Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj:14 Psp-29/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužiteljice ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Odvjetničkom društvu ROŽMAN & OREDIĆ iz Karlovca, protiv tuženika AĆ iz [adresa]. 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Nevenki Mrčela, odvjetnici u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave dovršene 4. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, po objavi 5. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik AĆ iz [adresa]. 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 1. svibnja 2023. godine, za što je tužiteljica saznala istog dana, smetao tužiteljicu ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjedu dijela dvorišta u Karlovcu, Štrosmajerov trg 1/1, koji je na skici očevida označen točkama A-B-C-D-A, na način da je posjekao odnosno dao posjeći tri stabla višnje, četiri grma jorgovana, šest grmova ruža, dva grma hortenzija, dva grma božura i jedan trs te uništio sve drugo cvijeće i zelenilo u cvijetnjaku tužiteljice, a nakon toga 2. svibnja 2023.godine taj dio dvorišta dao zaliti otrovom pa mu se zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje, u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Dio tužbe i tužbenog zahtjeva kojim se tuženiku " nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja " se odbija.

III. Nalaže se tuženiku GĆ iz [adresa]. 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici ĐĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 964,29 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 5. ožujka 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da stranke su suvlasnici kčbr. [katastarska čestica] Štrosmajerov trg površine 850 m2 koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da u naravi tužiteljica samostalno posjeduje dio te čestice i to dio dvorišta u kojem je zajedno s pokojnim suprugom godinama sadila i održavala voćke, dva trsa, ukrasno grmlje i cvijeće te kosila travnati dio dvorišta, dok tuženik nikada ništa nije radio u tom dijelu dvorišta, niti je na bilo koji drugi način ometao tužiteljicu u posjedu tog dijela dvorišta, te je takvo stanje trajalo godinama pa i desetljećima. Navodi da je tuženik je samovoljno odlučio na toj čestici izgraditi parkiralište i to mimo volje tužiteljice, kao suvlasnice čestice, te je znajući da je tužiteljica odsutna zbog posjete kćeri, koja živi u [adresa], tuženik bez znanja tužiteljice i protivno njezinog volji 1. svibnja 2023. godine ušao u njezin posjed i posjekao, odnosno dao posjeći njezina tri stabla višnje, četiri grma jorgovana, šest grmova ruža, dva grma hortenzija, dva grma božura, jedan trs vinove loze, te uništio cvijeće, koje je tužiteljica godinama sadila i uzgajala. Nakon toga je 2. svibnja 2023. godine po njegovom nalogu taj dio dvorišta zaliven otrovom, kako se bilje ne bi obnavljalo. Predlaže da sud udovolji tužbi i tužbenom zahtjevu i utvrdi da je tuženik 1. svibnja 2023. godine, za što je tužiteljica saznala istog dana, smetao tužiteljicu u posjedu dijela dvorišta u [adresa], koji će biti označen nakon izrade skice očevida, na način da je posjekao odnosno dao posjeći tri stabla višnje, četiri grma jorgovana, šest grmova ruža, dva grma hortenzija, dva grma božura i jedan trs te uništio sve drugo cvijeće i zelenilo u cvijetnjaku tužiteljice, a nakon toga 2. svibnja 2023.godine taj dio dvorišta dao zaliti otrovom pa mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje.

Nakon provedenog očevida tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev (sukladno skici očevida) na način da je identificirala prijepor točkama A-B-C-D-A.

1.1. Podneskom od 24. 11. 2025. (str. 100 i 101 spisa), tužiteljica je, obzirom su u međuvremenu (nakon ukidne prvostupanjske odluke) stranke kao suvlasnici prodali predmetu česticu na kojoj je prijepor, a kupac uveden u posjed, pa tako i u posjed prijepora, povukla kondemnatorni tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se tuženiku nalaže uspostava radnijeg posjedovnog stanja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je nesporno da su stranke suvlasnici nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Štrosmajerov trg ukupne površine 850 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu. Navodi da stranke nisu jedini suvlasnici predmetne nekretnine nego su upisani suvlasnici još i Deponte Vanja, Đ [adresa], te je svaki od vlasnika ovlašten služiti se svojim suvlasničkim dijelom i dvorištem u cjelini, ako nisu drugačije ugovorili.

