REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

P Ob-930/2023-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu pojedincu Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari tužitelja BP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Ines Bojić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene BPLT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (sada na adresi [adresa], uz sudjelovanje mlt. NP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. DP, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje mlt. djece na adresi [adresa] i zastupani po posebnoj skrbnici LP iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, i uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Maksimir, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 17. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja i posebne skrbnice mlt. djece, a u odsutnosti punomoćnice tužitelja, tužene i predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Maksimir, dana 05. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Osobni odnosi mlt. NP, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. DP, OIB: [osobni identifikacijski broj] s majkom NPLT, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivati će se putem video poziva svaki dan u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

II. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Zlataru P Ob-100/19-225 od 11. studenoga 2022 odlučeno je da će zajednička djeca stranaka, mlt. DP, rođen **.**.2013. i mlt. NP, rođen **.**.2013., stanovati s ocem BP na adresi njegovog stanovanja u [adresa] (točka I.); da će se osobni odnosi mlt. djece i majke BPLT ostvarivati prema dogovoru roditelja, a ako dogovor izostane, svaki vikend od petka u 18:00 do nedjelje u 19:00, svaki drugi blagdan i državni praznik koji je neradni u Republici Hrvatskoj i polovicu svih školskih praznika (točka II.); da će otac BP samostalno ostvarivati roditeljsku skrb za mlt. djecu u dijelu zdravlja i obrazovanja, dok će ostale odluke koje su bitne za djecu roditelji donositi zajednički i sporazumno (točka III.); naloženo je majci doprinositi za uzdržavanje mlt. djece ukupan iznos od 2.851,60 kn, počevši od 01. ožujka 2020. pa nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti (točka IV.); te je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak parničnog postupka.

2. Nastavno na podnesenu žalbu tužene, presudom i rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž Ob-1305/22-15 od 17. svibnja 2023. potvrđena je presuda Općinskog suda u Zlataru, P Ob-100/19 od 11. studenoga 2022. u točkama I., III., IV. izreke kao i u dijelu V. izreke kojom je određeno da tužena sama snosi trošak prvostupanjskog postupka, dok je ukinuta u dijelu osobnih odnosa mlt. djece i majke te je u tom dijelu predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Slijedno tome, Općinski sud u Zlataru je sukladno odredbi čl. 2. st. 5. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne Novine“ broj 67/18 i 21/22) i čl. 5. st. 2. prijelaznih i završnih odredbi iz NN 21/22 dostavio spis predmeta ovome sudu kao nadležnom za ponovljeno postupanje.

2.1. Iz obrazloženja drugostupanjske odluke slijedi da odluka o održavanju osobnih odnosa u točki II. izreke nije u skladu s načelom pravne sigurnosti djece i roditelja i da je kao takvu nije moguće ovršiti jer istom nije određeno na kojem će točno mjestu majka provoditi vrijeme s djecom, a niti su navedeni podaci o preuzimanju i povratku djece. Upućuje se prvostupanjski sud u ponovljenom postupku pozvati roditelje na postizanje sporazuma o načinu, vremenu i mjestu odvijanja osobnih odnosa djece i majke, preuzimanja i povratka djece, a po potrebi i troškova ostvarivanja osobnih odnosa, te mjerama kojima se osigurava povratak djece ili zaprečuje protupravno odvođenje djece od strane majke; potom o prijedlozima ili izostanku prijedloga obavijestiti nadležni područni ured Zavoda i posebnu skrbnicu mlt. djece i zatražiti njihovo mišljenje, a u slučaju da sporazum ne bude postignut, te cijeneći relevantne odredbe Obiteljskog zakona vezano uz osobne odnose i činjenicu da su roditelji dodatkom A iz veljače 2020. postavili načelne uvjete za buduće odluke o roditeljskoj skrbi, ponovno donijeti odluku o osobnim odnosima djece i majke. Također je ostavljeno prvostupanjskom sudu odlučiti o zahtjevu tužene za naknadu troškova žalbe.

