REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-648/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužitelja SL iz mjesta Karakocan, Republika Turska, državljanina Republike Turske, trenutno boravi u Prihvatnom centru za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu, kojega zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik iz Zagreba, Kozarčaninova 2, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, nakon održane nejavne rasprave, dana 5. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu Zagreb, KLASA: UP/I-216- 03/26-06/545, URBROJ: 511-01-212-26-4 od 2. veljače 2026.

II Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u ovom upravnom sporu. III Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 eura u roku od 15 dana od dana dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

i

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za odgodnim učinkom tužbe.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbačen je kao nedopušten naknadni zahtjev tužitelja, državljanina Republike Turske, za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da je već na ročištu u predmetu Us I-1119/2025, održanom 28. studenoga 2025. rekao da se njegova obitelj raspitivala u Turskoj vezano za tjeralicu, međutim, da je rečeno da se radi o tajnom podatku i da je još sve u fazi istrage. Ima saznanja da su se prije mjesec dana raspitivali za njega u njegovoj kući. Navodi da to dokazuje da su njegovi navodi u naknadnom postupku dosljedni te da se činjenice i dokaze odnose na ono što je navodio u prethodnom postupku. Tada je rekao da je progonjen zbog svoje političke aktivnosti, o čemu je dostavio i dokaze, fotografije, te je i označen kao pristaša S. Ponovno ukazuje kako je i njegov otac zbog političke djelatnosti 10 godina bio u turskom zatvoru, dok su njegovi rođaci još uvijek u turskim zatvorima, a radilo se o političkim motiviranim procesima, što čeka i njega. Navodi da je pokušao istražiti stanje u svojoj državi podrijetla, međutim, ustanovio je da su ga dva puta tražili tijekom 2025., što nije znao.

3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje, te mu odobri međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj i odobri mu besplatnu pravnu pomoć u ovom upravnom sporu. Traži trošak za sastav tužbe i pristup na ročište, svako u iznosu od 500,00 eura, uvećano za PDV, ukupno 1.250,00 eura.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da je tužitelj izjavio da su tijela vlasti dolazili k majci, ali ne u kuću gdje su svi zajedno živjeli jer je srušena u potresu, niti na adresu stana koji majka iznajmljuje, već kod brata gdje majka živi i gdje su se raspitivali za njega. Navodno su htjeli znati gdje se nalazi jer su pokrenuli kazneni postupak protiv njega, ali nisu nikome htjeli reći zbog čega je postupak pokrenut. Naveo je da je pokušao ovlastiti odvjetnika u Turskoj kako bi navedeni saznao o kakvom se postupku radi, ali, osim što je odvjetnik potvrdio da je riječ o kaznenom postupku, ostalo mu nije mogao reći jer odvjetnika treba platiti, a kako on nema novaca za platiti odvjetnika za zastupanje na sudu u Turskoj, onda je odlučio pokrenuti naknadni postupak za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj jer je to jeftinije od angažiranja odvjetnika u Turskoj. Kao dodatan razlog napuštanja zemlje podrijetla, osim već iznesenih na prethodnom zahtjevu koji je okončan 12. siječnja 2026. godine, tužitelj je naveo situaciju iz kolovoza 2023. godine, kada je snimljen dronom dok je pasao stoku na planini i gdje se susreo s nekim ljudima te malo s njima popričao. Sjetio se da mu je brat kasnije rekao da su oni navodno pripadnici PKK i da su spominjali i njega zbog čega ga je žandarmerija privela kako bi saznala detalje vezane za te ljude. Tužitelj izražava bojazan da bi taj slučaj mogao ugroziti njegov život prilikom povratka u zemlju podrijetla. Sagledavajući prethodni postupak u kojem je tužitelj neuspješno pokušavao dokazati svoje razloge napuštanja zemlje podrijetla, ističe činjenicu da je dva puta vraćan u Hrvatsku gdje nije htio tražiti međunarodnu zaštitu već je to isključivo htio ishoditi u Njemačkoj, ali je tamo odbijen po dublinskom postupku. Tada je naveo da se zbog problema koje su imali članovi njegove obitelji nije htio aktivno baviti politikom niti je politička pripadnost bila razlog napuštanja zemlje podrijetla. Decidirano je naveo da osobno nikada nije imao problema s tijelima vlasti niti je doživio ikakve pritiske od strane vlasti Turske, ali je svejedno odlučio napustiti Tursku. Osim što mu braća i brojna rodbina i dalje borave na području turskog Kurdistana i nemaju nikakvih problema s tijelima vlasti, tužitelj je naveo da je živio i u drugim dijelovima Turske, npr. Antalyji gdje je radio sezonske poslove u turizmu po 8 mjeseci godišnje među većinskim turskim stanovništvom te nije navodio nikakve sustavne probleme zbog svoje kurdske pripadnosti. Ipak, naknadno se tužitelj na saslušanju sjetio da je bio pripadnik stranke HDP, a aktivan je bio u stranačkom radu i drugih stranaka u Turskoj. Usprkos svemu, potvrdio je da nikada nije bio uhićivan, privođen i pozivan na sud. Na prethodnom zahtjevu je j navodio da se žandarmerija za njega raspitivala kod brata, dok u naknadnom zahtjevu navodi da su se raspitivali kod majke. Disidenta S tužitelj nigdje nije navodio niti ikakvu povezanost s navedenim. Sve svoje tvrdnje tužitelj ničime nije potvrdio, ali je razvidno da se svakim novim pismenom njegovi razlozi proširuju i bivaju ozbiljniji u sadržaju navodnog proganjanja. Vezano za odgodni učinak tužbe, tuženik navodi da ne nalazi razloge odugovlačenja ovog upravnog spora jer ova tužba reciklira već odbijenu tužbu povodom tužiteljevog redovnog zahtjeva i ne sadrži nikakve nove činjenice ili okolnosti koje već nisu navedene, a trebalo bi ih uzeti u razmatranje zbog njihove materijalne potkrijepe. Osim tužiteljevih navoda, ne postoje saznanja ili ikakvi materijalni dokazi da se protiv tužitelja u zemlji podrijetla vodi ikakav postupak pred sudbenim tijelima vlasti Republike Turske. Zbog toga predlaže da Sud odbije zahtjev za odgodnim učinkom tužbe.

