obrani. S obzirom na današnji iskaz vještakinje uzimajući u obzir prigovore iz pisane obrane ,smatramo kako nismo počinili djelo koje nam se stavlja na teret predmetnim optužnim prijedlogom. A iz činjenica utvrđenih u ovom postupku nesporno izlazi da je tužitelj pogrešno pravno kvalificirao činjenično stanje. Stoga predlažemo da sud donese odluku kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe. Podredno u slučaju da sud proglasi okrivljenike krivima za predmetni prekršaj, predlažemo da sud uzme u obzir sve olakotne okolnosti navedene u pisanoj obrani.
6. Člankom 57. st.1. Zakona o vinu (NN 32/09) propisano je da na tržištu mogu biti:
1. vina koja su u skladu sa zahtjevima iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona
2. vina bez nedostataka u odnosu na prenizak ili previsok sadržaj određenih tvari prema članku 14. ovoga Zakona
3. mošt i vino proizvedeni dozvoljenim enološkim postupcima i sredstvima
4. mošt i vino koje je ispravno označeno
5. vina koja su proizvedena samo dozvoljenim miješanjem grožđa mošta i vina
6. vina koja nisu patvorena
7. mošt ili vina koja nisu proizvedena od jedne ili od nekih od sljedećih tvari:
– umjetnih tvari, s vrenjem ili bez njega (patvoreno vino)
– vina pomiješanog s patvorenim vinom
– ostataka prerade vina ili pića (komina, talog) ili
– plodova koji nisu vinsko grožđe
8. pošiljke grožđa, mošta i vina koje prate prateći dokumenti iz članka 28. ovoga Zakona ili pošiljke koje prate dokumenti s točnim i potpunim podacima
9. vina iz uvoza s odgovarajućim pratećim dokumentima iz članka 90. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1308/2013
10. vina proizvedena u Republici Hrvatskoj koja imaju rješenje za stavljanje na tržište.
7. Člankom 100. st. 1.Zakona o vinu propisano je da će se novčanom kaznom od 500.000,00 do 1.000.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako: 1. na tržište stavi proizvode protivno odredbi članka 57. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona
2. na tržište stavi proizvode protivno odredbi članka 57. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
3. na tržište stavi proizvode protivno odredbi članka 57. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona
4. na tržište stavi proizvode protivno odredbi članka 57. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona, dok je čl. 2 propisano da će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, Sud nije sa izvjesnom sigurnošću utvrdio da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se optužnim aktom stavlja na teret. Okrivljenici poriču počinjenje djela, kao i činjenicu da bi se navedeni prekršaj predstavljao prekršaj sukladno odredbama Zakona o vinu. Nadalje iz iskaza svjedokinje vještakinje Maje Firšt proizlazi kakao kako ne može točno razlučiti da li se radi o prekršaju iz čl. 57. st.1 t. 6 ili toč. 7. Zakona o vinu. Naime, kada postoje proturječni dokazi, dakle i oni čiji sadržaj upućuje kao i oni čiji sadržaj ne upućuje na postojanje neke odlučne činjenice, tada Sud mora ocijeniti koji je od tih dokaza vjerodostojan i na temelju te ocjene donijeti odluku. Takvo postupanje suda slijedi iz dužnosti svestranog raspravljanja predmeta i dužnosti savjesne ocjene dokaza „pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima“. Tek ako nakon takvog postupanja nije moguće otkloniti dvojbe oko (ne)postojanja neke odlučne činjenice, sud će primijeniti pravilo „in dubio pro reo“. Radi se, dakle, o pravnologičkom pomagalu koje se primjenjuje tek ako dvojbe oko postojanje neke odlučne činjenice nije moguće otkloniti i tada se (ne)postojanje takve činjenice uzima u korist okrivljenika (I Kž-us 94/13., III Kr 222/10.). Sumnja postoji tek kada iz dokaza nije moguće izvesti zaključak o (ne)postojanju neke pravno odlučne činjenice ili kada dokaz dopušta mogućnost zaključiti da neka činjenica postoji, ali i da ne postoji. Tek tada se radi o dvojbi koju rješava navedeno pravnologično pomagalo (Iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, I Kž-139/15-4 od 28. travnja 2015.). Presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim Sud će izreći ako nedvojbeno utvrdi da je okrivljenik počinio prekršaj za koji je optužen. Prema stajalištu sudske prakse (VSRH, I Kž-406/1998-3 od 2. listopada 2002.g.) primjena "in dubio pro reo" znači da se postojanje jedne takve činjenice, koja je za okrivljenika povoljnija, utvrđuje već i onda, kada je vjerojatnost njenog postojanja samo osnovana, pa dakle takva činjenica ne mora biti izvjesna, za razliku od odlučne činjenice koja ide na teret optuženiku, koja mora biti utvrđena do takve izvjesne mjere da čak ne postoji ni mogućnost postojanja neke druge činjenice koja bi ovu prethodnu isključila. Njegova krivnja mora biti pouzdana, sigurna i ne smije ostavljati nikakvu dvojbu.
9. Slijedom iznesenih razloga, Sud je okrivljenike na temelju članka 182. točke
3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe.
U Pagu, 5. ožujka 2026.
Sutkinja
Iva Peričić Pejar
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. Žalba se podnosi putem ovoga Suda u dva istovjetna primjerka.
PRESUDU DOSTAVITI:
1. Okrivljenicima,
2. branitelju
3. tužitelju,
4. pismohrana-ovdje.