3. Spisu prileži ovosudno rješenje o privremenoj mjeri, R1 Ob-766/23 od 10. lipnja 2024., ispravljeno rješenjem R1 Ob-766/23 od 26. srpnja 2024., kojim je izmijenjeno rješenje Općinskog suda u Zlataru P Ob-100/19-85 od 29. siječnja 2020. u dijelu osobnih odnosa na način da će se osobni odnosi mlt. DP i mlt. NP s majkom NPLT ostvarivati putem telefonskih poziva, svaki dan u vremenu od 20:30 do 21:30 sati.

3.1. Iz obrazloženja rješenja slijedi kako se majka prijedlogu protivila u cijelosti navodeći da su mlt. djeca nezakonito odvedena iz Engleske u Hrvatsku, pri čemu je osporavala sve dosadašnje odluke hrvatskih sudova i postupanja Zavoda. Tijekom postupka je napustila Republiku Hrvatsku, a do njegova okončanja se nije vratila niti je dostavila novu adresu boravišta, time da joj je adresa i nadalje ostala u [adresa]. Kako su dosadašnji punomoćnici tužene obavijestili sud o otkazu punomoći, a stranka je sudu bila nedostupna, to je istoj imenovan posebni skrbnik koji je obavijestio sud o nemogućnosti uspostave kontakta s tuženom. Iz mišljenja Zavoda danog za potrebe tog izvanparničnog postupka slijedi da je majka u međuvremenu s djecom napustila Hrvatsku i u Švicarskoj je zatražila azil, međutim, mlt. djeca su odlukom švicarskog suda u svibnju 2023. vraćena u Hrvatsku gdje se od tada nalaze i stanuju s ocem, a s majkom ostvaruju osobne odnose samo putem telefona. Majka se nalazi u inozemstvu i nema namjeru se vratiti u Hrvatsku.

4. Tijekom ponovljenog postupka je terenskom provjerom MUP-a, a isto slijedi i iz zaprimljenog mišljenja Zavoda, utvrđeno da tužena BPL NPLT unatrag dvije godine ne živi na adresi prebivališta u [adresa], te da bi se prema ranijim saznanjima trebala nalaziti izvan Republike Hrvatske. Pozvan obavijestiti sud o aktualnoj adresi stanovanja tužene sve s obzirom na navode dopisa MUP-a, tužitelj je podneskom od 25. travnja 2025. obavijestio sud kako s tuženom ostvaruje minimalan kontakt vezano za djecu, te da ista prema njegovim saznanjima u Hrvatskoj nije boravila od ožujka 2023., niti je u Hrvatsku dolazila od odluke švicarskog suda donesene u postupku prema Haškoj konvenciji o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece kojom joj je bilo naloženo vratiti djecu u Hrvatsku, što je odbila učiniti te je tužitelj uz posredovanje i asistenciju švicarskih tijela dana 05. travnja 2024. preuzeo djecu u Švicarskoj i vratio ih u Zagreb. Ukazuje kako je vezano uz navedeni događaj, kada je tužena djecu bez njegove suglasnosti i znanja odvela u Švicarsku, time da je to bio drugi puta da je djecu nezakonito odvela izvan Republike Hrvatske, a u Švicarskoj zatražila azil radi navodne korumpiranosti hrvatskih sudova, protiv tužene podnesena kaznena prijava te ista vjerojatno u svrhu izbjegavanja kaznenog progona ne želi doći u Hrvatsku. Pritom tužena dalje negira legimitet i legalitet hrvatskih sudova, kao i odluka donesenih od strane nadležnih sudova u Engleskoj i Švicarskoj, te na društvenim mrežama vodi različite kampanje prezentirajući se kao aktivistica za zaštitu djece žrtava trgovanja ljudima. S djecom je u redovitom kontaktu putem Whatsapp-a. Prema njegovim saznanjima se nalazu u [adresa] na adresi [adresa].

4.1. Dostava pismena za tuženu je za potrebe ovog postupka vršena putem Haške konvencije o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim i trgovačkim stvarima od 15. studenoga 1965. ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 10/5), na adresu dostavljenu od strane tužitelja, te izravno putem pošte na istu adresu, pri čemu iz sadržaja pismena koje je tužena dostavljala sudu bilo putem maila, bilo putem pošte, slijedi da je sva pismena zaprimila na toj adresi.

