Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Daruvaru

Stjepana Radića 27

43500 Daruvar

P-1158/2023-70

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Daruvaru po sucu toga suda Damiru Palatinuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Generali osiguranje d.d. Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 10840749604, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Đerek i partneri j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika Lovačke udruge "Fazan" Daruvar, Sirač, Ruđera Boškovića 60, OIB: 03713009158, zastupanog po punomoćniku Massimu Činić, odvjetniku iz Zagreba, uz sudjelovanje umješača Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku Mati Kačan, odvjetniku iz Zagreba, radi isplate , nakon dana 11. veljače 2026. godine održane i zaključene usmene glavne rasprave u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja odv. DE, te zamjenika punomoćnika tuženika odv. vježbenice ZE, te punomoćnika umješača odv. BE, temeljem odredbe članka 335. Zakona o parničnom postupku, dana 5. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženiku Lovačka udruga „Fazan“ Daruvar, Ruđera Boškovića 60, Sirač, OIB 03713009158 da tužitelju Generali osiguranje d.d., Slavonska avenija 1 B, 10000 Zagreb, OIB 10840749604, isplati iznos u visini od 1.415,42 eura (tisuću četiristo petnaest eura četrdeset dva centa) sa zakonskom zateznom kamatom od 19. veljače 2021. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanju kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1 ožujka 2023. godine do isplate stopa zateznih kamata određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koju je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da mu naknadi troškove postupka u iznosu od 3.676,85 eura (tri tisuće šesto sedamdeset šest eura osamdeset pet centi) sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude 5. ožujka 2026. godine do isplate, sve u roku od 15 dana na žiro račun [broj bankovnog računa] s pozivom na broj 60021-10200280.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda tužitelj Generali osiguranje d.d. Zagreb podnesao je tužbu protiv tuženika Lovačka udruga "Fazan" Daruvar, Ruđera Boškovića 60, Sirač, radi isplate.

2. U tužbi tužitelj navodi ČE upravljao je 26. prosinca 2020. godine u 21:15 sati, teretnim vozilom reg. [registarska oznaka] istočnom prometnom trakom kolnika D-5 kroz nenaseljeni dio naselja Kip u smjeru sjevera. Dolaskom za oko 200 metara južnije od kbr. 1 naselja Kip, prednjim desnim dijelom vozila naletio je na divlju životinju (srnu) koja je prelazila kolnik D-5 od istoka u smjeru zapada, a koja je na kolnik istrčala iz putnog jarka dolazeći vozaču s desne strane. Nakon sudara divljač se udaljila u nepoznatom smjeru. O navedenom događaju obaviješten je lovoovlaštenik tj. tuženik, za kojeg je na mjesto događaja pristupio SE. Pregledom vozila pronađena je dlaka divlje životinje te je ista izuzeta i pohranjena u policijskom predmetu. Znak divljač na cesti nalazi se 800 metara prije (južnije) mjesta događaja gledano iz smjera kretanja vozila reg. [registarska oznaka]. Vozilo reg. oznaka reg. [registarska oznaka] u trenutku prometne nezgode bilo je osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br. P32 1023727644. Tužitelj je na temelju odštetnog zahtjeva vlasnika vozila, na ime imovinske štete na vozilu, isplatio oštećeniku iznos u visini od 10.664,51 kn dana 18. veljače 2021. godine, a koliko je iznosio popravak vozila na temelju dostavljenog računa. Na temelju Zakona o obveznim odnosima i Uvjeta za kasko osiguranje vozila, tužitelj ima pravo na naknadu isplaćenog iznosa štete od osobe odgovorne za nastanak štete. Srneća divljač koja je prouzročila prometnu nezgodu, izašla je s područja kojim gospodari, odnosno upravlja tuženik. Na temelju čl. 963. Zakona o obveznim odnosima, isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja (tužitelja), po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Tužitelj je tuženika dopisom od 2. studenog 2021. godine pozvao na mirno rješenje ovog spora isplatom dugovanog iznosa, ali se tuženik na isto oglušio te tužitelj stoga predlaže da sud odluči kao u izreci ove presude.