Navodi da su netočni navodi tužiteljice da samostalno posjeduje dio čestice i to dio dvorišta koji je s pokojnim suprugom godinama sadila i održavala voćke, dva trsa, ukrasno grmlje i cvijeće te kosila travnati dio dvorišta. Navodi da se predmetnim dvorištem se koriste svi suvlasnici nekretnine u jednakom dijelu te tužiteljica nije nikada u potpunosti samostalno bila u posjedu nijednog dijela dvorišta. Navodi da fotografije koje je tužiteljica priložila uz tužbu ne dokazuju pravo stanje stvari, odnosno kakvo je bilo dvorište u naravi. Navodi da tuženiku nije poznato gdje su fotografirane priložene fotografije niti što bi one trebale predstavljati, budući da je zajedničko dvorište oko zgrade na predmetnoj čestici bilo u potpunosti zapušteno i obraslo, da je zajedničko dvorište bilo je obraslo divljim zelenilom, travom i livadskim maslačcima koje je zatvorilo vrata u dvorište prema ulazu u ulicu Maticu hrvatske a što je tuženik i snimio mobitelom na kojem se vidi datum i vrijeme uzimanja fotografije. Obraslo dvorište bilo je samo prepuno divljeg zelenila koje nije održavano te je samo činilo štetu, jer je u suštini predstavljalo leglo kukaca i životinjica koje su smetale stanarima u mirnom uživanju u dvorištu.

Obzirom da predmetno dvorište predstavlja zajednički dio nekretnine, jedini čin koji je tuženik učinio bio je čin redovite uprave i to na način da je uredio dvorište i spriječio ponovno prekomjerno obrastanje divljeg zelenila, te je time tuženik uredio zajednički dio nekretnine u cilju redovnog održavanja dvorišta te nije na nikakav način smetao tužiteljicu u njenom posjedu, već joj je omogućio lakše i sigurnije uživanje njihovog vlasništva, pa tako i posjeda. Navodi da je tuženik je u nekoliko navrata zamolio tužiteljicu da ništa ne sadi u dvorištu i upozorio da dvorište treba redovito održavati, a kao što proizlazi iz e-maila od 03. svibnja 2023. , međutim, tužiteljica se na te molbe oglušila. Navodi da tužiteljica neistinito navodi da je tuženik samoinicijativno odlučio izgraditi parking, iako to ne proizlazi niti iz jednog dokaza koji prileži uz tužbu, te da su ti navodi tužiteljice čista konstrukcija i neistina, tuženik ne gradi parking u navedenom dvorištu već ga samo kosi i održava

Navodi da nakon što je nezakonito upisala nadsatrešnicu kao poseban dio nekretnine (i time stekla veći suvlasnički omjer na zajedničkom dvorištu), tužiteljica je odbijala s tuženikom utvrditi suvlasničke omjere provedbom etažnog elaborata te mu nastavila otežavati korištenje dvorišta kao zajedničkog dijela. Također je tužiteljica odbila potpisati diobni ugovor i vezano za dvorište u kojem bi bili utvrđeni suvlasnički omjeri i izvršena fizička podjela dvorišta.

Navodi da je dakle dvorište i dalje zajedničko i na taj način se i koristi, tuženik nikada svoja vlasnička niti posjedovna prava nije prenio na tužiteljicu, tako da ista nije niti mogla steći samostalni posjed na zajednički stvari, odnosno drugim riječima, tužiteljica i tuženik su suvlasnici i suposjednici zajedničkog dvorišta u idealnim dijelovima. Pri tome tužiteljica nije bila u stanju niti urediti predmetno dvorište već je tuženik, kada je došao u Republiku Hrvatsku morao angažirati radnika da mu pomogne urediti dvorište na način da pokosi travu i posječe korov. Protivi se saslušanju predloženih svjedoka po tužiteljici jer tužiteljica nije naznačila o čemu bi svjedoci trebali svjedočiti.

Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, u priležeće fotografije odnosno ispis fotografija u spisu, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka KĆ, ŽĆ, ĐĆG, TĆ, BĆ i FĆ, te dokaz saslušanjem stranka.

4. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio odluku kao u izreci.

5. U postupku je bila donijeta (ranija) prvostupanjska odluka kojom je udovoljeno tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, a koja je po žalbi tuženika ukinuta drugostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Velikoj gorici broj: Gž-25/2025-3 od 29. listopada 2025., te predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak uz

obrazloženje:

-da je osnovan žalbeni navod da se iz iskaza svjedoka ŽĆ, TĆ, BĆ te AĆG, koje je sud ocijenio vjerodostojnim, ne može nesporno utvrditi da se tuženik nije nalazio u posjedu ili suposjedu prijepora, kao ni na koji način je prijepor izgledao u vrijeme kada tužiteljica tvrdi da je došlo do smetanja posjeda,

-da sud nije obrazložio iz kojih razloga je iskaz svjedoka KĆ, koji je nesporno bio na prijeporu spornog dana, ocijenio nevjerodostojnim,

