Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: Pn-81/2023-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu toga suda Zoranu Šljivcu, u parničnom postupku po tužbi tužiteljice DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika Drvo-Trgovina d.o.o. Slatina, Industrijska 3, OIB: 04444315748, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač - Gregurić, Hrvoje Mladinić iz Bjelovara, radi naknade štete, nakon glavne rasprave održane u prisutnosti punomoćnika stranaka, te ročišta za objavu i dostavu presude održanog 5. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku Drvo-Trgovina d.o.o., Industrijska 3, Slatina, OIB: 04444315748, da tužiteljici DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 15.990,42 eur sa zateznom kamatom od 14.10.2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. U preostalom dijelu preko iznosa navedenog pod točkom I. izreke presude do iznosa od 22.250,00 eur, tužbeni zahtjev se odbija.

III. N a l a ž e s e tuženiku Drvo-Trgovina d.o.o., Industrijska 3, Slatina, OIB: 04444315748, da tužiteljici DC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege isplati iznos od 2.250,00 eur sa zateznom kamatom od 14.10.2023. g. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 6.848,67 eur sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počevši od 6.3.2026. godine do isplate, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu navodeći da je dana 22. rujna 2021. godine kao djelatnik tvrtke Drvo-Trgovina d.o.o., [adresa], OIB: 04444315748 obavljala uobičajene radne zadatke u prostorijama poslodavca. Tužiteljica je tom prilikom obavljala radne zadatke na stroju za nanošenje ljepila u proizvodnom pogonu za proizvodnju podova. Na stroju je tužiteljica ulagala drvene elemente preko stola za posluživanje. Tužiteljica je uočila višak ljepila koje je iscurilo na valjak te je posegnula desnom rukom u dio stroja između prvog para val jaka i spremnika u koji curi ostatak ljepila sa valjka uslijed čega su gumeni valjci zahvatili desnu ruku tužiteljice i povukli je do lakta. Za nastalu nezgodu štetu je dužan nadoknaditi tužiteljici poslodavac po pravilima o objektivnoj odgovornosti.

2. U navedenoj nezgodi tužiteljica je zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Navedene ozljede kod tužiteljice su dovele do narušenog tjelesnog i duševnog zdravlja kako je to opisano u medicinskoj dokumentaciji, a što nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je kod tužiteljice uslijed stradavanja u opisanom štetnom događaju došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužiteljica ovom tužbom potražuje naknadu neimovinske štete po osnovi prava osobnosti na tjelesno zdravlje koja se očituje u kvalifikatornim okolnostima – činjenicama pretrpljenih fizičkih bolova te povrede prava osobnosti na duševno zdravlje koje se očituje u kvalifikatornim okolnostima – činjenicama pretrpljenog straha, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i radne sposobnosti te duševne boli zbog naruženosti. Tužiteljica je trpjela i imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege druge osobe u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Tužiteljica na ime povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno čl. 19. Zakona o obveznim odnosima, a sve u okviru navedenih kvalifikatornih okolnosti, vodeći računa o njezinoj dobi, zanimanju, načinu nastanka štetnog događaja, kao i ostalim okolnostima konkretnog slučaja, kao pravičnu novčanu naknadu za ukupnu štetu koju trpi, potražuje naknadu na ime neimovinske štete u iznosu od 22 .250,00 eur i na ime naknade za imovinsku štetu po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.250,00 eur.