5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao nejavnu raspravu.

7. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 - dalje ZUS), dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.

9. Člankom 43. stavkom 2. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj: 70/15, 127/17, 33/23 i 17/25) propisano je da ministarstvo donosi odluku kojom odbacuje naknadni zahtjev ako se ocijeni da je nedopušten sukladno članku 47. stavku 6. ovoga Zakona.

10. Člankom 47. stavkom 6. navedenog Zakona propisano je da će se naknadni zahtjev odbaciti ako se utvrdi da je nedopušten sukladno stavcima 3. i 4. ovoga članka.

11. Stavkom 3. toga članka Zakona propisano je da naknadni zahtjev mora biti razumljiv i sadržavati bitne činjenice i dokaze nastale nakon izvršnosti odluke ili koje tražitelj iz opravdanih razloga nije predočio u prijašnjem postupku, a odnose se na utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za odobrenje međunarodne zaštite.

12. Stavkom 4. toga članka Zakona propisano je da se dopuštenost naknadnog zahtjeva ocjenjuje na temelju sadržanih činjenica i dokaza, a u vezi s već upotrijebljenim činjenicama i dokazima u prijašnjem postupku.

13. Osporavanim rješenjem odbačen je naknadni zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu kao nedopušten sukladno članku 43. stavku 2., a u vezi s člankom 47. stavkom 6. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti jer tužitelj u njemu nije iznio nove i relevantne činjenice i dokaze nastale nakon izvršnosti odluke ili koje iz opravdanih razloga nije predočio u prijašnjem postupku, a odnose se na utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za odobrenje međunarodne zaštite.

14. Naime, tužitelj je 1. prosinca 2023. ilegalno ušao u Republiku Hrvatsku te mu je izdano rješenje o protjerivanju, nakon čega je izrazio namjeru za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj pod lažnim imenom CL, državljanin Republike Irak. S obzirom da je odmah napustio Republiku Hrvatsku, njegov postupak odobravanja međunarodne zaštite obustavljen je 9. prosinca 2024. U međuvremenu je dublinskim postupkom vraćen iz Savezne Republike Njemačke u Republiku Hrvatsku gdje je izrazio novu namjeru za međunarodnu zaštitu u kojoj je naveo da su njegov otac i drugi članovi obitelji imali velikih problema u Turskoj jer su C i jer su bili politički aktivni. Naveo je da je i on kao mlađi član obitelji bio izložen tim pritiscima, ali da on osobno nikad nije imao problema s tijelima vlasti, ali se bojao da će ga ti problemi sustići prije ili kasnije zbog čega je odlučio napustiti zemlju podrijetla. Na saslušanju je izjavio da je i sam bio politički aktivan tijekom 2023. kroz kurdske političke stranke a navodio je i sudjelovanje i politički angažman u okviru oporbene stranke HDP, međutim, te svoje tvrdnje nije mogao potkrijepiti dokazima pa čak ni članskom iskaznicom. Izjavio je da se i u Njemačkoj nastavio politički zalagati za kurdske probleme u Republici Turskoj prosvjedima na ulicama i slično. Ciljana zemlja mu je bila Njemačka, gdje ima i zaručnicu. Na saslušanju je izjavio da se protiv njega vode sudski postupci i da je raspisana tjeralica, što nije naveo u zahtjevu, a koje tvrdnje nije mogao potkrijepiti pa čak niti kroz e-devlet, inačicu e-građanin. Njegov zahtjev ocijenjen je nevjerodostojnim te je tužbeni zahtjev odbijen presudom ovog suda poslovni broj: Us I-1119/2025 od 24. prosinca 2025., a odluka je postala izvršna. U naknadnom zahtjevu tužitelj nije naveo nikakve nove činjenice niti okolnosti u odnosu na prethodni zahtjev već je iznosio detalje kojih se kao ranije nije sjetio, ističući da osjeća velik strah od povratka u zemlju podrijetla jer se boji da bi završio u zatvoru zbog navodne suradnje sa PKK.