-isto tako, da prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja ne obrazlaže temeljem kojih činjenica proizlazi da se tuženik nije nalazio u posjedu odnosno suposjedu prijepora, jer iz iskaza naprijed navedenih svjedoka, u odnosu na koje iskaze prvostupanjski sud smatra da su vjerodostojni, ne proizlazi nesporno da se tuženik nije nalazio u suposjedu prijepora,

-da tuženik u žalbi osnovano navodi kako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja nije obrazložio iz kojih razloga ne prihvaća kao dokaz rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KP-DO-330/2023 od 14. veljače 2024. koje je tuženik priložio uz spis, a iz kojeg nesporno proizlazi kako iz personalnih i materijalnih dokaza ne proizlazi da bi tuženik zabranjenom supstancom zalio dvorište, te kako dvorište koje je u suvlasništvu nije pravno podijeljeno, a košenje raslinja se ne može smatrati uništenjem tuđe stvari budući je očito da se radi o suvlasničkom dijelu nekretnine.

6. Tužiteljica u postupku traži posjedovnu zaštitu dijela dvorišta između točka A- B-C-D-A skice očevida, tvrdeći da je posljednji i isključivi posjednik tog dijela dvorišta, te da ju je tuženik smetao u posjedu na način da je posjekao odnosno dao posjeći tri stabla višnje, četiri grma jorgovana, šest grmova ruža, dva grma hortenzija, dva grma božura i jedan trs te uništio sve drugo cvijeće i zelenilo u cvijetnjaku tužiteljice, a nakon toga taj dio dvorišta dao zaliti otrovom.

7. Sporno je :

-je li prijeporni dio dvorišta između točka A-B-C-D-A skice očevida bio cvjetnjak sa zasađenim posađenim cvijećem, voćkama i ukrasnim grmljem kako to tvrdi tužiteljica i tvrdi da je ona zasadila cvjetnjak, ili je prijeporni dio dvorišta bio zapušten i obrastao divljim zelenilom, a kako to tvrdi tuženik i poriče da bi tužiteljica na prijeporu imala posađeno cvijeće, voćke i ukrasno grmlje,

-zatim čin smetanja odnosno način na koji je izvršen čin smetanja, a tužiteljica tvrdi da je tuženik dao posjeći tri stabla višnje, četiri grma jorgovana, šest grmova ruža, dva grma hortenzija, dva grma božura i jedan trs te uništio sve drugo cvijeće i zelenilo u cvijetnjaku tužiteljice, a nakon toga 2. svibnja 2023.godine taj dio dvorišta dao zaliti otrovom,

-te je sporan posljednji posjed, odnosno je li tužiteljica u isključivom posjedu prijepora kako ona to tvrdi ili je prijepor u suposjedu stranka kako tvrdi tuženik tvrdeći da je dvorište pa tako i prijeporni dio zajedničko u suvlasništvu i suposjedu svih suvlasnika.

8. Kod toga nije sporno da su u vrijeme smetanja stranke tj. tužiteljica i tuženik bili suvlasnici dvorišta, zajedno sa još druga dva suvlasnika, a na kojem dvorištu je prijepor označen točkama A-B-C-D, za koji prijeporni dio tužiteljica tvrdi da je u njenom isključivom posjedu i da je njen cvjetnjak.

9. Prema odredbi čl. 22. st.2. ZV sud pruža zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili drugom interesu.

9.1. U postupku smetanja posjeda zaštita pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na vlasništvo, suvlasništvo tj. pravo na posjed i pravni temelj posjeda.

10. U postupku je održan očevid na licu mjesta te sačinjena skica očevida u kojoj je označeno kako slijedi:

-prijepor je označen točkama A-B-C-D-A ( udaljenost između točaka AB i CD je 18 koraka, a između točaka B-C i A-D je 10 koraka) – prilikom očevida na licu mjesta prijepor je bio pokošena travnata površina sa 2 izrasla grmića ruža koja su u skicu ucrtana točkama R i R1 te je tužiteljica tvrdila da su ona i njen sada pok. suprug posadili na prijeporu puno ruža i da su sada ove dvije samonikle,

-u desnom ćošku prijepora kod točke C ucrtano je grmlje, time da se radi o grmlju koje je prešlo iz susjednog dvorišta i vrta,

-ucrtana je nadstrešnica tužiteljice koja je izvan prijepora

-ucrtan je ulaz s ulice A [adresa] (od kuda je sudska komisija došla) u dvorište

-zatim je ucrtana zgrada tužiteljice koja je s desne strane ulaza i desno od prijepora