5. Nadležnost suda Republike Hrvatske za odlučivanje o pitanju osobnih odnosa temelji se na odredbi čl. 7. Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019., obzirom mlt. djeca imaju uobičajeno boravište u [adresa].

6. Odlučujući u ponovljenom postupku o osobnim odnosima mlt. djece i majke ovaj je sud izvršio uvid u cjelokupni spis predmeta (ranije P Ob-100/19), od nadležnog Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad je zatražen prijedlog i mišljenje, saslušan je tužitelj te je pribavljeno mišljenje posebne skrbnice. Tužena nije pristupila ročištu od 17. veljače 2026. određenom radi saslušanja stranaka. U podnesku od 02. veljače 2026. je navela kako na ročište neće pristupiti osobno, niti će biti nazočna putem video veze, obzirom ne želi da se njezino sudjelovanje protumači kao prihvaćanje nadležnosti suda ili kao odricanje od već istaknutih prigovora.

7. Mlt. NP i mlt. DP su u ovom postupku zastupani po posebnoj skrbnici LP (čl. 240. Obiteljskog zakona-„Narodne Novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje ObZ).

8. Iz prijedloga i mišljenja Zavoda od 30. listopada 2025. slijedi da je u braku oca BP i majke BPLT rođeno dvoje djece, mlt. NP i mlt. DP oboje rođeni **.**.2013. Obitelj je u nadležnosti Područnog ureda Maksimir od svibnja 2020. (s obzirom na promjenu adrese prebivališta djece i oca), zbog konfliktnih odnosa roditelja, nesuradnje roditelja vezano uz djecu, međusobnih optužbi za manipulaciju djece i otmicu, te postupka o roditeljskoj skrbi.

9. Iz stanja ranije spisa predmeta proizlazi da su ovdje stranke od prosinca 2016., a po povratku tužene iz Engleske, do studenoga 2017. stanovale u [adresa]. Faktična bračna zajednica je prestala u studenom 2017. kada je tužitelj iselio iz stana gdje su do tada zajedno stanovali te je dalje prema dogovoru roditelja ostvarivao osobne odnose s mlt. djecom, a na temelju rješenja o privremenoj mjeri P Ob-100/19 od 29. siječnja 2020., mlt. djeca stanuju s ocem i s majkom ostvaruju osobne odnose. Rješenjem Općinskog suda u Zlataru R1 Ob-48/17 od 27. rujna 2017. odbijen je zahtjev tužene za povratak mlt. djece iz Republike Hrvatske u [adresa] i Sjeverne Irske. Nadalje je presudom Obiteljskog odjela Visokog suda u Londonu broj FD19P00646 od 11. veljače 2020. prihvaćen zahtjev tužitelja za povratak mlt. djece iz [adresa] u Hrvatsku te je naložen povratak djece u Hrvatsku, a presudom II. Građanskog odjela Višeg suda kantona Zürich od 05. travnja 2025. je naložen povratak mlt. djece iz Švicarske u Hrvatsku.