3. U odgovoru na tužbu tuženik ističe da je točan navod tužiteljice da je dana 22.9.2021. godine kao radnik tvrtke tuženika doživjela nesreću, ali se ista ne može smatrati ozljedom na radu. Ističe da je čl. 67. Zakona o zaštiti na radu propisano da se ozljeda na radu ne smatra ozljedom odnosno bolest zbog koje je došlo skrivljenim odnosno nesavjesnim ili neodgovornim ponašanjem na radnom mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti. Upravo zbog toga što je tužiteljica poslove obavljala na način koji je suprotan pravilima struke i pravilima koji propisuju rad na siguran način. Tuženik tvrdi da su grubi propusti tužiteljice razlozi koji isključuju odgovornost poslodavca koji samo načelno odgovara po kriteriju objektivne odgovornosti. Elementarni propust tužiteljice, koja je bila obučena za rad na siguran način jest činjenica da je pristupila operaciji koja se uopće ne smatra "radnom operacijom" na način koji bi svaki čovjek prosječnih sposobnosti učinio: isključio bi rad stroja. U samoj tužbi se navodi da je tužiteljica posegnula desnom rukom u dio stroja između prvog para valjaka i spremnika, uslijed čega su gumeni valjci zahvatili desnu ruku tužiteljice i povukli ju do lakta. Takvo postupanje predstavlja najgrublje kršenje elementarnih pravila zaštite na radu i zbog toga tuženik smatra da je isključivo odgovornost i isključivo gruba nepažnja tužiteljice razlog nastanka štetnog događaja. Nesporno je da je tužiteljica radnica tuženika. Kako je tuženik u korist radnika sklopio policu kolektivnog osiguranja od nezgode za zaposlenike i na poslu i u slobodno vrijeme, to su punomoćnici tužiteljice dana 26. i 29.6.2023. godine zatražili dostavu ove police. Temeljem ove police, prema saznanju tuženika, Uniqa osiguranje je tužiteljici isplatila iznos od 3.742,48 eur. Opreza radi se ukazuje da isplata štete temeljem police osiguranja ne predstavlja isplatu zbog odgovornosti tuženika za naknadu štete. Radi se o polici kolektivnog osiguranja od nezgode koja vrijedi 24 sata, dakle i za vrijeme provedeno na poslu, na putu na posao i s posla, ali i u slobodno vrijeme, sve dane u tjednu i sve dane u godini. Tuženik primarno osporava odgovornost za naknadu štete, te se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu i predlaže da se isti odbije, te da tužiteljica nadoknadi tuženiku troškove postupka.

4. Na navode tuženika tužiteljica ističe da prema čl. 111. st. 1. Zakona o radu, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznih prava. Sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Nejasno je zašto tuženik osporava svoju isključivu odgovornost za navedeni štetni događaj. Nadopunjujući navod tužiteljica ističe kako se na ovaj slučaj primjenjuje Zakon o zaštiti na radu i u njemu naznačeno načelo objektivne odgovornosti po kojem poslodavac odgovara za ozljedu na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca pri čemu nije relevantno postojanje krivnje na strani poslodavca. Nadalje, niti jedan od razloga za koje zakon taksativno nabraja kao moguće ekskulpirajuće okolnosti nije primjenjiv na konkretni slučaj. Navedeno iz razloga nepostojanja tzv. više sile ili namjere / krajnje nepažnje radnika. Tužiteljica je ozljedu zadobila tijekom redovnih poslova kakve redovito obavlja, a prilikom kojih nije postojala okolnost koja bi se mogla podvući pod krajnju nepažnju, a poglavito namjeru. Iz svega navedenog lako je isčitati kako je ozljeda nastala u sklopu redovitog procesa rada tužiteljice, a pozitivni zakonski propisi poslodavcu u ovom slučaju ne otklanjaju obvezu odgovornosti na nastalu ozljedu na radu. Poslodavac je odgovoran po objektivnoj odgovornosti, a k tome je upravo na njemu obveza snošenja tereta dokazivanja kako on u konkretnom slučaju ne mora odgovarati što nije učinio.