-s lijeve strane prijepora je još jedna zgrada koja je u suvlasništvu tužiteljice, tuženika i ostalih suvlasnika, a u kojoj zgradi tuženik ima u vlasništvu kao poseban dio jedan stan,

-nasuprot ulaza se nalazi jedna garaža koja je ucrtana isto u skicu očevida

-točkom Y je na prijeporu ucrtano mjesto na kojem je svjedokinja FĆ (sestra tuženika) pokazivala da su se nalazila dva plovila odnosno čamca tužiteljice

-točkom X je na prijeporu ucrtano mjesto na kojem je svjedok TĆ pokazivao da se nalazio jedan čamac koji je imao suprug tužiteljice.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi:

-da su, kada je bila denacionalizacija 1998. ili 1999. i kada im je vraćeno u vlasništvo, ona i suprug počeli čistiti prijepor koji je bio skroz zapušten, bile su stare derutne šupe i hrpa smeća, da su sve to očistili i otpeljali 10 prikolica smeća i onda su ona, suprug i kćer posadili na prijeporu cvijetnjak u kojem je bilo 7 grmova ruža, tri vrste jorgovana, božuri itd., i taj cvijetnjak je bio sve do spornog smetanja,

-da su u zgradi lijevo od prijepora njih više suvlasnika, pa ona ima u prizemlju jednu polovicu a tuženik u toj zgradi ima svoj prvi kat,

-da tuženik tu ne živi, da je prije dok je radio u Njemačkoj vrlo rijetko dolazio, ali sada u zadnje vrijeme dolazi češće, kada je prije dolazio tuženik nikada nije ništa radio na prijeporu, a ni kasnije kada je počeo češće dolaziti,

-kada se radi o čamcima da je točno da su na prijeporu pokraj zida od cigle (označen je na skici na dijelu između točka A-C) bila dva čamca koja su tamo stajala dvije godine i da su to oni stavili (tužiteljica i suprug) ali to je maknuto još prije 8 godina, time da su ta dva čamca tamo stajala samo preko zime a preko ljeta su ih držali na moru, i nitko joj od suvlasnika nije prigovarao zbog tih čamaca,

-da joj je tuženik kada se vraćala iz Amsterdama poslao e-mail u kojem je naveo da je on to "počistio" i posuo otrovom da više ne raste i da je to baš tako napisao u mailu.

-da joj je tuženik pokazivao nacrte parkirnih mjesta za dvorište, ali se ona nije suglasila s tim nacrtom tuženika jer se nije suglasila da se kroz njen haustor s ceste od kuda je došla sudska komisije s ulice Matice Hrvatske prolazi do tih parkinga, jer postoji i ulaz s druge strane.

12. Tuženik je u iskazu naveo:

-da živi u [adresa], a u odnosu na pitanje koliko često dolazi u [adresa] je iskazao da ima familiju u Zagrebu i da su inače stara karlovačka obitelj i dolazi u [adresa] na groblje, da je osim toga i vlasnik stana na prvom katu u zgradi lijevo od prijepora i taj stan iznajmljuje pa redovito dolazi pogledati stan, i da jedno deset puta u godini dolazi obići groblje i stan,

-kada je dolazio on na prijepornom dijelu i u dvorištu nije ništa radio,

-da je inače dvorište dio čestice na kojoj su on i njegova sestra (svjedokinja FĆ) suvlasnici više od 2/3 dijela, a tužiteljica samo u 23%, da čestica nije pravno podijeljene već je u suvlasništvu,

-da on nije konstatirao da bi na prijeporu bio cvjetnjak već da je bilo neko grmlje i trava, a budući iznajmljuje svoj prostor (stan) ima interes da dvorište lijepo izgleda,

-kada je došao sa svjedokom KĆ urediti prostor tj. dvorište da je na prijeporu vidio samo grmlje i samoniklu travu,

-na pitanje kada je odlučio kako kaže "počistiti" dvorište da li je o tome obavijestio tužiteljicu tuženik je iskazao da je on odmah nakon denacionalizacije, koja je bila prije 25 godina, tužiteljici rekao da ne želi da ona koristi cijelo dvorište samostalno.

-da nije obavijestio tužiteljicu da namjerava počistiti dvorište već ju je obavijestio nakon toga i nije smatrao potrebnim tužiteljicu obavijestiti jer je većinski vlasnik,

-na pitanje punomoćnice da li mu je poznato da li je tužiteljica poduzimala nekakve samostalne radnje u dvorištu tuženik je iskazao da ne zna, da je zasadila jednu ružu bez njegovog pitanja, a što se tiče drugih radnji uz njegovu suglasnost je napravila nadstrešnicu i bez njihove dozvole se upisala u zk., nije od njega tražila ni dozvolu da stavi plovila (čamce).

