1               Kž-216/2023-3

   REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ŠIBENIKU                                                                                          Kž-216/2023-3

REPUBLIKA HRVATSKA

RJEŠENJE

              Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jadranke Biga Milutin kao predsjednice vijeća, Branka Ivića i Ivana Jurišića kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marijane Lokas, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv I.okr. S. M. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22., dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama II.okr. O. D. M., III.okr. A. B. i IV.okr. K. R., podnesenim protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku broj: 15 Kov-206/2023 od 28. rujna 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 3. studenog 2023.,

riješio je:

Odbijaju se žalbe II.okr. O. D. M., III.okr. A. B. i IV.okr. K. R., kao neosnovane.

Obrazloženje

1. Rješenjem optužnog vijeća Općinskog suda u Šibeniku broj: 15 Kov-206/2023 od 28. rujna 2023. na temelju čl. 131. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11.- pročišćeni tekst, 91/12.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17, 126/19., 130/20 i 80/22.- dalje u tekstu: ZKP/08) produljen je istražni zatvor protiv I.okr. S. M., II.okr. O. D. M., III.okr. A. B. i IV.okr. K. R., po zakonskom osnovu iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku pred tim sudom podiglo optužnicu protiv naprijed imenovanih okrivljenika, zbog kaznenog djela protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske Unije ili potpisnice Šengenskom sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11.

2. Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli II.okr. O. D. M., po branitelju V. K., odvjetniku u Š., bez navođenja žalbene osnove, uz obrazloženje da ''Obrana smatra da u ovom slučaju ne postoji opasnost od ponavljanja djela koja se ne može spriječiti izricanjem mjera opreza.'', s prijedlogom da se imenovani okrivljenik pusti na slobodu uz određivanje jedne ili više mjera opreza, III.okr. A. B., po branitelju H. K., odvjetniku u Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine, te IV.okr. K. R., po braniteljici S. M., odvjetnici u Š., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se protiv imenovanog okrivljenika ukine istražni zatvor i istom odrede mjere opreza, podredno pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu – optužnom vijeću, na ponovno odlučivanje.

3. Županijska državna odvjetnica u Šibeniku nakon razgledanja spisa je na temelju odredbe članka 495. u svezi članka 474. ZKP/08 vratio spis.

4. Žalbe II.okr. O. D. M., III.okr. A. B. i IV.okr. K. R. nisu osnovane.

5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilno je optužno vijeće prvostupanjskog suda utvrdilo postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv II.okr. O. D. M., III.okr. A. B. i IV.okr. K. R. iz osnove u čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08. Za svoju odluku optužno vijeće prvostupanjskog suda dalo je dovoljno dostatne, jasne i u bitnom neproturječne razloge u odnosu na okrivljenike i inkriminirano kazneno djelo, kako u odnosu na postojanje osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo za koje se terete, kao opće pretpostavke, tako i u odnosu na postojanje posebne pretpostavke za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora.

6. Žalbenim navodima nije s uspjehom dovedena u pitanje pravilnost zaključaka optužnog vijeća prvostupanjskog suda o postojanju posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora protiv okrivljenika iz osnove u čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08, te o nužnosti primjene te mjere i nadalje. Naime, pravilno optužno vijeće prvostupanjskog suda osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da bi okrivljenici boravkom na slobodi mogli ponoviti kazneno djelo, pa i isto, nalazi u izraženoj kriminalnoj volji okrivljenika prilikom počinjenja kaznenog djela za koje se terete i za koje postoji osnovana sumnja da su ga počinili, dakle da su došli iz druge države, Francuske, u Republiku Hrvatsku zbog namjere počinjenja predmetnog kaznenog djela, da je notorna činjenica da se kod počinjenja kaznenog djela za koja se terete ostvaruju značajni nezakoniti prihodi, a okrivljenici su lošeg imovnog stanja, što pak ukazuje na to da činjenjem kaznenog djela za koje se sumnjiče da su ga počinili u predmetnom kaznenom postupku na nelegalan način ostvaruju prihode za život, da postoje činjenice koje ukazuju na to da se radi o organiziranom načinu na koji se migranti s područja Bosne i Hercegovine prevoze ilegalno preko teritorija Republike Hrvatske dalje u zemlje Europske Unije, da je notorno da migranata koji ilegalno nastoje prijeći iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku i dalje u druge članice Europske Unije i dalje ima u Bosni i Hercegovini, i to u velikom broju.