3. Tuženik putem punomoćnika u odgovoru na tužbu navodi da je je tužbu tužitelja Generali osiguranje d.d. zaprimio te u ostavljenom roku daje pisani odgovor na istu kako slijedi. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, i to kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Prije svega, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući da bilo kakva ozlijeđena/uginula divljač koja bi se mogla dovesti u vezu s predmetnim štetnim događajem u lovištu tuženika - nije pronađena. Da bi se uopće moglo govoriti o eventualnoj odgovornosti za štetu tuženika kao lovoovlaštenika, potrebno je prije svega dokazati da je šteta nastala naletom automobila na divljač. Uz to, iz potvrde MUP-a je razvidno da se predmetni štetni događaj dogodio u naseljenom mjestu, a koje naseljeno mjesto ne spada u lovište tuženika. Nadalje, napominje se kako je u konkretnom slučaju pitanje odgovornosti za štetu na vozilu koja je nastala uslijed naleta na divljač, uređena odredbom članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu (NN: 99/18, 32/19 i 32/20) ...Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

-vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

-lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova...

S tim u vezi, tuženik ističe kako u vrijeme predmetnog štetnog događaja/nastale štete dana tj. 26.12.2023. g. u njegovom lovištu nisu provođene bilo kakve lovne aktivnosti, posljedično nema ni odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Nastavno, napominje se kao je Zakon o lovstvu lex specialis te njegove odredbe kao takve derogiraju primjenu odredaba Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa. Nadalje, tuženik dodatno ističe i kako je divljač dobro od interesa za RH (ustavna kategorija) te je pod njezinom osobitom zaštitom (članak 4. Zakona o lovstvu). Divljač nije i ne može biti opasna stvar, a kada bi i bila, a nije, u konkretnom bi se slučaju radilo o srazu dvaju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja. O takvim situacijama sudska praksa je već zauzela stajalište te se iste rješavaju primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Odgovornosti se oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom (članak 1049. Zakona o obveznim odnosima), a slučajne štete spadaju na teret onoga kome su se dogodile. „Slučaj je prema tome takav događaj koji se štetniku ne može pripisati u krivnju“ – VsHGž-2879/76 od 10.08.1977.godine. Na temelju navedenog, ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika tj. ako tužitelj ne može dokazati da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može prepisati tuženiku već ista šteta pogađa tužitelja kao vlasnika, sukladno načelu casum sentit dominus. Tuženik, opreza radi, ističe i kako je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku (čl. 51.). Budući da je mjesto „naleta“ bilo označeno prometnim znakom opasnosti „divljač na cesti“ (Potvrda MUP-a, u spisu), to se ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Također, tuženik ističe se kako je isti provodio/provodi sve propisane mjere za sprječavanje nastanka šteta od divljači pa tako isti npr. uz cestu nema bilo kakvih pojilišta, hranilišta, broj divljači je u skladu s lovnogospodarskom osnovom i dr. Uz to, tuženik smatra kako tužitelj nije bio u obvezi naknaditi štetu svom osiguraniku, a prema Uvjetima za osiguranje automobilskog kaska, budući da in concreto nije na nedvojbeni način utvrđeno da je šteta nastala naletom na divljač pa posljedično nema ni zakonske subrogacije/aktivne legitimacije tužitelja. Prijedlog za davanje obavijesti trećoj osobi o otpočetoj parnici. Tuženik predlaže da se o predmetnoj parnici putem Suda obavijesti trgovačko društvo Croatia osiguranje d.d. radi ostvarenja „intervencijskog efekta“, a obzirom da odluka o sporu može zavisno od rezultata postupka imati posredno pravni učinak i na navedeno trgovačko društvo. Naime, tuženik bi mogao imati regresni zahtjev prema navedenom trgovačkom društvu obzirom da tuženik kod označenog društva ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti, koja polica pokriva i štete nastale na motornom vozilu. Obzirom na sve izneseno, predlaže se tužitelja odbiti s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te istoga obvezati na naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Rješenjem ovog suda P-1158/2023-12 od 16. veljače 2024. godine dopušteno je sudjelovanje umješača Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 i to na strani tuženika.