13. Iz iskaza svjedoka KĆ, koji je za tuženika i po njegovom nalogu pokosio prijepor, proizlazi:

-da je 2023. kosio prijepor, kada je kosio da je na prijeporu bilo samo trnje, kupina, džungla i nije bilo cvijeća, već divlji korov i da je na prijeporu bilo sve zaraslo,

-da je tada prvi puta bio na prijeporu, da je kosio to iz usluge tuženiku je tuženik to fizički ne može, a da mu je tuženik rekao da to želi pokositi da bude uredno jer da prodaje stan na prvom katu

-da nije ništa zalijevao otrovom,

14. Iz iskaza svjedokinje ŽĆ, koja je do svoje jedanaeste godine živjela u zgradi lijevo od prijepora, proizlazi:

-da često dolazi kod tužiteljice, tete ŽĆ, da je zadnje bila prije mjesec dana, da je dolazila tužiteljici i 2020. i 2023. i da često dolazi jer je tužiteljica sama,

-što se tiče prijepornog dijela dvorišta da je to davnih godina bilo zaraslo a da su onda tužiteljica i njen suprug to uredili, posadili cvijeće, stabla, i to je bilo uređeno kao cvijetnjak, i ima tome sigurno 20 godina kako su to uredili i da je prijepor bio cvjetnjak sve do pred 8 do 10 mjeseci, da je suprug tužiteljice umro prije tri ili četiri godine, a nakon njegove smrti je tužiteljica nastavila uređivati prijepor,

- zna da je prije u prizemlju zgrade lijevo od prijepora u zakupu bio stolar Gusta, a u dijelu prostorija je bio KUD Matija Gubec, da kada se radi o tvrtki Metal da je ta tvrtka imala prostore naprijed prema cesti i ta tvrtka nikad nije koristila dvorište.

15. Iz iskaza svjedokinje OĆ, kćer tužiteljice, proizlazi:

-da od fakulteta tj. od 1993. živi u [adresa], da dolazi vikendom, da je na prijeporu bilo puno cvijeća, trešnji ili višanja, da je prijepor prije bio zapušten a onda su ga njeni roditelji uredili, a isto je uređivala i njena mlađa sestra, a da je svjedokinja išla u srednju školu kad se to počelo uređivati.

16. Iz iskaza svjedoka TĆ proizlazi:

-da je od djetinjstva prijatelj sa tužiteljicom i njenim pok. suprugom i dolazio im je često u goste,

-da je prijeporni dio bio površina koju je sadila tužiteljica, a svjedok je to kultivirao, da je bilo raznog cvijeća, grmova, sitnog cvijeća, da su tužiteljica i njen suprug počeli to uređivati kada im je vraćeno u vlasništvo 90-ih godina,

-da je svjedok i prošle godine bio tu i da je tada tu bio cvjetnjak,

-da je nakon smrti supruga tužiteljica nastavila uređivati prijepor, da joj je i svjedok pomagao,

-da je suprug tužiteljice imao čamac koji je stajao iza nadstrešnice te je pokazivanje ovog svjedoka gdje je bio čamac u skicu očevida ucrtan na prijeporu točkom X.

17. Iz iskaza svjedoka BĆ proizlazi:

-da je tu bio prije tjedan dana jer održava brajdu koja je uz zgradu tužiteljice, i da dolazi svake godine,

-da je na prijeporu prije bilo cvijeće, da su bile dvije voćke, desno prema zidu da je tužiteljica imala ruže, batoniku, jedan cvijet sa velikim zeljastim listom, oko ruža su bili kamenčići,

-da je svjedok nekad znao dio kod nadstrešnice i cijeli prijeporni dio pokositi za tužiteljicu i da je dva puta tako kosio 2021. i 2022. godine, time da nije dirao cvijeće, već samo travu,

-da je prije spornog smetanja prijepor bio jedna mala zelena oaza sa različitim cvijećem,

-da svjedok nije pomagao saditi cvijeće, ali je pomagao obrezivati ruže i uzimao plenke, da tužiteljici pomaže već 10 godina u intervalima, a prije joj je njegov otac obrezivao lozu,

-da ga je prošle godine tužiteljica zvala da dođe i kad je došao da je cvijetnjak bio uvenuo, svjedok pretpostavlja zbog nekog kemijskog sredstva.

