Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ovr-10/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, u pravnoj stvari I. predlagatelja osiguranja ĐZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II. predlagatelja osiguranja ĐZZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnica Marina Tolj, odvjetnica iz Zagreba, protiv I. protivnika osiguranja IMPERIJAL jučer danas sutra j.d.o.o., [adresa], OIB 17271262971 i II. protivnika osiguranja PZZ iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Milko Križanović, odvjetnik iz Zagreba, radi osiguranja određivanjem privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3117/2025-9 od 22. siječnja 2026., 5. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Žalba predlagatelja osiguranja odbija se kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-3117/2025-9 od 22. siječnja 2026.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

"Odbija se prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere od 20. svibnja 2025. godine kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu su podnijeli predlagatelji osiguranja zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne Novine 112/12., 25/13.,, 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje OZ), s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje na način da se odredi predložena privremena mjera, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Traže trošak žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući rješenje prvostupanjskog suda, postupak koji mu je prethodio, kao i žalbene navode predlagatelja osiguranja, ovaj sud nije utvrdio da su počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a. Također, a suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud je u obrazloženju rješenja dao dostatne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječnosti s činjenicama iznesenim u postupku i provedenim dokazima, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

5. Predlagatelji osiguranja su pozivom na odredbe čl. 346. st. 1. i čl. 347. st. 1. toč. 6. i 7. OZ-a predložili donošenje privremene mjere kojom će se naložiti protivnicima osiguranja da uklone članak objavljen na internetskom portalu Imperijal.net dana 11. svibnja 2025. pod naslovom "MILIJUNAŠA kod kojeg je MINISTAR Đ bio DIREKTOR, zbog VILA na [adresa] i [adresa], stanova na [adresa] i parcela na ABC djedovini TUŽILA supruga", kao i zabrana protivnicima osiguranja daljnjeg objavljivanja članaka u kojima se objavljuju osobni podaci i podaci o imovini predlagatelja osiguranja, a radi osiguranja nenovčane tražbine temeljem povrede prava osobnosti iz čl. 19. Zakona o obveznim odnosima, čl. 7. st. 1. Zakona o medijima i čl. 35. Ustava RH, odnosno povrede prava na dostojanstvo, čast, ugled, privatnost osobnog i obiteljskog života i dr. Prijedlog je podnesen prije pokretanja odgovarajućeg parničnog postupka radi opravdavanja privremene mjere.

6. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog s obrazloženjem da nije ispunjen niti jedan uvjet za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

7. U konkretnom slučaju privremena mjera je predložena radi osiguranja nenovčane tražbine temeljem povrede prava osobnosti u kojem slučaju se radi o neimovinskoj šteti. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, dalje: ZOO), a na koji propis za odgovornost za štetu upućuje i Zakon o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11, 81/13, 114/22), propisuje nenovčani oblik popravljanja neimovinske štete (čl. 1099. ZOO), kao i novčani - pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. ZOO-a). Također je propisana i mogućnost podnošenja zahtjeva da se prestane s povredom prava osobnosti.

8. U prijedlogu predlagatelji se pozivaju na odredbu čl. 1048. ZOO-a kao zaštitu povrede svog prava osobnosti, odnosno podnošenja zahtjeva da se prestane s radnjom kojom se povrjeđuju njihova prava osobnosti.

9. S obzirom na ovakav sadržaj zahtjeva u odnosu na koji predlagatelji imaju namjeru pokrenuti parnicu i imajući u vidu sadržaj predložene privremene mjere, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda radi se o tzv. regulacijskoj privremenoj mjeri iz čl. 347. st. 2. OZ-a. Prema toj odredbi sud može privremeno urediti sporni odnos između stranaka ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

10. Za određivanje regulacijske privremene mjere, propisane odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a, mora postojati vjerojatnost postojanja jednog spornog pravnog odnosa (opća pretpostavka) i barem jedna od tri propisanih pretpostavki: nužnost sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja, ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

11. Dakle, cilj regulacijske privremene mjere nije rješavanje spora među strankama već privremeno uređenje spornog odnosa kao objekta osiguranja koji je predmet glavnog parničnog postupka.

12. Ovaj sud prihvaća kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelji osiguranja nisu učinili vjerojatnim da je privremena mjera nužna radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili da je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

13. Iz sadržaja prijedloga za osiguranje proizlazi da iznošenjem osobnih podataka u predmetnom članku predlagatelji osiguranja trpe duševnu bol, a iznošenjem podataka o njihovoj imovini strah za život i zdravlje pa proizlazi da bi eventualna nenovčana tražbina bila usmjerena na objavu isprike i da se ukloni sporni članak sukladno ZM i čl. 1048. ZOO-a, na koji se predlagatelji osiguranja pozivaju. Međutim, sama vjerojatnost nenovčane tražbine, nije dovoljna za prihvaćanje prijedloga za određivanje privremene mjere kojom bi se osigurala ta tražbina, budući da iz prijedloga za osiguranje te svih dostavljenih priloga, ne proizlazi da je ispunjena i druga pretpostavka za određivanje predmetne privremene mjere propisane odredbom čl. 347. st. 2. OZ-a, da je privremena mjera nužna radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili da je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud.

14. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo je žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda.

15. S obzirom da predlagatelji osiguranja nisu uspjeli sa žalbom, valjalo je odbiti zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka (čl. 154. st.1. u vezi čl. 166. st. 1. ZPP-a).

Osijek, 5. ožujka 2026.

Sutkinja

Biserka Trstenjak Opačak