10. Iz mišljenja Zavoda od 30. listopada 2025. slijedi kako je povodom traženja ovoga suda za dostavom mišljenja za odluku o osobnim odnosima poslan roditeljima poziv za razgovor u Područni ured, zatražena su izvješća škole i liječnika o funkcioniranju i zdravstvenom stanju djece te suradnje s roditeljima. Majka SP je 29. svibnja 2025. dostavila Zavodu dopis sa zahtjevom za virtualnim sastankom radi rasprave o dobrobiti djece, gdje je navela kako radi osobnih i praktičnih ograničenja ne može doći u Hrvatsku radi razgovora. Navela je kako joj život u [adresa] i logistički izazovi u kombinaciji sa zabrinutošću za njezinu osobnu sigurnost sprečavaju da prisustvuje razgovoru u Područnom uredu, da je otvorena za suradnju i predlaže razgovor putem video poziva, radi čega je majci poslan poziv za razgovor putem Teams aplikacije. Dogovoreni termin razgovora s majkom je potom zbog njezinih obveza odgođen za dan 18. srpnja 2025., pri čemu je dan ranije kod Zavoda zaprimljen njezin dopis u kojem potvrđuje svoju prisutnost razgovoru no ujedno i navodi kako će razgovoru prisustvovati njezina majka i dva predstavnika Autonomy Hotline, organizacije posvećene zagovaranju prava djece i roditelja. Majka je od strane stručnog tima dalje putem dopisa obaviještena da se razgovor s roditeljem provodi bez prisutnosti trećih osoba, i s izuzetkom ovlaštenog punomoćnika stranke s važećom punomoći, upravo radi zaštite interesa djeteta i osiguranja profesionalnog standarda u postupku, obzirom prisutnost trećih osoba može utjecati na tijek razgovora, otežati otvorenu komunikaciju i narušiti objektivnost procjene, te joj je predloženo da se razgovor provede samo s njom ili da se pisano očituje i pritom navede svoj prijedlog ostvarivanja osobnih odnosa s djecom te njoj relevantne informacije o obiteljskoj situaciji. Dana 18. srpnja 2025. je majka dalje obavijestila Zavod kako nije spremna sudjelovati na sastancima bez treće strane niti je spremna angažirati odvjetnika. Radi toga se zakazani sastanak u konačnici nije realizirao.

10.1. U Zavodu je dalje 02. rujna 2025. zaprimljen dopis majke vezano uz zahtjev stručnog tima za dostavom njezina prijedloga o načinu ostvarivanja osobnih odnosa s djecom. Majka se u dopisu, koji se sastoji od nekoliko dijelova s nazivima Povjerljivost i zaštita podataka/nepristranost, Optužba o otuđenju, Zahtjev za transparentnošću i neovisnim nadzorom, Obavijest o potencijalnoj kaznenoj odgovornosti, uglavnom osvrće na dosadašnje postupanje Područnog ureda s primjedbama te iznosi mišljenje "da je besmisleno i potencijalno kontraproduktivno" raspravljati s ovim područnim uredom o bilo čemu, a jednim kratkim dijelom se nadovezuje na raspravu o ostvarivanju osobnih odnosa s djecom gdje navodi "kako je to ne zanima u okviru ove situacije". Navodi da je otvorena za suradnju kako bi se djecu stavilo u povoljniji položaj, no navodi kako to ne može uključivati "njihovo daljnje lažno zatvaranje protiv njihove volje s ocem u Hrvatskoj" te iznosi mišljenje da ako sustav socijalne skrbi i pravosuđa nisu sposobni pružiti djeci podršku tada nema smisla da se ona upušta u bilo kakvu suradnju. Upućena je područnom uredu dostaviti pisano očitovanje o trenutnoj obiteljskoj situaciji i odnosu s djecom te dostaviti prijedlog o ostvarivanju osobnih odnosa s djecom, međutim, isto nije dostavila.

11. Provedenim razgovorom stručnog tima s ocem BP od 05. lipnja 2025. je dobiven podatak kako majka djece nije bila u Hrvatskoj od 2023., kada su se djeca vratila iz Švicarske, te smatra da je majka u strahu od pokretanja kaznenog postupka protiv nje ukoliko dođe u Hrvatsku. Vezano uz odnos djece i majke, naveo je kako djeca s majkom svakodnevno komuniciraju putem poruka i Whatsapp- a i to ne nužno u vremenu određenom privremenom mjerom. Majka im putem poziva ponekad čita, ponekad su razgovori neprimjereni jer su vezani uz teme o sudskim postupcima i trgovanju djece te je tada prekine u razgovoru. Naveo je kako s majkom djece nema redovitu komunikaciju, ali se ovakav odnos djece i majke ustalio. Dječaci su svjesni obiteljske situacije, no unatoč tome su sada dobro, imaju svoju rutinu, aktivnosti i društvo. Pokušao ih je uključiti u savjetodavni tretman, ali su ga savjetovališta odbila. Izražavao je želju za promjenom majčina ponašanja i iznio je mišljenje kako ona ima problem s prihvaćanjem realnih situacija. Upitan vezano uz uzdržavanje naveo je kako majka ne doprinosi uzdržavanju djece.