18. Iz iskaza svjedokinje FĆ, sestre tuženika i sestrična tužiteljice, proizlazi :

-da je ona suvlasnica i u djetinjstvu je tu živjela, da dolazi mjesečno barem jedan puta

-da na prijeporu nije bio cvijetnjak već grmlje i korov i da se to znalo počistiti, da svjedokinja nije osobno čistila,

- da dok je bio živ suprug tužiteljice da je on čistio, a da li je nakon njegove smrti to netko uređivao svjedokinja to ne zna, da ona osobno nije nekoga angažirala da održava prijeporni dio, ali je dogovorila s bratom i svjedokom KĆ da to održava,

- da je tužiteljica na prijepornom dijelu kod zida od cigli – u skicu ucrtano točkom Y, držala dva plovila koja su tu bila mjesecima i da su je molili da ih makne.

19. Dakle, s jedne strane tuženik, te svjedokinja FĆ, sestra tuženika, i svjedok KĆ, koji je po nalogu tuženik izvršio sporne radnje na prijeporu, tvrde da prijepor nije bio cvijetnjak već površina zarasla travom i korovom, kod čega tuženik osporava da je tužiteljica u posljednjem samostalnom posjedu prijepora, te tvrdi da njemu pripada supsjed i da je on u sposjedu dvorišta pa tako i prijepornog djela.

19.1. S druge strane tužiteljica te svjedoci ŽĆ, TĆ, BĆ, te GĆG, kćer tužiteljice, tvrde da je prijepor bio cvjetnjak koji su zasadili nakon denacionalizacije tužiteljica i njen suprug, i održavali ga i da je prijepor bio cvjetnjak sve do spornog čina smetanja i to u isključivom posjedu tužiteljice.

20. Ovaj sud nalazi i utvrđuje da tuženik nije bio u posjedu ni u suposjedu prijepornog dijela dvorišta između točaka A-B-C-D, a ovakav zaključak nameće se temeljem iskaza samog tuženika, koji inače živi u [adresa], kada iskazuje da na prijepornom dijelu dvorišta kada je povremeno po nekoliko puta godišnje dolazio, nije ništa radio, a isto tako ni njegova sestra svjedokinja FĆ koja je iskazala da ona osobno prijepor nije čistila, a osim toga je iskazala da je prijepor dok je bio živ čistio suprug tužiteljice.

20.1. Činjenica da su stranke suvlasnici dvorišta na kojem se nalazi prijepor (A-B-C- D), samo po sebi ne znači da je tuženik zato i suposjednik prijepora (a na kojem suvlasništvu tuženik temelji svoju tvrdnju da je suposjednik i prijepora), a u izostanku od strane tuženika bilo kakvih radnji upravljenih na izvršavanje posjedovnih čini na prijeporu, a u smislu izvršavanja faktične vlasti na stvari tj. na prijepornom dijelu. Tuženik prijepor nije kosio, nije održavao, nije na njemu ništa sadio, nije držao svoje neke predmete tj. stvari, te i sam kaže da na prijeporu nije ništa radio.

21. S druge strane, ovaj sud nalazi i utvrđuje da je u prijepor do kritičnog događaja (do 1. svibnja 2023.) bio cvjetnjak koji su zasadili tužiteljica i njen pok. suprug i da je tužiteljica bila u isključivom posljednjem posjedu prijepora (između točka A-B-C-D).

21.1. Do ovakvog utvrđenja sud je došao cijeneći iskaze svjedoka ŽĆ, TĆ i BĆ.

21.2. Tako je temeljem iskaza ovih svjedoka utvrđeno da je prijepor bio cvjetnjak koji su zasadili i održavali tužiteljica i njen pok. suprug, a nakon smrti supruga tužiteljica je nastavila održavati prijepor kao cvjetnjak, to je potvrdila svjedokinja ŽĆ, koja je često dolazila kod tužiteljice, i koja je potvrdila je prijepor do kritičnog događaja bio cvjetnjak, a zasadili su ge pred 20 godina tužiteljica i njen pok. suprug, zatim svjedok TĆ, koji je potvrdio da je tužiteljica posadila prijepor cvijećem, grmovima, sitnim cvijećem, i da su prijepor tužiteljica i njen sada pok. suprug počeli uređivati kada im je vraćeno u vlasništvo 90-tih godina, te je ovaj svjedok sa tužiteljicom i njenim suprugom kultivirao prijepornu površnu, a nakon smrti supruga tužiteljica je nastavila uređivati prijepor te joj je i svjedok znao pomagati, i svjedok je izričito potvrdio da je i prošle tj. 2023. godine (svjedok je saslušavan 15.5.2024.) na prijeporu bio cvjetnjak, zatim svjedok BĆ je također potvrdio da je na prijeporu bio cvjetnjak, nabrojao je što je sve bilo tj. dvije voćke, ruže, batonika, cvijet s velikim zeljastim listom, oko ruža su bili kamenčići, i ovaj je svjedok prijepor i kosio za tužiteljicu i 2021. i 2022.. i tj. kosio je cijelo dvorište i prijepor, time da nije dirao cvijeće na prijeporu, ovaj svjedok je u zadnjih 10 godina povremeno pomagao tužiteljici u cvjetnjaku u obrezivanju ruža, uzimao je plemke, i svjedok je iskazao da je to bila mala zelena oaza sa različitim cvijećem.