5. U dokaznom postupku sud je saslušao tužiteljicu (list 149-151), zakonskog zastupnika tuženika (list 151-152), svjedoke ŠC (list 152-154), KC (list 154-155) i ĐC (list 155-156), te je izvršio uvid u fotografije ozljeda (list 6-17), u medicinsku dokumentaciju (list 18-36), u rješenje HZMO, Područni ured u Virovitici (list 39-40), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici (list 41-47), u rješenje HZMO od 30.12.2021. (list 48-49), u policu osiguranja od nezgode Uniqa osiguranja (list 60), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 61-66), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 67-73), u rješenje HZMO od 30.12.2021. (list 74-75), u policu osiguranja od nezgode (list 86), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 98-104), u zapisnik o izjavi Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici od 19.10.2021. (list 105-106), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (list 107-112), u zapisnik o izjavi (list 113-114), u zapisnik o izjavi (list 115-116), u zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici od 22.9.2021. (list 117-122), u službenu zabilješku Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici od 22.9.2021. (list 123), u spis vezan za ozljedu na radu DC HZZO (list 124-137), u presudu VSRH broj: Revr-947/2017-2 (list 141-143), u odluku Ustavnog suda RH broj: U-III- 350/2006 (list 144-148), u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Intel ex – vještaka Dražena Jeđuda od 8.9.2024. (list 162-173), u fotografije strojeva (list 185-198), saslušao je sudskog vještaka Dražena Jeđuda (list 199-202), izvršio je uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka prim. dr. sc. Ivana Lovrića dr. med. iz Osijeka od 11.2.2025. (list 209-213), saslušao je sudskog vještaka prim. dr. sc. Ivana Lovrića dr. med. (list 366) te je izvršio uvid u univerzalni nalog za plaćanje (list 372).

6. Temeljem prijave o ozljedi na radu od 29.9.2021. godine (list 134-137), zapisnika o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Ispostava u Virovitici od 25.10.2021. godine (list 98-104), iskaza tužiteljice (list 149- 151), zakonskog zastupnika tuženika LC (list 151 -152), svjedoka ŠC (list 152-154), KC (list 154-155) i ĐC (list 155- 156) utvrđeno je da se je dana 22.9.2021. godine u razdoblju od 8,00 do 8,59 sati dogodila ozljeda na radu u proizvodnoj hali, gdje je tužiteljica radila na stroju za nanošenje ljepila. Prilikom rada na stroju tužiteljica je gurnula ruku ispod valjka radnog dijela u namjeri da očisti ljepilo s valjka. Prilikom čišćenja ljepila valjci stroja zahvatili su ruku tužiteljice i teško ju ozlijedili. Prema iskazu tužiteljice ona je desetak dana prije štetnog događaja upućena na kontinuirani rad na stroj za lijepljenje . Rad na tome stroju vrši se u timu, s time da s se s jedne strane nalazila ona, a s druge ŠC. Stroj se sastoji od dva valjka koja su razdvojena oko 2 cm, a ukupna visina oba valjka je oko 50 cm. Dnevno je imala 20 do 30 puta viška ljepila te je bez isključenja stroja otklanjala taj višak i nikada nije bila ozlijeđena. U vrijeme štetnog događaja ulagala je lamele između dva valjka, a stroj nanese tanak sloj ljepila nakon što ŠC s druge strane ulaže jednu tanju lamelu. Stroj s Borkine strane je zatvoren tako da ona ne može ukloniti višak ljepila, ali vidi kada se pojavi taj višak te joj je kazala da ukloni ljepilo. Za uklanjanje ljepila dobila je običnu kuhinjsku spužvicu, a ne sjeća se da li je njoj zapeo rukav i kako se to dogodilo. Stroj je je zahvatio desnu ruku do lakta. ŠC je stroj odmah isključila iz struje nakon što su valjci zahvatili ruku tužiteljice. Brisanje ljepila je vršila prstima desne ruke tako da je najprije ozlijedila prste desne ruke i vrh desnog kažiprsta koji joj je stroj otkinuo. Kasnije je taj dio prsta zašiven. Istaknula je da joj je stroj povukao ruku prema laktu. U štetnom događaju je zadobila teške ozljede. Bolnički je liječena u Virovitici i Osijeku i ambulantno. Njezino liječenje je okončano u svibnju 2023. godine.

7. Dakle, tužiteljica je zadobila ozljedu za vrijeme radnog vremena, dok je stroj bio u pogonu za nanošenje ljepila i dok su se okretali valjci za nanošenje ljepila na drvene lamele, a prilikom brisanja ljepila s spužvom koju je dobila od poslodavca. U takvim okolnostima dok je stroj bio uključen, gumeni valjci koji su se vrtjeli velikom brzinom povukli su prst tužiteljice, a potom i desnu ruku do lakta i teško su je ozlijedili.

8. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka zaštite na radu Dražena Jeđuda univ. spec. traf. iz Osijeka od 8.9.2024. godine (list 162-174) tužiteljica je u trenutku nesreće radila na stroju za nanošenje ljepila. Dok je stroj bio u pogonu tužiteljica je desnom rukom ušla u radni prostor stroja kako bi obrisala višak ljepila s donjih valjaka uslijed čega je stroj zahvatio ruku. U trenutku nesreće tužiteljica je radila poslove s posebnim uvjetima rada za koje je ispunjavala propisane uvjete. U trenutku događaja tužiteljica je radila poslove za koje je bila osposobljena za rad na siguran način. Stroj na kojem je ozlijeđena tužiteljica, bio je pregledan i ispitan, te je prema zapisniku o pregledu i ispitivanju radne opreme ispunjavao sigurnosno – zdravstvene zahtjeve. U trenutku događaja tužiteljica je desnom rukom ušla u radni prostor stroja dok je isti bio u pogonu, čime je postupila protivno pravilima zaštite na radu. U trenutku događaja na stroju nisu bile postavljene upute za rad na siguran način, čime je poslodavac postupio protivno čl. 32. Zakona o zaštiti na radu te nisu bili postavljeni sigurnosni znakovi "opasnost od rotirajućih dijelova" čime je poslodavac postupio protivno čl. 4 . st. 1. Pravilnika o sigurnosnim znakovima. Da su u trenutku događaja na stroju bile postavljene pisane upute za rad na siguran način i sigurnosni znakovi "opasnost od rotirajućih dijelova", tužiteljica bi bila upozorena na opasnosti kojima je izložena prilikom rada na stroju. Propusti poslodavca zbog nepostavljenih pisanih uputa za rad na siguran način i sigurnosnih znakova na predmetni stroj, dovode se u uzročno – posljedičnu vezu s ozljeđivanjem tužiteljice.

9. Dakle, nesreća se dogodila na radu u okolnosti dok je tužiteljica s spužvom koju je dobila od poslodavca brisala ljepilo koji su uobičajeni poslovi radnog mjesta, te je tuženik kao poslodavac temeljem čl. 111. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19 – dalje: ZOR) dužan radniku nadoknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

10. Temeljem čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/2014, 118/2014, 154/2014 – dalje: ZOZNR) poslodavac tj. tuženik može se osloboditi od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unutar provedene zaštite na radu. Tuženik kao poslodavac je prema nalazu vještaka učinio propust u poštivanju propisa u području zaštite na radu, jer na stroju nisu bile postavljene upute za rad na siguran način čime je poslodavac postupio protivno čl. 32. st. 3. ZOZNR. Nadalje, u trenutku događaja na stroju nisu bili postavljeni sigurnosni znakovi "opasnost od rotirajućih dijelova", čime je poslodavac postupio protivno čl. 4. st. 1. Pravilnika o sigurnosnim znakovima. Da su u trenutku događaja na stroju bile postavljene pisane upute za rad na siguran način i sigurnosni znakovi "opasnost od rotirajućih dijelova", tužiteljica bi bila upozorena na opasnosti kojima je izložena prilikom rada na stroju. Propusti poslodavca prema nalazu vještaka o zaštiti na radu dovode se u uzročno – posljedičnu vezu s ozljeđivanjem tužiteljice.