5. Prilikom prijave kao umješača u ovom postupka Croatia osiguranje d.d. Zagreb očitovao se o predmetnom postupku podneskom zaprimljenim 15. siječnja 2024. godine. Croatia osiguranje d.d. zaprimila je od naslovnog suda obavijest o otpočetoj parnici. Croatia osiguranje d.d. ima pravni interes stupiti u predmetnu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika, obzirom da je sa tuženikom u vrijeme nastanka štetnog događaja imala zaključeno osiguranje od izvanugovorne odgovornosti prema trećim osobama. Stoga Croatia osiguranje d.d. predlaže da sud donese rješenje kojim mu se dozvoljava stupanje u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika. Croatia osiguranje d.d. u cijelosti se pridružuje odgovoru na tužbu tuženika, svim njegovim istaknutim prigovorima i predloženim dokazima.

Slijedom navedenog proizlazi da je tužitelj neosnovano izvršio isplatu štete te se predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva u cijelosti.

6. Tijekom dokaznog postupka saslušan je prometni vještak Mario Pažin te je izvršen uvid u prijavu štete automobilskog kaska (list 6-7), policu kasko osiguranja vozila (list 8), presliku vozačke dozvole (list 9), presliku prometne dozvole (list 10-11), zapisnik (list 12), obračun štete na vozilu (list 13-18), zapisnik o izvidu štete na vozilu (list 19-21), račun (list 22), podatke o prometnoj nezgodi (list 23), potvrdu o izvršenom nalogu (list 24), provjeru naplate police sa štetnog spisa (list 25), regresni zahtjev (list 26), fotografije (list 27-46), uvjete za kasko osiguranje vozila (list 47-54), sudsku praksu (list 74-86, 94-99, 126-147, 190-194, 216-218), dopis PP Daruvar (list 100), kartu i opis lovišta (list 104-108), uz suglasnost stranaka čitaju se iskazi svjedoka OE, TE, PE (list 118-119), svjedoka ŠE (list 152), svjedoka CE (list 158-159), uz suglasnost stranaka vrši se uvid te se čita nalaz i mišljenje Veterinarskog fakulteta (list 168-177), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažin (list 205-209).

7. Temeljem provedenih dokaza utvrđeno je slijedeće činjenično stanje :

8. Na temelju iskaza svjedoka CE (list 158-159), te iz priložene foto dokumentacije u spisu (list 27-46), utvrđeno je da se dana 26. prosinca 2020. godine u 21,15 sati desila prometna nezgoda u nenaseljenom dijelu naselja Kip, a sve u vrijeme kada se ČE kretao teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] istočnim prometnim trakom kolnika D5 u smjeru sjevera, te je u navedenoj prometnoj nezgodi došlo do oštećenja teretnog vozila kojim se kretao ČE, a koja je vlasništvo Veterinarske stanice d.o.o. Daruvar. U svezi navedenog događaja na lice mjesta pristupili su djelatnici Policije GE i ĐE, a iz iskaza svjedoka CE proizlazi da je do nezgode došlo uslijed naleta divljači koja je istrčala iz putnog jarka dolazeći vozaču s desne strane, a koja divljač se nakon nezgode udaljila u nepoznatom smjeru.

9. U svezi prethodno navedene prometne nezgode Veterinarska stanica d.o.o. Daruvar kao vlasnik teretnog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi obratila se u mirnom postupku tužitelju u ovom predmetu kao osiguravatelju vozila, te mu je u mirnom postupku u svezi nastale štete isplaćen novčani iznos od 10.664,51 kn, odnosno 1.415,42 eura (list 24). S obzirom na isplaćeni iznos tužitelj se u vansudskom regresnom postupku obratio osiguravatelju tuženika koji nije refundirao tužitelju isplaćenu štetu, te je iz tog razloga podnesena tužba u ovom predmetu.

10. Kako se od strane tuženika u ovom postupku osporava da je na teretnom vozilu Veterinarske stanice d.d. Daruvar šteta nastala uslijed udara divljači, a s obzirom da su djelatnici Policijske postaje izvršili izuzimanje tragova dlake koji su pronađeni na teretnom vozilu kojim je upravljao ČE, rješenjem ovoga suda broj P - 1158/2023-38 od 27. veljače 2025. godine (list 164-165), određeno je biološko vještačenje pronađene dlake na licu mjesta, radi utvrđenja kojoj životinji pripada tako pronađena dlaka na licu mjesta, a sve kako bi se utvrdila eventualna odgovornost tuženika u ovom postupku. Prethodno navedeno vještačenje povjereno je sudskom vještaku Veterinarskom fakultetu u Zagrebu po JE.