21.3. Dakle, cijeneći iskaze ovih svjedoka, ŽĆ, TĆ i BĆ, sud nesporno nalazi i utvrđuje da je prijepor do kritičnog događaja bio cvjetnjak koji je zasadila tužiteljica i njen pok. suprug i da je tužiteljica bila u isključivom posljednjem posjedu prijepora (između točka A-B-C-D).

21.4. Iskaze navedenih svjedoka sud ocjenjuje vjerodostojnim jer su ovi svjedoci detaljno iskazivali i opisivali stanje stvari u odnosu na prijepor u pravcu što se na prijeporu nalazilo, od kada, te tko je i kako održavao prijepor, svjedoci o tome imaju neposrednih saznanja, njihovi iskazi su o bitnim okolnostima podudarni, jasni i neproturječni, kod čega ovi svjedoci nisu u srodstvu sa strankama, pa tako ni sa tužiteljicom, te sud ne vidi razloga zašto bi ovi svjedoci iskazivali pristrano u korist tužiteljice, odnosno neistnito iskazivali, pa tako i svjedoci TĆ i BĆ koji su i osobno tužiteljici pomagali u cvjetnjaku.

22. S druge strane sud nije prihvatio iskaz svjedoka KĆ , koji je za tuženika i po njegovom nalogu pokosio prijepor kritičnog događaja 2023., da je na prijeporu bilo samo trnje, kupina, džungla, zaraslo i nije bilo cvijeća, jer je njegov iskaz u suprotnosti s iskazima svjedoka ŽĆ, TĆ i BĆ (čije iskaze je sud prihvatio), te iskaz svjedoka KĆ sud cijeni pristranim u koristi tuženika, jer je svjedok radio i kosio po nalogu tuženika, pa je logično da neće iskazivati da se radilo o cvjetnjaku i da je kosio i posjekao cvjetnjak i cvijeće.

23. Znači cijeneći s jedne strane da tuženik i njegova sestra FĆ na prijeporu do spornog čina smetanja nisu ništa radili, a što nesporno proizlazi iz njihovih iskaza, da iz iskaza sestre tuženika svjedokinje FĆ čak proizlazi da je suprug tužiteljice za života čistio prijepor, a sa druge strane cijeneći iskaze svjedoka ŽĆ, TĆ i BĆ koji su potvrdili da je na prijepornom dijelu godinama bio cvjetnjak tužiteljice sve do spornog čina smetanja, koji su posadili i održavali tužiteljica i njen suprug, a nakon smrti tužiteljičinog supruga, tužiteljica je nastavila održavati cvjetnjak, ovaj sud nalazi da je tužiteljica bila u posljednjem isključivom posjedu prijepora između točaka A-B-C-D-A.

24. Također valja reći da činjenica da su stranke suvlasnici dvorišta, ne znači da zato netko, u konkretnom slučaju tužiteljica ne može biti u isključivom posjedu jednog dijela dvorišta, odnosno stranke mogu biti u zajedničkom suposjedu jednog dijela dvorišta, dok istovremeno u isključivom posjedu drugog dijela dvorišta može biti i samo jedna stranka, pa je tako u konkretnom slučaju u isključivom posjedu dijela dvorišta između točaka A-B-C-D tužiteljica, i kao posjednica tog djela dvorišta ona ima pravo na zaštitu svog posjeda.

25. Kada se radi o samom činu smetanja, nesporno je da je svjedok KĆ po nalogu tuženika pokosio prijepor koji je dakle bio cvjetnjak i time posjekao cvjetnjak.

25.1. Sporno je jeli nakon toga prijepor zaliven otrovom, jer tuženik to poriče, a svjedok KĆ također tvrdi da prijepor kada je radio po nalogu tuženika nije zalio otrovom.