11.1. Prema nalazu psihološke procjene Centra Proventus koji je otac dostavio Zavodu 29. travnja 2024., dječaci su emocionalno topli i senzibilni; mlt. DP je nešto mirnijeg temperamenta, ujednačenog općeg kognitivnog funkcioniranja dok je isto funkcioniranje za mlt. NP iznadprosječno, na razini darovitosti. Mlt. DP na emocionalnom planu izražava sniženo samopoštovanje, dok mlt. NP ima urednu sliku o sebi i blaže poteškoće u nošenju s ljutnjom; mlt. DP je na stresne okolnosti sklon reagirati internaliziranim problemima, a mlt. NP eksternaliziranim, pri čemu je mlt. NP usmjeren na narušene odnose roditelja i teško prihvaća sadašnju situaciju. U nalazu psihološke procjene se navodi potreba ostvarivanja osobnih odnosa s oba roditelja i uključenost oba roditelja u živote djece, te uključivanje dječaka i oca u savjetodavni rad.

11.2. S mlt. djecom je 26. kolovoza 2025. proveden razgovor od strane psihologa Zavoda. Oba dječaka izražavaju želju za uspostavljenjem redovitog kontakta s majkom, ne samo putem video poziva već i uživo. Kod NP je vidljiva zbunjenost zbog trenutačne obiteljske situacije, dok je DP u više navrata tijekom razgovora ponavljao kako je tužan što ne vidi mamu uživo. Primijenjenim upitnikom KOBI-Skala kvalitete obiteljskih interakcija je za oba dječaka dobiven rezultat koji ukazuje da se općenito osjećaju zadovoljno u svojoj obitelji i u trenutnoj organizaciji života. Vidljiva je njihova sklonost idealizaciji majke što nije uobičajeno za njihovu dob, ali je moguća posljedica obiteljske dinamike u kojoj dječaci majku ne viđaju uživo, a silno žele s njom kontakt. S obzirom da otac gotovo u potpunosti izvršava roditeljske zadaće na svakodnevnoj bazi, što uključuje i postavljanje granica u odgoju, dječaci su u mogućnosti kritički sagledati neke aspekte očevog ponašanja, što je za očekivati kod djece njihovog uzrasta. Glede odnosa s ocem su na upitniku za oba dječaka dobiveni rezultati koji ukazuju da s ocem imaju odnos povjerenja i privrženosti. Psiholog Zavoda je mišljenja da s obzirom na navedeno i kraj činjenice da se djeca ne osjećaju odbačeno od strane oca i u mogućnosti su kritički sagledati neke aspekte njegovog ponašanja, može se zaključiti da otac adekvatno i primjereno izvršava roditeljsku skrb.

11.3. Prema izvješću Osnovne škole A. G. Matoš, oba dječaka uredno funkcioniraju u školi, izvršavaju svoje zadatke i uzornog su ponašanja. Obojica su 5. razred završila s odličnim uspjehom, dobro su socijalizirani u razredu, brižni su jedan prema drugom, dobri su prijatelji drugima, te su pristojni prema djelatnicima u školi. Razrednica je dojma kako se radi o sretnim dječacima koji se ne razlikuju od druge djece u školi. Na roditeljske sastanke i informacije redovito dolazi otac s kojim i telefonski komuniciraju te ga opisuju angažiranim i uvijek dostupnim, a ujedno je i predstavnik roditelja razreda u Vijeću roditelja. Glede majke, iz izvješća škole slijedi kako je razrednica nije upoznala, ali dječaci iznose kako su s majkom u redovitom kontaktu putem interneta. Majka je razrednici 23. listopada 2024. poslala mail u kojem je iznijela svoje gledište na sudski postupak.