7. Glede navoda žalitelja III.okr. A. B. da bi se ista svrha kao i istražnog zatvora mogla postići i blažom mjerom od istražnog zatvora, premda u tom pravcu prvostupanjski sud nije razmotrio mogućnost određivanja jamstva, žalitelju se ukazuje na to da se sukladno odredbi čl. 102. st. 1. ZKP/08 jamstvo se može odrediti ako je istražni zatvor određen iz razloga navedenih u čl. 123. st. 1. toč. 1. ZKP/08 (okrivljenik je u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći), a u konkretnom slučaju istražni zatvor je produljen po osnovu iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08 (opasnost od ponavljanja kaznenog djela).

8. Nadalje, glede navoda u žalbi III.okr. A. B. da sama činjenica to što nije državljanin Republike Hrvatske nije dostatno za određivanje istražnog zatvora, žalitelju se ukazuje na to da istražni zatvor protiv njega nije produljen iz razloga što on nije državljanin Republike Hrvatske, već iz ukupnosti razloga koji su naprijed navedeni pod toč. 6.

9. Nije prihvatljiva ni tvrdnja IV.okr. K. R. da je ''povrijeđeno njegovo pravo na obranu'' jer je optužno vijeće prvostupanjskog suda ''utvrdilo činjenicu'' da se radi o organiziranom načinu prevoženja migranata. Doduše, radi se o nespretnom izričaju kojeg je koristio prvostupanjski sud, budući se radi o fazi postupka u kojoj se utvrđuje postojanje osnovane sumnje počinjenja terećenog kaznenog djela, ali time nije niti povrijeđeno pravo okrivljenika na obranu, jer on tek treba iznijeti obranu, ako bude želio, naravno u slučaju potvrđivanja optužnice, a niti je navedeni izričaj doveo do toga da je pobijano rješenje nerazumljivo ili proturječno i da se zbog toga ne bi moglo ispitati.

10. Glede načela razmjernosti, u ovom slučaju ono nije povrijeđeno duljinom trajanja istražnog zatvora jer je prilikom ocjene je li riječ o eventualnoj povredi tog načela, sukladno načelu čl. 122. st. 2. ZKP/08, potrebno voditi računa o razmjeru između, s jedne strane težine kaznenog djela za koje se optuženik tereti, a tereti se za kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina, te, s druge strane, o potrebi određivanja i trajanja istražnog zatvora.

11. Mjerama opreza iz čl. 98. st. 2. ZKP/08 u konkretnom slučaju, poglavito zbog izražene kriminalne volje okrivljenika u počinjenju kaznenog djela za koje se terete i za koje postoji osnovana sumnja da su ga počinili, ne bi se mogla ostvariti ista svrha kao istražnim zatvorom koji je protiv okrivljenika produljen po zakonskom osnovu iz čl. 123. st. 1. toč. 3. ZKP/08.

12. Slijedom iznijetog, kako nije utvrđena osnovanost žalbenih navoda II.okr. O. D.. M., III.okr. A. B. i IV.okr. K. R., a niti je ovaj drugostupanjski sud našao da su počinjene povrede iz čl. 494. st. 4. ZKP/08 na koje pazi po službenoj dužnosti, to je primjenom čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08, žalbe svih troje okrivljenika trebalo odbiti kao neosnovane i riješiti kao u izreci ovog rješenja.

U Šibeniku, 03. studenog 2023.

  PREDSJEDNICA VIJEĆA

Jadranka Biga Milutin, v.r.