11. Prema iskazu svjedokinje ŠC koja je radila kod tuženika na stroju za lijepljenje (list 152-154) princip funkcioniranja toga stroja je da s jedne strane jedan zaposlenik stavlja lamelu između dva valjka, stroj propušta ljepilo, a s druge strane stroja ona kontrolira ljepilo, a ako ga nema dovoljno doda ga kistom i zatim stavi drugu lamelu. Pored nje stoji još jedan zaposlenik koji tu zalijepljenu lamelu stavlja u prešu. Tužiteljica je prije štetnog događaja radila s ŠC i s KC, koja je na stroju radila 2 do 3 mjeseca i nije nikada bilo problema u radu. Dakle, nije se isključivao samo jedan stroj, nego kompletna linija, dok se kompletni stroj ne opere, obriše ili nešto drugo riješi. Stroj je isključivala kada je isti trebalo obrisati ili prati. Ne sjeća se da je tužiteljica ikada isključivala stroj za lijepljenje. Nekada se dogodi da bude višak ljepila, a to u pravilu ovisi o tome koliko djelatnik koji radi na tome stroju otvori ventile za izlazak ljepila. U takvoj situaciji se zaustavlja stroj i linija da bi se očistio višak ljepila. Radi redovitog održavanja čistoće strojeva, strojevi se isključuju u 13,00 sati i tada čišćenje i pranje traje približno sat vremena.

12. Svjedokinja JC koja nije više zaposlena kod tuženika , a radila je na navedenom stroju, je u svome iskazu (list 155-156) navela da je pojava viška ljepila u početku bila češća ali je njoj rečeno da se samo sagne i obriše taj višak. Višak ljepila je bio na donjem valjku i trebalo se ukloniti ljepilo koje se nalazilo na tome valjku. Imala je spužvicu te se je sagnula i uklonila taj višak. Nije isključivala stroj, jer joj je rečeno da se stroj ne isključuje. Poslovođe su bile upoznate da se javlja višak ljepila te su rekli da mora obrisati višak ljepila, a nisu rekli da u takvim situacijama ne isključuju stroj za lijepljenje iz pogona. Uklanjanje viška ljepila na donjem valjku sa spužvicom dok je stroj uključen je opasna radnja. Stroj za lijepljenje je isključivan isključivo pred kraj radnog vremena radi održavanja čistoće istog. Istakla je da su ona, ŠC i KC uklanjale višak ljepila dok je stroj bio uključen. KC je u svome iskazu (list 154-155) navela da se ne sjeća da je ikada dok je radila s tužiteljicom netko isključio stroj i liniju mimo redovitog isključenja prije kraja radnog vremena kada se strojevi čiste i peru. Brisanje viška ljepila s stroja koji je radio, kao pravilo po uputi poslovođe, u svome iskazu je potvrdila i tužiteljica (list 149 -151). Temeljem navedenih iskaza proizlazi da za vrijeme brisanja ljepila sa stroja nikada stroj nije isključivan iz pogona, iako je to bila opasna radnja te da su s tom činjenicom bili upoznati poslovođe i da je to bilo pravilo. U takvim okolnostima grubo su kršena pravila zaštite na radu gdje je tužiteljica zadobila ozljedu na radu i za nastalu štetu je u cijelosti odgovoran tuženik.

13. Prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka prim. dr. sc. Ivana Lovrića dr. med. od 11.2.2025. godine (list 209-213) tužiteljica je ozljede zadobila prilikom rada sa strojem za obradu drva. Nakon nezgode pregledana je na Odjelu za ortopediju i traumatologiju Opće bolnice Virovitica te je utvrđeno nagnječenje te otrgnuće kože i potkože na sredini desne nadlaktice i ista je natučena distalno do distalnog dijela desne podlaktice. Pri tome je vidljiva mišićna loža nadlaktice, lakta i podlaktice. Također je vidljiva lezija i ruptura ulnarnog pregibača zapešća. Odmah po primitku tužiteljica je u općoj anesteziji operirana. Kasnije je zbog pojave nekroze kože i potkože učinjena operacija nekrektomije i autotransplantacio. Naknadno se ponovno javlja nekroza u području lakta, ponovno je učinjena nekrektomija i autotransplantatio po D. Na odjelu se redovito previja, dobiva analgetike, a provedena je i tromboprofilasa. Rana je pokrivena firschom bez znakova infekcije. Pokretljivost u laktu, fleksija, supinacija i pronacija su ograničeni, terminalno bolne, dok je ekstenzija potpuna i bezbolna. Dana 18.10.2021. godine otpuštena je na kućnu njegu sa dijagnozama na otpusnom pismu: odvajanje kože na desnoj nadlaktici i podlaktici, oštećenje fleksorne muskulature desne podlaktice, djelomična amputacija distalnog članka kažiprsta desne šake i posttraumatska nekroza – odumiranje kože desne nadlaktice i podlaktice. Tužiteljica je dalje u razdoblju od 9.11.2021. do 12.12.2022. godine provodila kontrole ortopeda, fizijatra, a bila je i na hospitalizaciji u razdoblju od 27.1.2022. do 1.2.2022. godine radi planiranog zahvata iz otpusnog pisma u općoj anesteziji te na hospitalizaciji u razdoblju od 23.11.2022. do 29.11.2022. godine radi operacijskog liječenja zaostalog ožiljka nakon rekonstrukcije defekta kože slobodnim kožnim presatkom. Bila je i na pregledu kod plastičnog kirurga.