11.4. Temeljem tako provedene obrade, cijeneći navode majke iznesene u pisanom obraćanju Zavodu, navode oca glede statusa djece, te uvažavajući potrebe djece za ostvarivanjem neposrednih osobnih odnosa s majkom, stručni tim je mišljenja kako je u najboljem interesu djece da se osobni odnosi ostvaruju i uživo, no uvažavajući činjenicu da postoji opravdani rizik od ponovne otmice djece od strane majke, mišljenja su kako bi se u tom slučaju osobni odnosi trebali ostvarivati u kontroliranim uvjetima i uz nadzor stručne osobe, što nije moguće obzirom majka odbija doći u Republiku Hrvatsku. Stoga predlažu da se osobni odnosi majke i djece ostvaruju putem video poziva svakodnevno u vremenu od 20:30 i 21:30 sati na koji način će s obzirom na iskazano ponašanje majke istoj iako neizravno biti omogućen kontinuirani kontakt s djecom, a djeci pravo na drugog roditelja. Ukoliko bi se protekom vremena okolnosti izmijenile i majka pristala doći u Republiku Hrvatsku, svaka stranka može tražiti izmjenu sudske odluke.

12. Tužitelj se suglasio s mišljenjem i prijedlogom Zavoda, dok je tužena u podnesku zaprimljenom putem maila od 24. prosinca 2025. ukazala kako je oboje djece jasno izrazilo želju za izravnim kontaktom s majkom, a ne isključivo putem video poziva, no da unatoč tome Zavod predlaže nastavak video kontakta bez da pruži obrazloženje zbog čega se izraženi stavovi djece ne uvažavaju, niti zašto bi takvo ograničenje bilo nužno i primjereno njihovoj dobrobiti. Smatra da takav pristup nije sukladan obvezi poštivanja prava djece na izražavanje vlastitog mišljenja, niti osigurava individualiziranu procjenu u skladu s njihovom dobi i zrelosti. U podnesku dalje navodi kako je svo njezino postupanje, uključujući i odvođenje djece iz Hrvatske bilo isključivo zaštitne naravi kada nadležna tijela nisu osigurala učinkovitu zaštitu. Njezini navodi koji su se odnosili na oca i njegov negativan utjecaj na djecu, nisu bili razmotreni od strane Zavoda prije 2021., te su tek u dokumentaciji iz 2021. zabilježeni elementi koji su upućivali na ponašanje oca koja su imala nepovoljan učinak na emocionalnu stabilnost djece. Smatra da je nakon tog razdoblja uslijedilo niz postupnih i institucionalnih događaja koji su promijenili tijek predmeta u vidu neovlaštenog otkrivanja predmeta drugom roditelju, iznošenja navoda temeljenih na konceptu takozvanog otuđenja roditelja, te postupnom marginaliziranju stavova djece, unatoč njihovoj dobi i sposobnosti da budu saslušani. Smatra da Zavod, znajući želje djece i donoseći mišljenje, ne djeluju kao neovisno zaštitno tijelo, a da je Centar za posebno skrbništvo pokazao nedovoljno poznavanje okolnosti i obiteljskih odnosa, što sve stvara objektivnu sumnju u neutralnost Zavoda. Predložila je da niti jedan zaposlenik ili predstavnik Centra za posebno skrbništvo ne zastupa djecu niti nju u ovom postupku.

12.1. U podnesku kojim ispričava ne dolazak na ročište od 17. veljače 2026. navodi kako se trenutno ne osjeća sigurno vratiti u Hrvatsku niti sudjelovati u sudskim raspravama koje bi je izložile okruženju koje je i dovelo do potrebe za zaštitom. Pritom navodi da se njezina ne nazočnost ne smije tumačiti kao nezainteresiranost za djecu niti odbijanje ostvarivanje osobnih odnosa. Također navodi da je 23. prosinca 2025. ocu djece uputila konkretan prijedlog za ostvarivanje osobnih odnosa s njom i širom obitelji izvan sudskog postupka, no da na isto do danas nije zaprimila nikakav odgovor.

13. Tužitelj je na ročištu od 17. veljače 2026. u odnosu na navode tužene iz podneska od 02. veljače 2026. naveo da je tuženu blokirao na svim kanalima, izuzev telefonskih poziva i sms poruka za potrebe kontakta nje i djece. To je učinio s toga jer je povratkom s djecom iz Švicarske bio izložen velikom broju njezinih mailova koji su ga opterećivali. Tokom ljeta 2025. mu je poslala sms u kojem ga je tražila da dovede djecu u neku neutralnu zemlju, poput primjerice Slovenije, gdje bi s njima provela određeno vrijeme i nakon toga bi odlučila hoće li se djeca vratiti u Hrvatsku ili ne.