11. U svezi prethodno navedenog Krešimir Severin kao sudski vještak Veterinarskog fakulteta Zagreb dostavio je sudu svoj nalaz i mišljenje 14. travnja 2025. godine (list 168-177). Iz prethodno navedenog nalaza i mišljenja proizlazi da je isti izvršio vještačenje dlake koju je izuzela PP Daruvar u svezi prometne nezgode koja se dogodila dana 26. prosinca 2020. godine, te je utvrdio da izuzeta dlaka pripada vrsti srne (Capreolus capreolus L.). Prethodno navedeni nalaz i mišljenje sud je dostavio strankama u ovom postupku, te iste nisu izložile primjedbe na nalaz i mišljenje, niti su predložili neposredno saslušanje vještaka u ovom postupku. U svezi prethodno navedenog biološkog vještačenja sud je isto u cijelosti prihvatio s obzirom da se vještak detaljno i obrazloženo, te u skladu s pravilima struke očitovao o svim spornim okolnostima.

12. Na osnovu provedenog biološkog vještačenja utvrđeno je da se u cijelosti može prihvatiti iskaz svjedoka CE u svezi događaja od 26. prosinca 2020. godine prema kojem je do prometne nezgode došlo na način da je istome za vrijeme vožnje gledajući iz njegovog pravca vožnje s desne strane iskočila srna, došlo je do udarca u automobil, a uslijed udarca srne došlo je do oštećenja na teretnom vozilu u vlasništvu Veterinarske stanice d.o.o. Daruvar.

13. U svezi podnesene tužbe u ovom predmetu tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, a na temelju provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da isti nije osnovan. Naime, na temelju dostavljene karte lovišta i priložene dokumentacije (list 104-106) utvrđeno je da mjesto na kojem se dogodila prometna nezgoda predstavlja granicu između dva lovišta i to lovišta VII/505 Daruvar-Dolovi kojim upravlja tuženik i VII/506 Daruvar-Dobrovica. Pri tome iz priložene karte i uzimajući u obzir iskaz svjedoka CE te s obzirom na oštećenja koja su nastala na vozilu, proizlazi da je srna koja je izazvala oštećenje na vozilu u spornoj prometnoj nezgodi došla upravo iz lovišta kojim upravlja tuženik (VII/505 Daruvar- Dolovi). Kako je srna koja je uzrokovala prometnu nezgodu došla iz lovišta kojim gospodari tuženik, proizlazi da je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije koji je istaknut od strane tuženika.

14. U pogledu nastanka štetnog događaja, tuženik je osporio odgovornost tuženika za štetu na vozilu iz razloga što ista nije nastala zbog provođenja lova, a pri tome pozivajući se na odredbu članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovstvu („Narodne novine“ broj 98/18, 32/19, 32/20).

15. U pogledu istaknutog prigovora umješača na strani tuženika i tuženika u kojima se pozivaju na odredbu članka 80. stavak 6. točka 2. Zakona o lovu kojom je propisano da za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova, sud smatra da u slučaju kada je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov (što tužitelj nije ni tvrdio), za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naime, odredbom članka 76. stavak 2. Zakona o lovu propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovu ne propisuje drugačije. Stoga, budući da Zakon o lovu kao lex specialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na motorno vozilo izlijetanjem na javnu cestu, u situaciji kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. Pri tome, ovaj sud napominje da je i Ustavni sud Republike Hrvatske u obrazloženju svoje odluke poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. godine dao svoje mišljenje o zakonskom rješenju članak 80. stavak 6. Zakona o lovu i odštetnoj odgovornosti za štete od divljači koje treba tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti.

16. Srna kada iznenada pretrčava cestu i kada je mogućnost njenog uočavanja mala, opasna je stvar. Za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari prema odredbi članka 1063. i 1064. u vezi s člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) odgovoran je njezin vlasnik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju. Navedenim odredbama je određeno da za štetu od opasnih stvari odgovara njezin vlasnik, odnosno, umjesto vlasnika stvari i isto kao i on odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili koja je inače dužna da je nadgleda. Kako je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (članak 3. Zakona o lovu), za štetu od divljači odgovara osoba koja je stekla pravo lova na temelju zakupa ili koncesije (lovoovlaštenik). Tijekom postupka utvrđeno je da je srna koja je uzrokovala štetu na vozilu kojim se kretala AE, a koje vozilo je u vlasništvu osiguravatelja tužitelja, na cestu izletjela s područja kojim gospodari tuženik.