14. Vještak je u objektivnom kliničkom pregledu na koji je tužiteljica došla samostalno utvrdio da je na desnoj ruci zaostao grubi keloidni ožiljak dimenzija 10 x 20 cm, koji obuhvaća cijelu cirkumferenciju desnog lakta. Pregibanje i ispružanje podlaktice u laktu izvodi se u punom opsegu dok rotacije podlaktice nisu izvodive. Postoji diskretna hipotrofija muskulature desne podlaktice. Kretanje u desnom ručnom zglobu zaostaje u blažem stupnju u svim smjerovima. Hvat prstima desne šake formira u potpunosti, zaostaje ispružanje 4. i 5. prsta desne šake u PIP zglobu. Kretnje u desnom ramenu zaostaju u svim smjerovima za 1/3 opsega pokreta u odnosu na lijevo rame. Deformitet distalnog članka desnog kažiprsta s djelomičnim defektom nokta. Na obje natkoljenice zaostali su uredni ožiljci 15 x 15 cm kao posljedica uzimanja kožnog transplantata. Navedeni nalaz i mišljenje koji je sačinjen od stručne osobe i obrazložen, sud je prihvatio u cijelosti.

15. Prema nalazu i mišljenju medicinskog vještaka tužiteljica je predmetnim ozljeđivanjem pretrpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 7 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 60 dana, lakog intenziteta u trajanju od 90 dana te će povremene bolove lakog intenziteta trpjeti tijekom života. Zbog pretrpljenih ozljeda tužiteljica je tijekom liječenja imala bolove različitog intenziteta. Imala je nelagode tijekom liječenja: operacijski zahvati, klinička i dijagnostička obrada, kontrolne preglede, dugotrajna fizikalna terapija. Mogući su bolovi lakog intenziteta tijekom života koji su obuhvaćeni ocjenom smanjenja životnih aktivnosti. Sukladno navedenom intenzitetu i trajanju fizičkih bolova te nelagodnosti tijekom liječenja sud je tužiteljici dosudio neimovinsku štetu u iznosu od 5.398,22 eur.

16. Nalazom i mišljenjem tužiteljica je predmetnim ozljeđivanjem pretrpjela primarni strah jakog intenziteta koji je bio kratkotrajan, sekundarni strah je pretrpjela jakog intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 30 dana i lakog intenziteta u trajanju od 45 dana. Tužiteljica je nakon nezgode osjećala trenutni primarni strah jakog intenziteta kratkotrajno u trenutku ozljeđivanja. Sekundarni oblik straha različitog intenziteta uvjetovan je zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja. Sukladno navedenom intenzitetu i trajanju sud je tužiteljici dosudio neimovinsku štetu u iznosu od 3.235,74 eur.

17. Nalazom vještaka utvrđeno je da je tužiteljica pretrpjela duševne boli zbog naruženosti izgleda i skladnosti tijela u jakom stupnju što je uočljivo trećim osobama. Na desnoj ruci je zaostao grubi keloidni ožiljak dimenzije 10 x 20 cm koji obuhvaća cijeli opseg desnog lakta. Na obje natkoljenice su zaostali uredni ožiljci 15 x 15 cm kao posljedica uzimanja kožnog transplantata. Nadalje, utvrđen je i deformitet članka desnog kažiprsta s djelomičnim defektom nokta. Imajući u vidu da je tužiteljica mlađa osoba koja može nositi kratke rukave i kraću suknju te da su te ozljede vidljive kod kuće, prilikom kretanja na ulici ili kupanju, te da je ta naruženost uočljiva u jakom stupnju trećima, sud je tužiteljici na ime naruženosti dosudio naknadu neimovinske štete u iznosu od 7.366,12 eur.

18. Nalazom vještaka utvrđeno je da su ozljede tužiteljice s obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet, kao i konačni ishod liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali smanjenje životnih aktivnosti od 25 %. Ozljede tužiteljice spadaju u teške tjelesne ozljede, a anatomske – funkcijske posljedice nakon ozljeđivanja očituju se u smanjenju pokretljivosti desnog ramena za 1/3 opsega pokreta u odnosu na lijevo rame. Umanjeni su rotacijski pokreti desnog lakta u srednjem stupnju. Smanjena je pokretljivost PIP zgloba IV i V prsta desne šake u jakom stupnju. Smanjena je pokretljivost desnog ručnog zgloba za 1/3 opsega pokreta u odnosu na lijevi ručni zglob, te je utvrđena i hipotrofija muskulature desne podlaktice. Ocjenom smanjenja životnih aktivnosti obuhvaćeni su i mogući povremeni bolovi lakog intenziteta tijekom života. Sukladno navedenom smanjenju životnih aktivnosti sud je tužiteljici po tome osnovu dosudio naknadu neimovinske štete u iznosu od 3.732,82 eur.

19. Dakle, sud je tužiteljici po osnovi naknade neimovinske štete dosudio naknadu štete u ukupnom iznosu od 19.732,90 eur. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljici temeljem police osiguranja od nezgode broj: 01-0282750-01 od 30.6.2021. godine Uniqa osiguranja d.d. Zagreb (list 60), gdje je ugovaratelj tuženik, na ime naknade predmetne štete isplaćen iznos od 3.742,48 eur, te je tužiteljici isplatom toga iznosa podmiren dio neimovinske štete. Stoga je tuženik dužan platiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete preostali iznos od 15.990,42 eur s zakonskim zateznim kamatama počevši od dana podnošenja pisanog zahtjeva za naknadu štete 14.10.2023. godine pa do isplate, te je donesena odluka kao pod točkom I. izreke. U preostalom dijelu do zatraženog iznosa neimovinske štete od 22.250,00 eur tužbeni zahtjev je odbijen te odlučio kao pod točkom II. izreke.

20. Nalazom medicinskog vještaka prim. mr. sc. Ivana Lovrića dr. med. od 11.2.2024. godine (list 209-213) utvrđeno je da je predmetnim ozljeđivanjem s obzirom na karakter i lokaciju ozljede kao konačni ishod liječenja tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć nemedicinske osobe nakon prvog izlaska iz bolnice 60 dana po 6 sati dnevno, te nakon drugog i trećeg izlaska iz bolnice po 30 dana po 3 sata dnevno u obavljanju svih životnih aktivnosti (osobna higijena, odijevanje, pripremanje hrane, odlasci na kontrole, fizikalnu terapiju i sl.). Dakle ukupno je tužiteljici bila potrebna tuđa njega i pomoć u trajanju od 450 sati. Kako je cijena sata tuđe njege i pomoći nemedicinske osobe 5,00 eur, proizlazi da je tužiteljica po toj osnovi pretrpjela imovinsku štetu u ukupnom iznosu od 2.250,00 eur. Tuženik joj je stoga dužan platiti navedenu štetu zajedno s zakonskim zateznim kamatama počevši od dana podnošenja pisanog zahtjeva 14.10.2023. godine do isplate, te je donesena odluka kao pod točkom III. izreke.

21. Temeljem čl. 25. ZOZNR poslodavac tj. tuženik se može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tuženik kao poslodavac je prema nalazu vještaka učinio propuste što nije prema nalazu vještaka zaštite na radu postavio odgovarajuće sigurnosne znakove "opasnost od rotirajućih dijelova" te na stroju nisu bile postavljene upute za rad na siguran način, te na drugoj strani nije poduzeo mjere da ne dođe do nepravilnog rukovanja strojem i brisanja ljepila rukom dok je stroj bio uključen. U takvim okolnostima tuženik temeljem čl. 1086., 1100. i 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 – dalje: ZOO) u cijelosti odgovara za štetu koju je tužiteljica pretrpjela na poslu.

22. Tijekom postupka tužiteljica je preinačila tužbu te je tužbeni zahtjev s 14.500,00 eur povećala na 24.500,00 eur. Kako je preinačenje tužbe izvršeno nakon provedenog vještačenja, sud je temeljem čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) dopustio preinaku tužbe, jer smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama.

23. Nadalje, utvrđeno je da je tužiteljica nesreću na poslu doživjela 22.9.2021. godine, a da je liječenje tužiteljice prema iskazu vještaka (list 366) dovršeno 12.12.2022. godine. Od dana završetka liječenja pa do dana podnošenja tužbe 14.12.2023. godine nije protekao rok za zastaru naknade štete od tri godine utvrđen čl. 230. st. 1. ZOO te prigovor zastare nije osnovan. Nije osnovan niti prigovor zastare da je nastupila zastara za povećani tužbeni zahtjev utvrđen podneskom od 19.11.2025. godine jer se tužbeni zahtjev temelji na činjeničnoj osnovi istaknutoj u tužbi. Navedeno je sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH izraženom u presudi broj: Rev-458/2024-2 od 22.1.2025. godine.

24. Tužiteljica je u ovome predmetu uspjela s osnovom tužbenog zahtjeva u omjeru od 100 %, a sa visinom tužbenog zahtjeva je uspjela u omjeru od 74,45 % što ukupno iznosi 174,45 %. Kada se podijeli sa 2 (pravni osnov i visina) proizlazi da je u ovome predmetu tužiteljica uspjela s 87,23 % tužbenog zahtjeva. Tuženik u ovome predmetu nije uspio sa osnovom tužbenog zahtjeva, dok je sa visinom tužbenog zahtjeva uspio u omjeru od 25,55 %, što ukupno iznosi 25,55 %. Kada se podijeli sa 2 (pravni osnov i visina) proizlazi da je u ovome predmetu tuženik uspio s 12,77 %. Kada se nakon toga od većeg postotka uspjeha tužiteljice 87,23 % oduzme manji postotak uspjeha tuženika 12,77 %, proizlazi da je tužiteljica u ovome predmetu uspjela u sporu u većoj mjeri od 74,46 %, te je tuženik sukladno tome omjeru dužan tužiteljici temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a nadoknaditi troškove postupka.

25. Parnični troškovi tužiteljice u ovome postupku iznosili su 8.869,45 eur, a sastojali su se od troškova sastava tužbe u iznosu od 500,00 eur, od troškova zastupanja na sedam rasprava u iznosu od 3.500,00 eur, od troškova sastava četiri potrebna podneska u iznosu od 2.000,00 eur, od troškova zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 eur, od PDV-a u iznosu od 1.525,00 eur, od troškova medicinskog vještačenja u iznosu od 557,26 eur, od troškova vještačenja zaštite na radu u iznosu od 400,00 eur te od sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 95,73 eur i na presudu u iznosu od 191,46 eur. Kako je tužiteljica uspjela u sporu s 74,46 % tužbenog zahtjeva, tuženik joj je sukladno tome omjeru dužan nadoknaditi parnične troškove u iznosu od 6.848,67 eur, s time što je troškove vještačenja kao nužne dužan podmiriti tužiteljici u cijelosti.

26. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Slatini 5. ožujka 2026.

Sudac:

Zoran Šljivac

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Tužiteljica po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Krznarić & Alitović j.t.d. iz Zagreba, Šiška Menčetića 4, III. kat,

2. Tuženik po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač – Gregurić, Hrvoje Mladinić iz Bjelovara, Mihanovićeva 15b.