15. Imajući u vidu navedeno, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je tužitelj nakon izvršnosti odluke, kojom je odbijen njegov prijašnji zahtjev za međunarodnu zaštitu, podnio nedopušten naknadni zahtjev, u kojem nije iznio nikakve nove relevantne činjenice koje bi bile od utjecaja na drukčije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

16. Imajući u vidu sve navedeno, Sud osporavano rješenje tuženika, uz obrazloženje kakvo je njime dano, ne može ocijeniti nezakonitim, pri čemu su neosnovani prigovori koje tužitelj iznosi u tužbi i tijekom spora te isti ne dovode do drukčije odluke u ovoj upravnoj stvari.

17. Kako ostali prigovori navedeni u tužbi i tijekom spora ne mogu dovesti do drugačijeg rješenja ove upravne stvari, Sud osporavano rješenje tuženika ocjenjuje zakonitim.

18. Valjalo je stoga, temeljem odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I. izreke presude.

19. Tijekom ovog spora tužitelj postavlja zahtjev za besplatnu pravnu pomoć koji je Sud ocijenio osnovanim.

20. Naime, prema podacima spisa isti ne raspolaže novčanim sredstvima i imovinom (zahtjev za odobravanjem besplatne pravne pomoći), te ispunjava uvjete za odobravanjem besplatne pravne pomoći u ovom sporu sukladno odredbi članka 8. stavak 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine, broj: 140/15 i 155/22, dalje: Pravilnik). Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

21. U pogledu visine troškova besplatne pravne pomoći, Sud nalazi kako je odredbom članka 9. stavak 2. Pravilnika propisano da se trošak pravne pomoći za sastavljanje tužbe i zastupanje pred upravnim sudom određuje sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, (u daljnjem tekstu: Tarifa), umanjen za 50% te uvećan za porez na dodanu vrijednost.

22. Kako je tužitelj postavio zahtjev za naknadom troška sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR, te za zastupanje na raspravi pred ovim sudom u iznosu od 500,00 EUR, to Sud nalazi da je isti trošak zatražen sukladno tarifnom broju 27. Tarife, što uz uvećanje za pripadajući PDV, iznosi ukupno 1.250,00 EUR.

23. Stoga je točkom III. izreke presude naloženo tuženiku da odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći tužitelju, isplati ukupno navedeni iznos.

24. Prijedlog za odgodni učinak nije osnovan.

25. Naime, člankom 51. stavkom 2. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisano je da tužba može sadržavati zahtjev za odgodnim učinkom, sukladno propisima kojima se uređuju upravni sporovi, osim u slučaju iz članka 41. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona.

26. Člankom 42. stavkom 1. ZUS-a propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano.

27. Prema stavku 2. toga članka ZUS-a, Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

28. Dakle, Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi Zakona.

29. Po ocijeni ovog Suda, izvršenjem rješenja tužitelju ne bi nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, dok bi odgoda bila protivna javnom interesu te stoga nisu ispunjeni kumulativni uvjeti da bi se dopustilo da tužba ima odgodni učinak.

30. Valjalo je stoga, na temelju članka 42. stavka 4. ZUS-a riješiti kao u izreci.

U Zagrebu 5. ožujka 2026.

Sudac:

Jasna Peroš Nikolić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja (članak 51. stavak 3. Zakona o međunarodnoj privremenoj zaštiti).

Dna:

1. Odvjetnik Zoran Bauer, e-komunikacija

2. Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu Zagreb, Ilica

3. U spis