17. Na osnovu svega prethodno izloženog iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da se odgovornost tuženika procjenjuje po objektivnoj odgovornosti, te kako je utvrđeno da se u konkretnom slučaju radi o srni koja je na prometnicu došla s područja s kojim gospodari tuženik, isti je odgovoran za nastanak štete, jer šteta potječe od opasne stvari odnosno divljači za koju je u smislu odredbe članka 1063. i 1064. u svezi s člankom 1045. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima odgovoran tuženik prema kriteriju objektivne odgovornosti bez obzira na krivnju.

18. U pogledu visine štete i dinamike prometne nezgode sud je rješenjem ovog suda broj P-1158/2023-54 od 3. srpnja 2025. godine (list 203-204) odredio prometno tehničkog vještačenja koje je povjerio stalnom sudskom vještaku Mariu Pažin (list 203- 204).

19. Prometni vještak Mario Pažin u svom nalazu i mišljenju (list 205-209) navodi da je u svezi sporne prometne nezgode od 26. prosinca 2020. godine vozač teretnog vozila mogao uočiti srnu na udaljenosti od 8,62 m od mjesta sudara pri brzini od 80 km/h. Da je u tom trenutku započeo s kočenjem, zaustavni put bi iznosio oko 48,51 m. Srna se kretala okomito na smjer kretanja automobila. Da se vozilo kretalo brzinom 28,37 km/h (kod raspoloživog zaustavnog puta od 8,62 m) i svakom manjom brzinom sudar bi bio izbjegnut. Na temelju oštećenja na predmetnom vozilu vještak smatra da je brzina kretanja vozila bila manja od ograničenja brzine kretanja na predmetnoj dionici. Na predmetnom vozilu uslijed štetnog događaja nastala je šteta, a njena visina na dan 15. veljače 2021. godine iznosila je 1.499,38 eura s PDV-om, odnosno na dan pisanja nalaza 20. srpnja 2025. godine 2.477,13 eura s PDV-om.

20. U svezi prethodno navedenog nalaza i mišljenja prometnog vještaka od strane tuženika izložene su primjedbe (list 226-228), te se u pogledu istih vještak neposredno očitovao na glavnoj raspravi kod ovoga suda dana 11. veljače 2026. godine. Pri tome je naveo da je brzinu kretanja vozila odredio na temelju oštećenja na vozilu i ista je iznosila oko 80 km/h, te oštećenja na vozilu odgovaraju istoj brzini. Da se vozilo kretalo većom brzinom oštećenja na vozilu bi bila veća. Brzina kretanja vozila prije na leta jednaka je naletnoj brzini, institktivna reakcija vozača kod naleta na divljač je kočenje, vozilo se nakon naleta zaustavilo, a što znači da je vozač kočio. Pri tome nije sporno da je na mjestu nezgode brzina kretanja bila ograničena na 80 km/h s time da se znak divljači na cesti nalazi 800 metara prije (južnije) od mjesta sudara iz smjera kretanja vozila. Sud cijeni da se u cijelosti može prihvatiti nalaz i mišljenje prometnog vještaka Maria Pažin s obzirom da se isti detaljno i obrazloženo, te u pravilima struke, očitovao u svim spornim okolnostima. Naime, vještak je upravo na temelju oštećenja na vozilu utvrdio da se vozač nije kretao brzinom većom od 80 km/h na mjestu prometne nezgode, samim time njegova brzina je bila u skladu s dopuštenom brzinom koja je postojala na tom mjestu, te nisu utvrđene nikakve okolnosti koje bi eventualno vozaču nalagale da smanji tu brzinu ispod dopuštene brzine. Također sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka u pogledu visine nastale štete s obzirom da je isti u cijelosti s priloženom dokumentacijom u spisu, te u skladu s priloženim fotografijama oštećenja na automobilu (list 27-46).

21. Sukladno članku 1092. Zakona o obveznim odnosima oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, a kada je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja. Sud smatra da u konkretnom slučaju ne dolazi do primjedbe odredbi 1067. stavak 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima, kojim su propisano uvjeti oslobođenja ili djelomičnog oslobođenja odgovornosti od štete, obzirom da provedeni dokazi ne ukazuju da bi šteta nastala isključivo radnjom tužitelja kao oštećenika ili treće osobe ili da bi tužitelj djelomično doprinio nastanku štete, odnosno sud nije našao bilo kakvu odgovornost tužitelja za nastanak predmetnog događaja niti za nastanak štete na njegovom vozilu. Naime, nije dokazano da bi ČE kritične zgode tj. prije naleta na srnu vozilom upravljao brzinom većom od propisane, odnosno da brzinu i način kretanja vozila ne bi prilagodio uvjetima konkretne prometne situacije.

22. Zaključno, sud nalazi da nije utvrđeno da bi za nastanak štete bio odgovoran ČE koja je upravljao vozilom, niti da bi doprinjeo istoj, već naprotiv, tijekom postupka je utvrđeno da je do nastanka štete došlo zbog iznenadnog izlaska srne na cestu i do udara u vozilo, što ČE nije mogao izbjeći, a za što postoji odgovornost tuženika na način kako je to prethodno obrazloženo. S obzirom da nije sporno da je tužitelj kao osiguravatelj teretnog vozila na kojem je nastala šteta izvršio isplatu vlasniku osobnog automobila u ukupnom iznosu od 1.415,42 eura, a da je pri tome nastala šteta na vozilu koja je i veća od isplaćene štete, proizlazi da je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika kojim se potražuje ukupni novčani iznos od 1.415,42 eura, a koji je osiguravatelj tuženika odbio refundirati tužitelju. Tužitelju pripada pravo i na isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos i to od 19. veljače 2021. godine do isplate, a sve uzimajući u obzir da je tužitelj Veterinarskoj stanici d.d. Daruvar kao vlasniku oštećenog vozila isplatio sporni iznos zaključno s 18. veljače 2021. godine (list 24). Odluka o visini kamatne stope određena je sukladno članku 29. Zakona o obveznim odnosima, te je stoga odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

23. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku. Tužitelju pripada pravo na nagradu za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura, za obrazloženi podnesak od 22. siječnja 2024. godine 200,00 eura, za zastupanje na ročištu 15. veljače 2024. godine 200,00 eura, za obrazloženi podnesak od 13. ožujka 2024. godine 200,00 eura, za obrazloženi podnesak od 19. travnja 2024. godine 200,00 eura, za zastupanje na ročištu 8. svibnja 2024. godine 200,00 eura za zastupanje na ročištu 25. lipnja 2024. godine 200,00 eura, za neobrazloženi podnesak od 26. lipnja 2024. godine 50,00 eura, za zastupanje na ročištu 21. listopada 2024. godine 200,00 eura, za obrazloženi podnesak od 29. travnja 2025. godine 200,00 eura, za neobrazloženi podnesak od 16. lipnja 2025. godine 50,00 eura, za obrazloženi podnesak od 28. kolovoza 2025. godine 100,00 eura, za zastupanje na ročištu 11. veljače 2024. godine 200,00 eura, ukupno 2.200,00 eura, na ime PDV-a 550,00 eura, za sudske pristojbe na tužbu i presudu 76,95 eura, za troškove vještačenja 849,90 eura, sve ukupno 3.676,85 eura. Sukladno prethodno navedenom tuženik je obvezan da tužitelju naknadi iste troškove uz odgovarajuću zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve na način kako je to navedeno u izreci ove presude. Pri tome je uzeto u obzir da tužitelju pripada pravo na nagradu u punom iznosu za obrazložene podneske za najviše četiri podneska tijekom prvostupanjskog postupka.

24. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Daruvaru 5. ožujka 2026.  godine

S U D A C:

Damir Palatinuš

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka.

PRESUDA SE DOSTAVLJA:

1. odv. društvo Đerek i partneri j.t.d., Zagreb, vaš broj: BĐ-GO-23/41

2. odv. Massimo Činić, Zagreb

3. odv. BE, [adresa]