13.1. Iz iskaza dalje slijedi da su se djeca iz Švicarske vratila 05. travnja 2023., temeljem odluke Kantonalnog suda u Zürichu i od tada su u redovitom kontaktu s majkom putem video poziva. Uglavnom je to u večernjim satima, a tokom vikenda i više puta dnevno. Ponekad djeca izraze želju da bi je čula, a ponekad nazove i ona sama. Pozivi se ostvaruju putem njegovog broja telefona. Od kako su djeca vraćena u Hrvatsku, majka u Hrvatsku nije dolazila i iz komunikacije s njom vidi da niti neće dolaziti. S majkom djece komunicira samo vezano uz djecu. Oni su sada već veliki pa puno informacija dobiva od njih samih, a njega ne pita puno. Prisutan je prilikom video poziva djece i majke jer je puno puta njezina komunikacija neprimjerena za djecu u smislu spominjanja sudova, socijalnih službi i slično. Nedavno je djeci pričala da ide kod jedne gospođe koja ima troje djece, a kojoj su engleske vlasti oduzele djecu samo zato jer je htjela biti iznaprosječna majka. Takvu komunikaciju majke smatra potpuno neprimjerenom. Iz razgovora s tuženom zna da je ona svjesna kaznenih postupaka koji je čekaju dolaskom u Hrvatsku, što zbog radnji koje je činila u periodu prije odvođenja djece u Švicarsku u vidu neodvođenja djece u školu, objave raznih neprimjerenih sadržaja na Facebooku i ne plaćanja uzdržavanja. Djeca ga sve rjeđe pitaju o mogućnosti njihova odlaska k majci. Svjesni su situacije, nisu s njome sretni, ali su je počeli prihvaćati. Na upit suda je naveo da tužena stanuje sa svojim roditeljima u kući, te su i oni ponekad prisutni razgovorima majke i djece. Majka i djeca razgovaraju na engleskom jeziku, no majka razumije hrvatski u govoru i pismu jako dobro. Majka joj je B i hrvatski joj je materinji jezik. On se ne protivi tome da se djeca i povrh točno određenih kontakata čuju s majkom jer vidi da im ponekad dođe da u datom trenutku nešto s njom prokomentiraju. Za uzdržavanje djece majka ne doprinosi. Zadnji i jedini iznos uzdržavanja uplatila je u 7. mjesecu 2020. pred jedno ročište na Općinskom sudu u Zlataru, kada je za oboje djece uplatila tada 1500,00 kuna. Upitan od posebne skrbnice je dalje naveo da tužena nije pokretala nikakve sudske postupke vezane uz djecu. Njezin generalni stav je da su svi sudski postupci, bez obzira na to u kojoj su državi vođeni, nezakoniti i da je sustav korumpiran.

14. Posebna skrbnica je po tako provedenom dokaznom postupku predložila donijeti odluku prema mišljenju i prijedlogu Zavoda ukazujući da je predloženi vid kontakta ujedno već i ustaljen u odnosu majke i djece, pri čemu majka ne pokazuje inicijativu za dolaskom u Hrvatsku i ostvarivanjem neposrednih osobnih odnosa. Ukoliko se promijene okolnosti, odluka o osobnim odnosima je podložna promjeni.

15. Iz rezultata tako provedenog dokaznog postupka slijedi da izravni osobni odnosni majke i mlt. djece izostaju od mjeseca travnja 2023., kada su djeca vraćena u Hrvatsku na temelju presude II. Građanskog odjela Višeg suda kantona Zürich od 05. travnja 2023. Osobni odnosi se od tada ostvaruju neizravno, putem svakodnevnih video poziva u opsegu i širem od određenih ovosudnom privremenom mjerom R1 Ob- 766/23 od 10. lipnja 2024., ispravljenom istim rješenjem od 26. srpnja 2024. Majka i ovdje tužena od mjeseca ožujka 2023. nije dolazila u Republiku Hrvatsku, a u podnescima upućenim sudu u ovome postupku iznosi kako se ne osjeća sigurnom vratiti u Hrvatsku, niti sudjelovati u postupcima, ukazujući i kako se isto ne smije tumačiti kao njezina nezainteresiranost za djecu i odbijanje ostvarivanja osobnih odnosa. Također iznosi da je ocu djece i ovdje tužitelju 23. prosinca 2025. uputila prijedlog ostvarivanja osobnih odnosa izvan sudskog postupka, no da na isto od njega nije dobila odgovor. Otac pak u iskazu pred ovim sudom navodi kako je prijedlog majke uključivao dovođenje djece u Sloveniju nakon čega bi odlučila hoće li djecu vratiti ili ne, te joj na takav prijedlog nije odgovarao. Komunikacija između njih kao roditelja je ograničena, pri čemu većinu informacija majka dobiva izravno od djece. Pozvana od strane Zavoda iznijeti svoj prijedlog ostvarivanja osobnih odnosa i aktualne obiteljske situacije, majka isto nije dostavila.

15.1. Mlt. djeca usprkos izostanku izravnih osobnih odnosa s majkom, nisu izgubila emocionalnu potrebu za majkom te verbaliziraju snažnu želju za izravnim osobnim odnosima i tugu zbog izostanka istih. Međutim, u situaciji kada majka odbija doći u Republiku Hrvatsku, a istovremeno ne daje svoj prijedlog osobnih odnosa u kojima bi se mogla razmotriti primjena zaštitnih mjera, navodeći da „je to ne zanima u okviru ove situacije“, ovaj sud prihvaća mišljenje Zavoda kako je u aktualnim okolnostima obiteljske dinamike moguće odrediti isključivo ostvarivanje neizravnih osobnih odnosa putem videopoziva. Sud cijeni da takav modalitet osobnih odnosa ograničava pravo na poštovanje obiteljskog života i majke i djece, međutim, jednako tako i cijeni da nije u interesu djece određivati modalitet osobnih odnosa koji se neće ostvarivati. U tom smislu primjena Dodatka A od 11. veljače 2020. u vidu osobnih odnosa u Hrvatskoj koji bi uključivali noćenje te kontakt tijekom praznika i vikenda u [adresa] ovdje nije moguća. Temeljna pretpostavka primjene Dodatka A je međusobno povjerenje i suradnja stranaka, što ovdje izostaje. S očeve strane uslijed dva ranija postupka međunarodne otmice, a s majčine strane uslijed nepovjerenja ne samo prema ocu već i prema sudu te tijelima koja su uključena u zaštitu interesa djece. Mlt. djeca imaju pravo na uživanje u društvu svojih roditelja. Također imaju pravo na život u uvjetima mira, stabilnosti i sigurnosti. Kraj činjenice da postupanja majke tijekom 2020. i 2023. nisu bila u skladu s navedenim odrednicama, a u ovom postupku bez aktivnog sudjelovanja majke nije moguće odrediti modalitet osobnih odnosa koji bi djeci jamčio izravne osobne odnose, ovaj je sud prihvatio mišljenje Zavoda te odredio ostvarivanje osobnih odnosa putem videopoziva svaki dan u vremenu od 20:30 do 21:30 sati, slijedno čemu je primjenom odredbe čl. 416. st. 2. ObZ-a u vezi s čl. 121. st. 2. ObZ-a odlučio kao u točki I. izreke. Pritom se ukazuje majci na mogućnost izmjene ove odluke u situaciji promijenjenih okolnosti.

16. Odluka o trošku postupka sadržana u točki II. izreke donesena je primjenom odredbe čl. 366. st. 1. ObZ-a, cijeneći da je ovaj postupak rezultat kontinuiranog sagledavanja najboljeg interesa djece u okolnostima opisane obiteljske dinamike, pri čemu tužitelj svojim postupanjem nije tuženici prouzročio dodatne troškove.

U Zagrebu, 05. ožujka 2026. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA/

1. tužitelju po pun.

2. tuženici

3. posebnoj skrbnici

4. HZSR, PU Maksimir - po pravomoćnosti