25.2. Tužiteljica je u svezi toga podnijela kaznenu prijavu protiv tuženika koja je rješenjem Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj KP-DO-330/2023 od 14. veljače 2024. (prileži na str. 52 do 55 spisa), odbačena, a iz obrazloženja rješenja između ostaloga proizlazi kako iz personalnih i materijalnih dokaza ne proizlazi da bi tuženik zabranjenom supstancom zalio dvorište (str. 3 tog rješenja), a na koje rješenje upućuje ukidna drugostupanjska odluka, u pravcu da kod utvrđenja na koji je način izvršen čin smetanja sud nije cijenio ovo rješenja o odbacivanju kaznene prijave.

25.3. U spisu na strani 15 spisa prileži prepiska e mailom (str. 15 spisa) koju je tuženik uputio tužiteljici 4.5.2023., a u kojoj tuženik između ostalog navodi da je dvorište zapušteno i da je zbog toga dao urediti dio dvorišta i pošpricati otrovom za travu i divlje zelenilo.

25.4. Istina da je kaznena prijava koju je tužiteljica podnijela protiv tuženika odbačena (uz naprijed citirano obrazaloženje), međutim po stajalištu ovoga suda činjenica da je kaznena prijava odbačena ne može anulirati navod samog tuženika iz e mail prepiske u kojoj je tuženik izrijekom naveo da je dao urediti dio dvorišta i pošpricati otrovom za travu i divlje zelenilo, pa dakle ovaj sud nalazi da je ovaj dio zahtjeva tužiteljice osnovan.

26. Također valja reći u odnosu na podnesak tužiteljice od 24.11.2025., kojim je tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva "da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja" , i ostala kod dijela zahtjeva da se tuženiku "zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje", da se tuženik se nakon što mu je ovaj podnesak dostavljen očitovao podneskom od 29.12.2025. na način da "tuženik navodi da se protivi tako postavljenom tužbenom zahtjevu".

26.1. Prema pravnom shvaćanju VSRH broj: Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. „Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje

tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika".

26.2. Kako iz podneska tuženika od 29.12.2025. sadržajno proizlazi da se tuženik u osnovi protivi povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, dakle nije dao pristanak na povlačenje dijela tužbenog zahtjeva to nije bilo mjesta donošenju rješenja da se taj dio tužbenog zahtjeva koji glasi "da se tuženiku naloži uspostava ranijeg posjedovnog stanja" smatra povučenim.

26.3. Ovaj dio tužbenog zahtjeva je sud odbio kao neosnovan obzirom su stranke u međuvremenu prodale trećoj osobi predmetnu nekretninu na kojoj je prijepor (što tuženik nije osporio), pa u takvoj situaciji nema mjesta nalaganju tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje.

27. I konačno sud nije prihvatio nove dokaze istaknute po tužiteljici nakon ukidne drugostupanjske odluke (podneska tužiteljice d 24.11.2025.) da se pored već saslušanih svjedoka na okolnost posljednjeg posjeda saslušaju dva nova svjedoka (HĆ i UĆ), te je taj dokazni prijedlog odbio, i to iz razloga jer tužiteljica taj dokazni prijedlog nije podnijela do zaključenja prethodnog postupka do kada je ograničena s iznošenjem dokaza (čl. 299. ZPP-a) , a drugostupanjski sud ukidnim rješenjem predmet nije vratio na novi prethodni postupak.

28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

O troškovima postupka.

25. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 173/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 70/19), te tužiteljici koji je u postupku nije uspjela samo s razmjeno neznatnim dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi, trošak pripada u cijelosti.

25.1. Trošak tužiteljice sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, a koji mu pripada prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) te joj pripada:

- za trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u iznosu jednokratne nagrada od 250 bodova, odnosno 500,00 EUR (250 bodova po vrijednosti boda 2,00 EUR, po Tbr. 7. t.2.), što uvećano za iznos od 125,00 Eur na ime PDV-a čini trošak jednokratne nagrade od 625,00 EUR, za poduzete četiri radnje u postupku,

-za daljnje poduzete radnje (preko četiri poduzete koje su obuhvaćene u naprijed navedenom iznosu) pripada po svakoj radnji 50 bodova, dakle za zastupanje na ročištu 4.2.2026. radnje pripada nagrada od 100,00 EUR, za pristup na ročište za objavu u iznosu od 100,00 EUR, što je ukupno 200,00 EUR, što uvećano za iznos od

50,00 EUR čini 250,00 EUR,

-zatim trošak plaćenog predujma za sudsku komisiju u iznosu od 49,48 EUR,

- trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 EUR (polovica pristojbe jer je tužba podnijeta u elektroničkom obliku – čl. 7. st. 1. ZSP NN 118/2018)

-trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku odluku u iznosu od 26,54 EUR što je sveukupno 964,29 EUR.

U Karlovcu 5. ožujka 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se resuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. OD Rožman i Oredić iz Karlovca

2. Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu